Žarko Pai Žarko Paić - Poredak lakrdije

56 Pages·2012·7.9 MB·Croatian

IISSSSNN 11333311--77997700
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 8. siječnja 2,,9., godište XI, broj 247/8
cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit
ŽŽaarrkkoo PPaaiić -- PPoorreeddaakk llaakkrrddiijjee
EErriikk DDaavviiss -- LLeedd ZZeeppppeelliinn
PPrroozzaa -- BBaabbiić,, CClléémmeenntt,, FFeeddeerrmmaann,, MMccNNeeiill
AAuuttoorrsskkii ssttrriipp
cmyk
2 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9.
info/najave
Gdje je što?
Info i najave 2
Esej
Zaručnici neba Predrag Vrabec 3
Intimni rječnik Claudea Lévi-Straussa Claude Lévi-Strauss 6-7
APOKALIPTIČKO IZVJEŠĆE No 1002. Akademije Planeta Konja o
neobičnim događajima na Planetu Majmuna
Ante Armanini 16-17
Upoznajte sisoseksualce Rachel Kramer Bussel 34
Satira
Crkva za koju je Google bog? The Church of Google 4-5
Premijera predstave Karusel - tamo gdje tu je
U žarištu
Kultura i civilno društvo Biserka Cvjetičanin 7
Poredak lakrdije Žarko Paić 8-9
Peticija protiv slobode Saša Šimpraga 10 Premijera: 8. siječnja 2009. u 20 h, polukružna dvorana Teatra &TD
Izvedbe: 9. i 10. siječnja 2009. u 20 h, polukružna dvorana Teatra &TD
Tema: Led Zeppelin
Led Zeppelin IV Erik Davis 11-13 Autori i izvođači: Darko Japelj i Silvia Marchig
Razgovor s Erikom Davisom Mark Dery 14-15 Ilustracije: Igor Hofbauer
Socijalna i kulturna antropologija Koncept: Silvia Marchig
Knjiga amuleta i talismana Claude Lecouteux 18-19 Koprodukcija:Kik Melone uz potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje
Vizualna kultura i šport Grada Zagreb i Ministarstva Kulture Republike Hrvatske.Ostvareno kroz
Dokumentacija ili ritual? Branko Cerovac 20 ARP radnu platformu EkS-scene
Višestruki načini gledanja Igor Marković 20
Umjetnost svakog čovjeka je sakralna Jasna Jakšić 21 i Studentski centar u Zagrebu – Kultura promjene – Teatar &TD
Sjesti pod stablo Boris Greiner 22
Prikaze u dva čina Petra Vidović 23-24
Svijet poput penduluma Ana-Marija Koljanin 24 Karusel je iluzija putovanja, vrtoglava vrtnja, uvijek iz istog početka i s istim
ishodom. U svakom krugu odlazimo u novu kazlišnu iluziju, nakon svakog kruga
Glazba
Lekcija iz mitologije rock’n’rolla Vatroslav Miloš 35 slijedi povratak.
Kvartetom u ime vremena Mersid Ramičević 36-37 Nizanjem slojeva iluzije, uvijek iznova istim putem, pokušavamo stvoriti vrtlog, kako bi postalo moguće
Mali Isus i veliki Šutej Trpimir Matasović 37
Zločin koji je morao biti počinje Nate Petrin 38 fiksirati točku središta vrtnje: izvodača samoga. Kao što ne znamo da li se cijeli svijet vrti u krug oko
Razgovor sa Steveom Steinom Hugo Currie 39 karusela koji jedini miruje ili obrnuto, tako prestaje biti važno razlikovati iluziju od realnog. Ostaje važna
Kazalište samo osoba koja je u središtu vrtnje i onaj dio nje koji nam se otkriva.
Razgovor s Marinom Jurjević Suzana Marjanić 40-41
Grčka mjera kritičkog senzibiliteta Nataša Govedić 42-43
Što i tko je Camp? Srđan Sandić 43-44
Kritika
Beskompromisna pozicija čvrstog undergrounda Hrvatski filmski ljetopis 55/2008.
Bojan Krištofić 45
Pet pozicija dvoglave etnologije Suzana Marjanić 46 listopad 2008.
Budućnost će pripasti inteligentnima Dario Grgić 47
Proza
IN MEMORIAM: TOMISLAV PINTER (Krešimir Mikić)
Priče o sreći Bojan Babić 48
Rušenje Svjetskog trgovačkog centra kao zračna štafeta
Dan McNeil 49 ANIMACIJSKE STUDIJE
Pitanja koja obvezno morate postaviti kada intervjuirate
poznatog pisca (i odgovori koje poznati pisac obično daje)
Raymond Federman 49
Djeca vinila Thomas Clément 50-51 Hrvoje Turković: Je li animirani film uopće – film?
Poezija Clare Kitson: Misionarski polet – animacijski program britanskog Channel Foura
Moje Ja je ponekad previše Miroslav Cmuk 52
Silvestar Mileta: Crtani filmovi Warner Brothersa kao ogledalo Hollywooda
Riječi i stvari
Jurica Starešinčić: Tri motiva Pavla Štaltera: smijeh, bajka, smrt
Antički dah Neven Jovanović 55
Filmografija Pavla Štaltera
TEMA BROJA: Autorski strip
Priredili Ivana Armanini i Marko Pogačar
Razbijanje definicije “stripa”: odvajanje kulturalnog od
strukturalnog u “stripu” Neil Cohn 25-27 STUDIJE
Sarma Dragica & zlatni prepečenec www.komikaze.hr 28
Rykkä i Fykkä: Zločin u fjordu Vinko Barić 29 Rikard Puh: Gorke suze i ljubavni odnosi u poslijeratnoj Njemačkoj: o motivima i temama u filmovima Rainera
Razgovor s Dunjom Janković Ivana Armanini 30-31
Domaći autorski strip: korijeni, postignuća, trajanja Wernera Fassbindera
Bojan Krištofić 32-33
Goran Dević: Werner Herzog – poetika izgubljenih svjetova
Irena Paulus: Nove glazbene smjernice: Kubrick nakon 2001: odiseje
u svemiru – Barry Lyndon
OGLEDI I OSVRTI
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja Zoran Jovančević: U težnji za drukčijim svjetovima (o filmovima
adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb
nesklada)
tteelleeffoonn:: 4855-449, 4855-451, ffaaxx:: 4813-572
Marijan Krivak: Mračnije od mračnog (Ciklus suvremenog
ee--mmaaiill:: [email protected], wweebb:: www.zarez.hr
mađarskog filma, Filmski programi, Zagreb, 9–14. lipnja 2008)
uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati FESTIVALI
nakladnik: Druga strana d.o.o.
Jurica Starešinčić: Punoljetan i pomlađen Animafest (Animafest
za nakladnika: Andrea Zlatar
2008)
glavni urednik: Zoran Roško
zamjenice glavnog urednika: Nataša Govedić i Katarina Luketić Igor Bezinović: O supermarketima i tri filma (Motovun 2008)
izvršni urednik: Nenad Perković Krešimir Košutić: Novo kino i stara bluđenja (Pula 2008)
poslovna tajnica: Dijana Cepić
NOVI FILMOVI
uredništvo: Dario Grgić, Srećko Horvat, Silva Kalčić,
Kino: Dnevnik živih mrtvaca (Mario Kozina), Dok vrag ne sazna da si
Trpimir Matasović, Suzana Marjanić, , Nataša Petrinjak,
Marko Pogačar, Boris Postnikov, Srećko Pulig, Gioia-Ana Ulrich mrtav (Josip Grozdanić), Klopka (Marijan Krivak), Lars ima curu (Juraj Kukoč), Orao protiv morskog psa (Iva
Žurić), Samo bez brige (Mima Simić), WALL-E (Boško Picula)
grafičko oblikovanje: Studio Artless
DVD: Devet života (Diana Nenadić), Redacted (Dragan Rubeša), Staze slave (Josip Grozdanić)
lektura: Dalibor Jurišić
NOVE KNJIGE
priprema: Davor Milašinčić
tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Damir Radić: Entuzijastični i artikulirani erudit – i kada griješi (Živorad Tomić, Užitak gledanja: zapisi o
svjetskom filmu, 2007)
Tiskanje ovog broja omogućili su:
Josip Grozdanić: Velika sestra te gleda (Hrvoje Turković, Narav televizije, 2008)
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Asaf Džanić: Panoramski pogled na animaciju (Midhat Ajanović, Karikatura i pokret: devet ogleda o crtanom
Ured za kulturu Grada Zagreba
filmu, 2008)
cmyk
XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 3
esej
Zaručnici neba
Predrag Vrabec poslagivat će se u naborima damasta tako
da će tek primjetne sjenke narasti u veliko
tijelo mraka koje će nas obujmiti kao na-
rukvica, narukvica afrike. Mokraća, znoj
i sluz putovat će u nama kao tihe noćne
rijeke. Ujutro poželjet ćemo probušiti
Volim zaručnike neba (koji
uši, uresiti ih zlatom. Poći na tržnicu, u
koračaju ispred mene) šarenilo dana. Nenadano pala je kiša i po ga drveta gledat će vas moje nasmiješene
oči. Ne bojte se, dođite, pomilujte svako
isam znao da ću poći na svadbu. nebu se prostrla duga. U daljini primijetio
drvo, pomilujte mene.
Probudio sam se u gluho doba sam tvoj obris i pohitao za tobom. Duga
noći nahranjen snom. Sjeo sam je nestala u trenu, a sjenka tvoga šešira
i razmislio što obući, kako se uresiti. izgubila se u mnoštvu.
Odlučio sam da to bude bijelo, bijelo
Volim gledati kako se spuštaš Književna republika 8-10/2008.
oivičeno crnim, kao što u srcu noći raste
niz ulicu (leđa su ti čas s jedne,
dan koji je najljepši u jutro kada je još (Izašao je trobroj Književne republike za kolovoz/listopad)
čas s druge strane, tako da me
malo posut mrvicama mraka. Na bijelu
košulju stavio sam bijeli križ. Na rever hvata lagana vrtoglavica) Sadržaj:
teška kaputa bijelu ružu s malo zeleni. Ne znam zašto si mi to baš morao reći, OBLJETNICE – MRKONJIĆ
Došao sam i čekao da mi pokažu kuda i to u trenutku kada sam pokušao proći - Jozefina Dautbegović: Mrki u čistopisu, 3
krenuti. Oni su samo koračali ispred pored tebe, u nekoj žurbi. Zapravo nisam - Velimir Visković: Snovi i strogost Zvonimira Mrkonjića, 17
mene oplavljeni bojom neba. Osvrnuli te ni dobro čuo, razumio, skrećući tu blizu - Tonko Maroević: Prostiranje pustinje – gonetanje gomile, 21
bi se, mahnuli mi smiješeći se, blago. u sporednu ulicu kako bih popio šalicu - Mladen Machiedo: Poetička prepoznatljivost Zvonimira Mrkonjića, 25
Odjedanput više nisam mogao koračati. čaja. Osjetio sam, osjetio neku jezu, uzne- - Krešimir Bagić: Mrkonjićev pjesnički stil, 34
Stao sam ukopan u svoje oči koje su se mirenost, ali i neku čudnu, čudnu nje- - Miroslav Mićanović: Hoću li otvoriti pravu kutiju?
orosile suzama, a srce mi je obuzeo neki žnost. Prišao sam bliže, pomaknuo stolicu - Višnja Machiedo: Sonetni trobar Zvonbimira Mrkonjića, 46
neobični mir i radost. Nisam mogao dalje do prozora kako bi svjetlost u svojoj - Branko Bošnjak: Aporije pjesme i svijeta, 53
za njima. Oni su odlazili u svoj insularni posteljici donijela ono što treba donijeti. - Miloš Đurđević: Gradnja stiha i opis u poeziji Zvonimira Mrkonjića, 61
život. Život otoka sveprostora gdje pokre- Sve što spava ponovo je dijete, to si mi - Vladimir Biti: O razdiobi suvremenoga hrvatskog pjesništva, 69
ti nisu potrebni, a razgovara se tišinom. rekao, Fernando. Kako si već zamaknuo - Sibila Petlevski: Zvonimir Mrkonjić: pitanje, odnos, razlog i sustav, 73
Mogao sam samo pogledati u nebo i oči iza ugla nisam te mogao upitati poznaješ - Lidija Vukčević: Poetika nove strogosti, 78
su mi bile pune zvijezda. Kada sam na li Jozefinu. O, da, rekao si mi, zagonetno - Mirko Tomasović: Dva rana (prevoditeljska) rada Zvonimira Mrkonjića, 85
trenutak spustio kapke, život je stajao smijući se. Kroz tvoje oči koje vide kroz - Andrea Milanko: “Tjelesnost” u Mrkonjićevoj poemi Šćap mlohavih (1970), 93
ispred mene posve jasan. moje oči vidio sam kako je pratiš i kako - Ante Armanini: Tri temeljna pojma Valérijeve poetike, 97
tvoj pogled sagorijeva u plamenu njene - Mani Gotovac: Dramaturg iz najmanje sobe u kazalištu ili “Breza će sjati svojom
Volim pomisliti (da on još
kose uklesane u širok obod šešira, šešira žalobnom bjelinom dokle god je hrvatskog jezika”, 124
uvijek sjedi tu)
kome ni prostranstvo neba nije dostatno. - Milana Vuković – Runjić: Ogledalo mahnitosti: knjiga o kazalištu vrijedna kazališta
Nedaleko. Par koraka od nas. Pratio sam vas sada iz daljine, ne nastojeći pamćenja, 128
Predstava svakodnevna biva. Koju gle- ubrzati korak. Sporost je bila jedini način
damo i bilježimo svako na svoj način, da vas sustignem, u jednom trenutku. KLOPKA ZA USPOMENE
dijeleći koji pogled ili blag pokret rukom. - Aleksandar Flaker: Karlovčani, 132
Volim intimnost (smrti)
Rijetko popit ćemo koju čašu skupa bez
- Mario Bazina: Kumiri Novaka Simića, 138
suvišnih riječi. Pri odlasku dirnut ćemo Sam od sviju. Sam sa svima. Oko osre- - Branislav Glumac: Nova sjećanja na ljude. (O)smijeh. Hranu. Alkohole. Duhan…, 148
rub šešira. Pustiti da protekne malo vre- brilo mi se odražavajući nebo. Blijesak
mena i onda otići. Izbjegavajući susrete jasan i bolan iz dubine utrobe zasuzio DNEVNIK IGORA MANDIĆA
koji nas često vode beskorisnu trošenju ri- mi je oko. Onaj dječački osmijeh koji još - Igor Mandić: Priviđenja slamnatog udovca, 156
ječi čija je jedina zadaća stvaranje privida u meni živi puštam da mi za trenutak
i ugode trenutka koja brzo mine. Pristigli ozari lice kako bi bol bila manja. Gotovo
MOJ IZBOR
kući, pronaći ćemo mirnoću u stalnu da se više ne bojim. Jedva primjetnim
- Boris Senker: Trilogija Kaos Milka Valenta ili Dramske himne životu,178
rasporedu stvari. Iz radija dopirat će glas pokretima ruku pokazujem put kojim ću
- Milko Valent: Izbor iz integralne verzije dramske trilogije Kaos, 189
boje jantara. Atomi priče rasporedit će se krenuti. Kažem bez ijedne izgovorene
u svakome kutu sobe. Kolač od maka pri- riječi. Slušajte, slušajte me kako šumorim,
KNJIŽEVNOST U PRIJEVODU
anjat će uz nepce. Bjelina sladorna praha kako treptim. Moje lice, moje lice nije
- Slobodan Šnajder: O Gemmi, 212
resit će muževna usta. Mehanizam noći više samo jedno lice. Živim u tisućama,
- Walther Rheiner: Govor u smrt Gemme Boić, 215
tisućama drveća. Poželite li me vidjeti,
- Walther Rheiner: Kokain, 217
razgovarati sa mnom, pođite u šume
- Marko Grčić: T.S.Eliot i Dante, 232
Gvozda, no ne nosite tugu sa sobom.
- T.S.Eliot: Dante, 235
Obgrlit će vas beskrajna radost, iz svako-
- Lidija Vukčević: Paul Eluard: pjesnik ljubavi, poet revolucije, 269
- Paul Eluard: … Plava kao naranča, 274
KRITIKA
- Vjeran Zuppa: Boškova Isprika (Božidar Violić: Isprika), 285
- Darija Žilić: Subverzivna poezija (Marko Pogačar: Poslanice običnim ljudima), 287
- Suzana Coha: Na ilirskom tragu (Zrinka Blažević: Ilirizam prije ilirizma), 289
- Kristina Štrkalj Despot: Jezikoslovne polemike (Ivo Pranjković: Sučeljavanja), 293
- Snježana Kordić: Ne odstupiti od stereotipa (Ivo Žanić: Hrvatski na uvjetnoj slobodi,
Jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe), 296
- Suzana Marjanić: Crveni Petar o Sotoni koji divlja po klaonicama (J.M. Coetzee:
Elizabeth Costello), 304
- Marina Protrka: Umjetnost kao institucija (Peter Bürger, Teorija avangarde), 310
- Dubravka Bogutovac: Jezik koji ne zavodi (Peter Handke: Don Juan /pripovijeda sam o
sebi/), 312
- Filip Erceg: Stoljeće Markete Samsove (Karel Kosik: O dilemama suvremene povijesti),
314
- Filip Erceg: Prošlo I buduće nesvršeno vrijeme (Džef Ili: Kovanje demokracije. Istorija
levice u Evropi), 318
cmyk
4 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9.
satira
Crkva za koju je Google bog?
3. Google uslišava molitve. Pojedinac
se može moliti Googleu tražeći bilo
kakvo pitanje ili problem koji ga muči.
Primjera radi, možete brzo pronaći
Izbor tekstova s Church of Google,
informacije o alternativnim metodama
web-stranice guglista, koji vjeruju liječenja raka, načinima kako poboljšati
zdravlje, novim i inovativnim medicin-
da ima mnogo više dokaza o
skim otkrićima i, općenito, o bilo čemu
božanskoj naravi Googlea nego o što nalikuje tipičnoj molitvi. Obrati se
Googleu i Ona će ti pokazati put, ali
božanstvenosti nekih tradicionalnijih
upućivanje je i sve što ona može, od te
bogova točke nadalje morate pomoći sami sebi.
4. Google posjeduje mogućnost vno, Microsoft. Microsoft se ne vodi koja su ujedno i muškog i ženskog roda.
besmrtnosti. Ona se ne može smatrati Googleovom korporativnom filozofijom Tek pojavom monoteističkih, abraham-
fizičkim bićem poput nas. Njezini su al- da se novac može zaraditi, a da se ne skih religija poput kršćanstva, islama
goritmi rašireni diljem mnogih servera i čini zlo, i uživa u najzločestijoj od svih i židovstva nastao je koncept Boga
i u Crkvi Googlea vjerujemo da ako se neki od njih ukine ili ošteti, drugi praksi: ograničavanju pretraživanja. koji je u cijelosti muškog roda. Vi ste,
je pretraživač Google najbliže će nedvojbeno zauzeti njegovo mjesto. Tko je osnivač ove religije? u biti, kulturalno predodređeni da sva
do čega je ljudska vrsta došla u Google, teoretski, može trajati vječno. Guglizam i Crkvu Googlea osno- božanstva sagledavate u muškom rodu.
neposrednom iskustvu jednog stvarnog 5. Google je beskrajna. Internet se vao je Matt MacPherson. Matt živi u Crkva Googlea jednostavno nastavlja
Boga (onako kako ga se uobičajeno teoretski može širiti vječno, a Google će Ontariju (u Kanadi) i u ranim je dva- s drevnom tradicijom sagledavanja bo-
definira). Vjerujemo da ima mnogo više uvijek pratiti njegov beskrajan rast. desetima. O njemu nećemo ništa više žanstava kao ženskih. To nema nikakve
dokaza o božanskoj naravi Googlea 6. Google sve pamti. Google uredno otkriti, radi zaštite privatnosti. veze s feminizmom ni pokušajem poli-
nego o božanstvenosti nekih tradicio- pohranjuje sve web-stranice i skladi- Koji je cilj guglizma? tičke korektnosti. Jednostavno je riječ o
nalnijih bogova. šti ih na svojim masivnim serverima. Osnovni cilj guglizma jest poticati slamanju jednog kulturalnog tabua.
Odbacujemo nadnaravne bogove Zapravo, prebacujući svoje misli i ra- širenje znanja pomoću Googlea. Ništa Koje je Googleovo Sveto Trojstvo?
na temelju činjenice da ih se ne može zmišljanja na internet, vječno ćete živjeti na Zemlji ne povezuje ljude sa znanjem Googleovo Sveto Trojstvo čine: in-
znanstveno dokazati. Prema tome, u Googleovoj pohrani, čak i nakon što kao Google. Vjerujemo onom klišeu ternet, Googleov pretraživač i web-pro-
guglisti vjeruju da bi Google, s punim umrete, u nekoj vrsti “Google-zagro- “znanje je moć”, a i vi biste trebali. grami (poput Firefoxa, Opere i Safarija,
pravom, trebao preuzeti titulu “Boga” bnog života”. Čini li Google čudesa? ali NIKADA Internet Explorera). Sami
jer Ona iskazuje mnoge karakteristike 7. Google je sposobna “ne učiniti Da. Jedan od svećenika naše Crkve za sebe oni ne znače ništa, ali u kombi-
tradicionalno povezane s takvim božan- zla” (ona je sve-dobronamjerna). Dio gotovo je zakasnio predati esej za fa- naciji tvore moćan entitet.
stvima, samo na znanstveno dokazan Googleove korporativne filozofije jest kultet. Dan prije isteka roka za predaju Postoji li Googleov zagrobni život?
način. uvjerenje da tvrtka može zaraditi novac, tek je počeo sa zagrijavanjem stolice i Stavljanjem naših misli i razmišlja-
Sastavili smo popis od devet dokaza a da ne čini zlo. istraživanjem. On je, kao i uvijek, kon- nja na internet naše znanje nastavlja
koji definitivno dokazuju da je Google 8. Prema Googleovim izvješćima, zultirao Google i njezin golemi indeks živjeti na Googleu čak i nakon naše
najbliže “bogu” od svega što su ljudi termin Google tražen je češće od termina znanja. Naravno da ga je moćna Google smrti.
ikada mogli neposredno iskusiti. “Bog”, “Isus”, “Alah”, “Buda”, “kršćan- opskrbila svim potrebnim informacija- VRLO sam zainteresiran da postanem
1. Google je najbliža nekom sve- stvo”, “islam”, “budizam” i “židovstvo” ma. Esej je dovršen u nešto manje od svećenik Googlea. Gdje da se prijavim?
znajućem i postojećem entitetu, što se zajedno. Boga se smatra entitetom ko- pet sati i ocijenjen je odličnim. To bi U osnovi, trebat ćete se dokazati
može i znanstveno dokazati. Ona ima jemu se, mi smrtnici, možemo obratiti u mnogi sigurno smatrali Čudom, a sve prije zaređenja. Zapamtite da postupak
više od 9 i pol milijardi web-stranica, slučaju potrebe. Google jasno ispunjava zahvaljujući Googleu i njezinim mo- zaređenja ne iziskuje nikakve novčane
što je više od bilo kojeg drugog pretraži- to u mnogo širem obujmu od tradicio- ćnim Algoritmima. “donacije”. Ako odlučite donirati novac,
vača na internetu danas. Ne samo da je nalnih “bogova”. Postoje i drugi pretraživači koji se onda ćete to učiniti iz pravih razloga.
Google entitet najbliži ideji sveznajućeg 9. Mnoštvo je dokaza u potvrdu koriste tehnikama sličnima Googleu, jesu
10 Googleovih zapovijedi
bića nego Ona i razvrstava tu golemu Googleova postojanja. Mnogo je više li i oni Bogovi?
količinu znanja rabeći Svoju PageRank dokaza za postojanje Googlea od bilo Ukratko – jesu, ali u manjem stu- Nemaj nikakvih drugih pretraživača
tehnologiju za organizaciju rečenih po- kojeg drugog Boga slavljenog u našem pnju. Google je najbolja u onome što osim mene, ni Yahoo ni Lycos, ni Alta
dataka čineći ih time lakše dostupnima dobu. Izvanredna zazivanja zahtijeva- čini i, samim tim, najmoćnija među Vistu ni Metacrawler. Slavit ćeš samo
nama običnim smrtnicima. ju i izvanredne dokaze. Ako je istina Bogovima. Nemojte demona poput mene i jedino se Googleu obraćati za
2. Google je svuda u isto vrijeme da je viđenje jednako vjerovanju, tada Live/MSN pretraživača zamijeniti s odgovore.
(sveprisutna). Google je doslovno svuda otiđite na www.google.com i iskusite Bogom. Demoni se ponekad prerušava- Ne stvaraj svoj vlastiti, besplatni
na planetu u isto vrijeme. Udomljava Googleovu golemu moć. Nije potrebno ju u bezvezne leptiriće. pretraživač jer ja sam ljubomoran pre-
milijune označenih web-stranica iz sva- nikakvo vjerovanje. Uvijek sam smatrao da je Google pre- traživač koji će zakonskim tužbama i
kog kutka Zemlje. Sa širenjem bežičnih traživač muškog roda? pošastima progoniti očeve vaše djece sve
Često postavljana pitanja
mreža, jednom će se moći pristupiti Pretraživači nemaju roda, ali postoji do treće i četvrte generacije.
Googleu s bilo kojeg mjesta na Zemlji i Ako je Google Bog, tko je onda Vrag? razlog zašto se Googleu obraćamo u Ne rabi Google kao glagol da bi
tako će bežične veze Nju učiniti doista Dobro pitanje, ali odgovor bi trebao ženskom rodu: prvotno su religije pro- označio uporabu nekog slabijeg pretra-
sveprisutnim entitetom. biti očit. Vrag je, veoma jednosta- šlosti mislile o Bogovima kao o bićima živača.
Ne zaboravi dane koji izmiču i isko-
kupina koja se prozvala Crkvom Googlea tvrdi da je njegovo znanje s moćima jednog boga? “Slavimo” li mi risti svoje vrijeme kao prigodu za stjeca-
najpopularniji internetski pretraživač, Google.com, danas, u suvremenoj kulturi, pristup informacijama na način nje znanja o nepoznatom.
dovoljno širok i sveobuhvatan da bi ga se moglo koji bi se mogao shvatiti kao religijski? Poštuj svoje bližnje bez obzira na
usporediti s tradicionalnim viđenjem “Boga” kao sveznajućeg Crkva Googlea, slično poklonicima Letećeg Špageti- rod, seksualno opredjeljenje ili rasu jer
i beskrajnog bića. Njihov osnovni argument jest taj da Čudovišta ili Diskordijancima, pristupa ideji religije s svatko posjeduje neprocjenjivo iskustvo i
Google ima mnoge od onih kvaliteta koje tražimo u našim odlučno humorističnog stajališta. Uz filozofske dokaze znanje kojim pridonosi čovječanstvu.
bogovima, s tom razlikom da se postojanje Googlea može kojima se zahtijeva priznavanje božanskog statusa
odmah i jednostavno dokazati. Googleu, sa stranica se još šalju i poruke kritike, Googleove
Internetska stranica (koja nije zakonski povezana s molitve i popis Googleovih deset zapovijedi. I dok je sve
tvrtkom Google.com) jasno je osmišljena kao parodija na nabrojeno dio parodije, tu se još mogu pronaći i pravi
monoteističke religije, ali svejedno postavlja neka zanimljiva mali biseri mudrosti poput pete zapovijedi Googlea, koja
pitanja. Je li razumno tvrditi da je internet, na najširem planu, opisuje osjećaj koji bih, osobno, volio češće susretati u
dosegnuo razinu ograničenog sveznanja ako uzmemo u religijskoj filozofiji: Poštovat ćeš svoje bližnje bez obzira
obzir golemo širenje informacija danas dostupnih preko na rod, seksualno opredjeljenje ili rasu jer svatko posjeduje
pretraživača? Da ste razjasnili koncept Googlea nekome neprocjenjivo iskustvo i znanje kojim pridonosi čovječanstvu.
tko je živio, recimo, prije tisuću godina, bi li on usporedio (Tristan Gulliford)
cmyk
XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 5
satira
Kao prvo, mi ne vjerujemo da “pa- Google je moj pretraživač; neću htje- gije... samo mrzim kada netko pokušava
kao” postoji. Drugo, guglizam nije ti nijednoga drugoga. stajati na balonu od sapunice i propovi-
započeo nikakve vjerske ratove, prisilno Učinila je da položim potrage na jedati bez sposobnosti da živi u skladu s
nametao svoja mišljenja drugima, one- bijelim pašnjacima. onime što govori. Sram vas bilo.
mogućavao kritičku misao, prigovarao Vodila me stazama slobodnih rezul- Od: Jeffa
bezazlenim životnim izborima i, najva- tata.
žnije od svega, nikada nismo pokušali Povratila mi je dušu. KRITIKA #20
uvjeriti ljude da će patiti ako odbace Čudni/ tužni šmokljani,
našu religiju. Možete li to isto ustvrditi Vodila me stazama otkrivanja ne- ja ovo ne bih smatrao kritikom,
za vašu religiju? Ako odbacite Google znanog, ali ako vi to tako vidite, u redu, mene
kao svog Boga, ništa negativno vam se u Njeno ime. stvarno nije briga.
neće dogoditi I iako hodim silikonskom dolinom Doista je tužno što google progla-
(osim bezveznih rezultata vaših pre- u sjeni drugih pretraživača, šavate bogom kad google uopće nije ni
traga). ja se ne bojim zla. stvar, ako ćemo pošteno, mislim, ako
Trošite svoje vrijeme na jednu idiot- google doživljavate kao boga, za što
sku i lažnu religiju (guglizam). Jer ti si uz mene. onda smatrate ljude koji su ga osmislili?
Pretpostavljajući da se priklanjate Tvoj PageRank i tvoja pohrana moja Sve što religije čine jest započinjanje ra-
kršćanstvu, islamu ili židovstvu, ili bilo su utjeha. tova, religija te usisava, ako je se stvarno
kojoj od drugih velikih religija može se Preda me si iznijela tablice sličnih prihvatiš, može ti preuzeti cijeli život. I
reći: “Isto tako i vi!” Slavljenje nevidlji- stranica stvarno je jadno da biste se željeli uklju-
vog, nepostojećeg bića jest jednako, ako u prisustvu uobičajenih rezultata čiti u nešto poput toga.
ne i veće, gubljenje vremena. pretraga. Od: tvoje mame od gore: “Dušo,
Moguće je pronaći loše stvari pomoću Pomazala si moje čelo algoritmima; dođi gore iz podruma, večera ti se ‘ladi”.
Googlea poput pornografije, informacija moja se čaša prelila od tvojih naputa- (“Mama, eto me za minutu!”).
Ne griješi u pravopisu kad mi se o izradi bombi itd. To znači da je Google ka za pretraživanje. Od: Jacka Fentona
moliš. zao. Uistinu će Googleov indeks pratiti
Ne služi se hotlink-om. Na sličan način kao što kršćani, ži- mene KRITIKA #17
Ne okoristi se plagijatom ni preuzi- dovi i muslimani tvrde o svom Bogu, u svim zahtjevima za potragu mog Dobro. A ja sam pomislio kako me
manjem zasluga za nečiji tuđi rad. i Google nam nudi izbor. Postoje loše života. više ništa ne može iznenaditi.
Ne služi se recipročnim linkovima stvari na ovom svijetu i mi moramo I ja ću biti nastanjen na homepageu Moram reći da me ovaj novi teorijski
jer ja sam osvetoljubiv ali i pošten pre- odlučiti, kao pojedinci, donositi prave Googlea zauvijek. doseg nasmijava. Prilično mi je čudno
traživač, i umanjit ću tvoj PageRank. odluke. Jednako se može reći i o pre- da bi se itko dao duhovno voditi tehno-
Mailovi kritike
Doći će vrijeme Google Plesa. traživanju. Google nam nudi slobodnu logijom. Ne može me manje biti briga
Ne manipuliraj rezultatom pretrage. volju. KRITIKA #23 ako ljudima poput vas posvećivanje
Ograničavanje pretraživanja nije ništa Ali zar se ne može ponekad manipu- Poštujem vaše pravo da vjerujete u pretraživaču bude dalo smisao životu,
drugo nego Microsoftova rabota. lirati Googleovim rezultatima pretrage? što želite. Imate slobodu da tako činite. ali ne mogu propustiti priliku da izra-
Da je Google istinski Bog, Ona ne bi Borit ću se za svačije pravo da pristupi zim koliko me zabavlja ovaj najnoviji
Pitanja upućena guglistima mogla biti izmanipulirana. Crkvi Googlea, bilo da je ona ozbiljan misaoni uzlet.
Kako možete slaviti pretraživač više A s Biblijom, Kur’anom i Torom se religijski pokret ili tek prolazna šala... Odgovorite mi na ovo. Kako slje-
od Isusa Krista/Alaha/Špageti-čudovi- ne manipulira? Guglisti bi ustvrdili ali NE MOGU sjediti mirno sve dok dbenici guglizma objašnjavaju čin
šta, bilo koga? Pa to je samo kompjuter- da su te knjige među najizmanipuli- otvoreno napadate kršćanstvo, židov- Stvaranja?
ski program! ranijim djelima koja postoje. Da, na- stvo, islam i sve druge organizirane Ovih je dana postalo sasvim uobiča-
Odgovorit ćemo ti na pitanje sličnim žalost, ponekad se može manipulirati religije koje postoje. jeno da se mini-religije pojavljuju oda-
upitom. Zašto slaviš jednog boga po- Googleovim rezultatima pretrage, ali to Kako ih napadate? Time što otvo- svud. Jednom kada shvatite koliko su
vrh drugih bogova? Razmisli o tome. nije ništa novo kad su u pitanju religije. reno tvrdite da Bog/ Boginja, kao ne- ljudi lakovjerni i povodljivi, uvidite da
Podjednaka količina anegdotskih do- Ovo je blasfemija! Kako se usuđujete vidljivo Božanstvo, NE postoji i da su svatko može osnovati religiju. Kvragu.
kaza postoji za sve nadnaravne bogove. ismijavati religiju na ovaj način?! Biblija, Kur’an itd. u cijelosti izmišljeni Ja sam upravo osnovao religiju čiji je
Ne može ih se neposredno doživjeti, svi Crkva Googlea vjeruje da trebamo od čovjeka i potpuno pogrešni. Da ste bog Lego. Svestran je i može čovjeku
zahtijevaju čin vjerovanja, imaju svete biti tolerantni prema svačijim vjerova- uistinu neutralni i/ili zagovornici onog podariti razne znakove. Možete pronaći
knjige povezane s njima (sve tvrde da njima ako ona nikome ne štete. Gore stajališta “zar se ne možemo svi skupa smisao u njima. Trenutačno imam 26
prenose riječ božju) i vjernici tih bo- navedena izjava ne može se smatrati slagati”, kao što želite da vas drugi sljedbenika u Crkvi Lega. Čestitam
gova, općenito, opisuju “osjećaj” da ih tolerantnom. Zapravo, u njoj su sa- takvima vide, maknuli biste sve protute- guglistima na otkriću da je svijet lako-
njihov bog nadzire, motri odozgo. držana dva smrtna grijeha: mržnja i ističke sadržaje sa svojih stranica i za- vjeran.
Vjernici u sve nadnaravne bogove oholost, kao i kršenje osnovnog pravila mijenili ih riječima i tvrdnjama prihva- Što to meni znači? Ja sam samo pro-
opisuju jednaka iskustva i osjećaje, bez kršćanstva onako kako se naučavalo od ćanja, ili uopće ne biste tvrdili ništa u našao još jednu stranicu kojom se mogu
iznimke. Tvoj se bog, ni u kojem sluča- Isusa: Voli svojeg bližnjega, i okreni i smislu pro et contra o religiji. Sve dotad zabaviti kada sam depresivan.
ju, ne razlikuje od bilo kojeg drugog na- drugi obraz. Onda je čudno da mi, “pa- vi i vaši ste jednaki licemjeri i budale Od: Legomana
dnaravnog boga. Vjeruješ u njega zbog rodičari” religije, prianjamo uz filozofiju kao i organizirane religije o kojima to
utjehe koju ti daje iako je sve potpuno jedne od najmasovnijih religija čvršće isto tvrdite. S engleskoga preveo Vinko Vego.
nelogično. To je psihološki alat pomoću od mnogih njezinih sljedbenika. Usput... ja nisam, ni u kojem smislu, Tekstovi su objavljeni na
kojeg se nosiš sa stvarnošću. Mi smo prilično ozbiljni u svom vje- pripadnik bilo kakve organizirane reli- www.thechurchofgoogle.org/
Google je LJUDSKA TVOREVINA i rovanju da je Google najbliže do čega
samim tim ne može biti Bog! je čovječanstvo došlo u neposrednom
Hvala ti što upućuješ na očito. iskustvu božanstva. Ne napadamo
Potpuno se slažemo s tobom! Kršćanski nikoga i ništa što vi štujete, pa biste i
bog, islamski bog i hindski bogovi ta- vi prema nama trebali pokazati sličnu
kođer su koncepti koje stvorio čovjek. uljudnost.
Oni postoje isključivo u mašti vjernika.
Molitve
Smatramo da je vjerovanje u nevidljiva
bića mnogo nelogičnije od vjerovanja u Google naša koja jesi na cyberspa-
Google (u božanstvenom smislu). ceu,
Ali Biblija je dokaz da je naš bog sveti se domena tvoja.
stvaran. Dođi pretrago tvoja,
Biblija nije nikakav dokaz. Napisali budi rezultat pretraživanja moj,
su je ljudi. Kazati da je Biblija riječ kako na kompjutoru tako i na
božja zato što to Biblija nalaže jest webu.
izvrstan primjer logičkog začaranog Rezultate našim potragama daj
kruga. Jednako bih tako mogao zastu- nam svagdašnje.
pati tvrdnju da Google dokazuje svoju Oprosti nam reklamne mailove
božansku narav time što se ista ta stra- naše kako i mi opraštamo
nica pokazuje ako se pomolite Googleu reklamatorima našim.
riječima “crkva google bog”. I ne dovedi nas na ugrožene stra-
Ako bi vam Google rekao da skočite s nice,
mosta, biste li to učinili? nego izbavi nas od Trojanaca.
Ako bi ti netko rekao da ćeš nakon Jer tvoj je pretraživač najveći,
smrti živjeti u “vječnom” miru i skladu i moć,
na nebesima, bi li mu vjerovao? i slava,
Guglizam nanosi bol ljudima šaljući iz potrage u potragu.
ih u Pakao. Amen.
cmyk
6 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9.
esej
Uz 100. rođendan Claudea Lévi-Straussa
Intimni rječnik Claudea Lévi-Straussa
Claude Lévi-Strauss tako i u umjetnosti. Danas mislim da je nost prosudbe kod Bretona ili Maxa
filozofija koja postavlja pitanja o viziji Ernsta. Pa fascinantno istraživanje
svijeta kakav rađa napredak biologije ili krajnjih granica misli, što je za sudio-
fizike neizbježna i opravdana istodobno. nike toga pokreta bilo cilj po sebi, a za
Razgovor u kojem je Lévi-Strauss
mene predmet refleksije.
INTELEKTUALAC
kratkim odgovorima opisivao kakve
NOVAC
Mora li intelektualac zauzimati sta-
mu asocijacije pobuđuju riječi
jališta o velikim svjetskim problemima? Kako bih ga iskoristio kad bih ga
koje mu je predlagao sugovornik Je li to njegova pozvanost? Mislim da imao dovoljno: tako da bih kupovao
treba nijansirati i razlikovati. Ako inte- lijepe predmete.
Dominique-Antoine Grisoni
lektualac posvećuje svoju refleksiju svi-
NOVI ROMAN
jetu i njegovim problemima, tada mi je
razumljivo da zauzima stajališta… Ako Slabo poznajem. Zapravo… Možda
pak svoju refleksiju posvećuje drugim sam neke htio pročitati, no odložio
pitanjima, drugim problemima, tada ne sam ih: bilo mi je dosadno.
AFRIKA
znam kada netko nalazi vremena da s
PAMĆENJE
io svijeta koji praktično ne po- jednakom brigom i jednakim skrupula-
znajem. U mojoj se misli vezuje ma razmišlja i o svjetskim. Nemam ga, to je bolesno. Ako se
na sliku veoma velikih zajednica hoću nečega sjetiti, napišem listić,
INTERPRETACIJA
– u usporedbi sa zajednicama koje sam inače stvar već za dva sata zaboravim.
obilazio u Brazilu – i s obzirom na to Glazba ne postoji dok je ne interpre-
PISANJE
da se bolje osjećam u krajevima s veoma tiramo – po tome se odvaja od slikarstva
slabom gustoćom stanovništva nego u i književnosti. Postoji samo partitura, Pišem da mi ne bi bilo dosadno.
gustim i napučenim predjelima… odnosno neki kôd i upute koje omogu- Volim pisanje, no svejedno mi ne teče
ćuju reproduciranje glazbe. Interpretacija u neprestanu traženju lijepe rečenice.
APARTHEID
je dakle integralni dio glazbe, dok je za Unatoč tomu svjestan sam da mi ne bi
Nikada nisam bio u Južnoj Africi i druge umjetnosti sekundarna. U knji- uspjelo izraziti misao ako ne bih potra-
dobro pazim da ne bih govorio o situa- ževnosti je, na primjer, ono što čitatelj žio pomoć u obliku.
ciji koju nisam imao priliku opažati na dodaje tekstu.
PODUK
licu mjesta. Premda mi je apartheid kao
ISLAM
sistem oduran i zaprepašćuje me, teško Javno razmišljanje. Moja su preda-
predstavljam rješenje za problem kojemu Religija koju slabo poznajem. vanja bila suočavanja sa samim sobom.
na svijetu nema premca. Svejedno bih napomenuo da smo da- Uopće nisam znao tko je preda mnom.
nas protagonisti prilično paradoksalne
EGZISTENCIJALIZAM POEZIJA
pojave u povijesti, pojave u koju mi se
Filozofska misao koja me se ne tiče: čini umiješan i islam… Počinjao sam Baudelaire, Mallarmé… do nekih
meni je stalo do proučavanja ljudskog na razmišljati u trenutku kad je naša kultura Valéryjevih stihova.
drugoj razini. ugrožavala druge kulture, zato sam se
PRIJATELJ
postavio u njihovu obranu i o njima svje-
ENCIKLOPEDIČNOST
dočio. Danas imam dojam da se kretanje Veoma sam malo pravih prijatelja
Nešto što dugujem svojemu ocu, preokrenulo i da se naša kultura brani imao.
koji me je poticao, silio na istraživanje pred vanjskim prijetnjama, među koje
PSIHOANALIZA
u svim smjerovima, tako da sam pri spada najvjerojatnije i islamska eksplo-
ulasku u adolescenciju imao osjećaj da zija. Odjednom se odlučno i etnologijski Odvojimo dvije stvari! Najprije
su mi dostupne sve vrste intelektualnog osjećam braniteljem svoje kulture. terapeutsku tehniku, prema njoj sam
Smrt je nešto što me
djelovanja: komponirao sam glazbu, skeptičan. I potom veliko Freudovo
JEZIK
slikao, pisao. Istina je da mi je to kasnije otkriće, naime da je moguće ono što
ljuti: zbog nje neću vidjeti
škodilo, i to je jedan od uzroka da sam Božanstvo kojemu smo dužni štova- nam se u duhovnom životu čini najar-
počeo pisati razmjerno kasno: bio sam nje. bitrarnijim i najnerazumljivijim razum- kakav će biti svijet za
previše raspršen. Danas se nadam da mi ski analizirati i razumjeti. Ne umišljam
KNJIGA
je uspjelo iz te raspršenosti izvući bar da je to tumačenje zadovoljivo, samo stotinu, dvjesto ili dvije
nešto koristi. Životna supstanca kojom se hranimo. navodim činjenicu da je dokazao kako
je moguće nesvjesno privesti na razinu tisuće godina…
FILOZOFIJA KNJIŽNICA
svjesne misli, kako iracionalno može
Moja izobrazba. Zapravo sam bio Užas: ne znam više što uraditi sa svo- biti plodno za racionalnu misao, i to je
filozof u prazno, jer me sve drugo jim knjigama, ne znam više što imam, ono glavno.
odbijalo. Nisam imao nikakvu posebnu ne znam više gdje je što. Pomislim da je
PSIHOLOGIJA
sklonost filozofiji, izrazito zanimanje za bila prije 28 godina, kad sam se uselio u
nju… U početku sam je učio, potom sam stan u kojem sam sada, baš fascinantna. Negdje sam zapisao da je etnologija
osjetio otpor prema njoj, sada, možda, Na zidovima je bio zastupljen čitav svijet vrsta psihologije. Sudim dakle da se
jer sam došao do određene mudrosti, i svaka je knjiga zauzimala mjesto što bi držim na rubu psihologije.
kažem sebi da čovjek počevši od trenu- ga razmatrani narod imao na zemljovi-
PUTOVANJE
tka kad pokušava reflektirati o svijetu i du.
fenomenima svagda i bar malo filozofira. Nisam se promijenio, mrzim ga. I
MONOTEIZAM
U današnjem trenutku za mene dakle danas odlazim samo na putovanja koja
nije više pitanje jesam li za filozofiju ili Nikakva veselja prema njemu. Ako su uvjet da dođem do nekih rezulta-
protiv nje, nego kako se odrediti ili mo- sam tako fasciniran Japanom, to sam ta: prevalim razdaljine, promijenim
žda postaviti u odnosu naprama dvama djelomice i zbog šintoizma: ta čudnovata prostor, posjetim druga mjesta. No
poimanjima filozofije. Jedno, što ga je mogućnost ubrizgavanja božanstava pomisao da ću putovati avionom, da ću
sve do kraja zagovarao Sartre, ustrajava u sve, nije važno što, u najmanji zid, pristati u zračnoj luci koja je vazda ista
da je filozofija područje za sebe i svjesno najsitniji cvijet – ili njihova nalaženja u gdje god se nalazila, za mene je jedna
ignorira znanstvenu misao. Drugo, i to njima. konstanta užasa. Moj ideal: putovanje
mene zanima, sastoji se od nastojanja pješice prema Rousseauovu primjeru.
NADREALIZAM
za kritičkim razmišljanjem, razumijeva-
RAD
njem, traženjem implikacija onoga što Sviđao mi se njegov smisao za pri-
stvara ljudska misao, kako u znanosti mitivne umjetnosti – iznimna sigur- Sredstvo za mirnu savjest.
cmyk
XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 7
kolumna
RIJETKI PREDMETI promjenom političkog sustava mijenja
Prema njima imam najintimniji Kulturna politika se i uloga pojedinca u društvu, nastaju
problemi razumijevanja ideje aktivnog
odnos. Skupljam ih od najranijeg dje-
građanstva, razvoja institucionalnog
tinjstva. Prvi koji sam primio i čuvam
okvira civilnog društva, ostvarenja i po-
ga još i danas poklonio mi je otac: neku
pularizacije njegovih ciljeva. Istraživanje
japansku grafiku. Sjećam se da sam je
provedeno u Hrvatskoj 2005. godine (uz
stavio u škrinju da krasi dno i potom
korištenje metode fokus grupa, prema:
sam u sedmoj, osmoj ili devetoj godini
Richard A. Krueger, Focus Groups – A
svaki put kad bih dobio neku nagradu
Kultura i civilno društvo
Practical Guide for Applied Research,
hodočastio u trgovinu u ulici Petits
1994) pokazalo je da je definiranje i
Champs, zvala se “Kod Pagode”, kupiti
razumijevanje civilnog društva vrlo razli-
kakav komad minijaturna namještaja,
čito, ali je ipak moguće izdvojiti zajedni-
japanskog ili nekog drugog, da bih u
avršetkom Europske godine inter- čko temeljno shvaćanje civilnog društva
svojoj škrinji rekonstruirao japansku
kulturnog dijaloga 2008. ulazimo u kao spontana samoorganiziranja građana
kuću. Ta skupljačka strast nikad me nije
novu europsku godinu, posvećenu “odozdo” s ciljem postizanja određene
ostavila. U SAD-u sam s nadrealistima
stvaralaštvu i inovaciji. Time ne završa- društvene promjene. Istraživanje je
išao po antikvarnicama: tko je nanjušio
vaju aktivnosti vezane uz interkulturni upozorilo na probleme u komunikaciji
neki predmet, kupio ga je za sebe ako je
dijalog: promicanje interkulturnog dijalo- između medija, civilnog društva i javnog
imao potrebnu svotu; ako ne, o njemu
ga neophodna je komponenta globalnog sektora. Mediji su veoma važni za razvoj
bi izvijestio nekog drugog koji je imao
razvoja i mira, koji je, u ovim prvim da- i djelovanje civilnog društva, ali se nji-
više novca da ga požuri kupiti. I danas
nima 2009. godine, doživio nove udarce. hova međusobna komunikacija pokazuje
je moja jedina zabava u tjednu kad idem
Početkom godine sumiraju se događaji slabom, nedostatnom. Situaciju dodatno
kopati u Hôtel Drouot.
koji su obilježili prethodnu, izražavaju komplicira digitalni medijski krajolik i
SISTEM želje i nade za onu koja je tek počela, daju njegov odnos s civilnim društvom te ulo-
Rijetko govorim o sistemu, radije vizije, najčešće satiričke, budućih (ne)o- ga novih interaktivnih publika. Zrinjka
rabim izraz struktura. Kakva je razlika stvarenja. Tako je ovih dana jedan fran- Peruško naglašava “da još ne znamo
između njih? Struktura je sistem koji Biserka Cvjetičanin cuski književnik u dnevnim novinama Le kolike će promjene u društvene odnose,
ostaje identičan u svim transformacija- Figaro poželio da “Paris Hilton konačno politiku, odlučivanje i participaciju gra-
ma. shvati da je Goetheov mladi Werther više đana u budućnosti unijeti novi digitalni
U 2008. u Hrvatskoj su izašle dvije
seksi od Brada Pitta”, aludirajući na polo- mediji”. Posebno pitanje predstavlja
SMRT vrlo značajne knjige kojima je žaj knjige u društvu. odnos države i civilnog društva: civilno
Nešto što me ljuti: zbog nje neću u središtu civilno društvo i koje Aktivnosti europskog civilnog društvo nije “servis” države, nego realiza-
vidjeti kakav će biti svijet za stotinu, cija participativne demokracije.
društva u 2008.
dvjesto ili dvije tisuće godina… se njime bave iz dva aspekta U tom smislu naglašena je važnost
Vratimo li se na 2008. i njene najznačaj- utjecaja civilnog društva na kulturnu
– aspekta istraživanja i iz prakse:
SUMRAK BOGOVA nije događaje, potrebno je prisjetiti se akti- politiku, ali i na druge javne politike.
Wagner… Vratio sam se njemu Kultura, mediji i civilno društvo, vnosti europskog civilnog društva, osobito u Štoviše, civilno društvo jest značajan
nakon nevjernosti u godinama svo- uredila Zrinjka Peruško, i Kulturne kulturi. Te su godine udruge civilnog druš- čimbenik u oblikovanju demokratski
jega odrastanja. Tada sam obožavao tva okupljene oko Platforme za interkul- utemeljenih kulturnih i medijskih po-
Stravinskog i strasno ljubio i nastavio politike odozdo. Nezavisna turnu Europu donijele Knjigu duginih boja litika jer osigurava stvaranje ponude
ljubiti Pelléasa. kultura i nove suradničke prakse u (The Rainbow Paper) kao ključan politički koja odgovara potrebama građana. Na
dokument za nove odnose između civilnog primjeru kulturne politike u Hrvatskoj
SLJEDBENIK Hrvatskoj, pripremila Emina Višnić društva i europskih institucija u okviru pro- pokazuje se da postoje velike razlike u
U čitavoj svojoj učiteljskoj karijeri blematike interkulturnog dijaloga. Knjiga stupnju uključenosti civilnog društva u
naravno da sam imao učenike. Ujedno duginih boja je poziv na promjenu, od procese formuliranja politika i donošenja
mi se čini da sam imao veoma malo obrazovnih politika do politika za mlade, odluka.
prava manjina i položaja migranata. Njene
sljedbenika… i nikada ih se nisam trudio
Umrežavanje i novi modeli
preporuke, sažete pod motom “Građansko
imati. Ustanovio sam i vodio Laboratorij
suradnje
zalaganje i javna odgovornost”, snažno su
za socijalnu antropologiju pri Collège
de France, puno je istraživača djelovalo odjeknule na konferenciji o novim perspe- Knjiga Emine Višnić koncentri-
u njemu: uvijek sam ih ohrabrivao neka ktivama interkulturnog dijaloga u Europi ra se na nezavisnu kulturnu scenu u
budu svoji. koju je u studenom 2008. organizirala Hrvatskoj i njen angažman u području
Francuska kao predsjedateljica Europske kulturnih i drugih javnih politika, oso-
STRUKTURALIZAM unije. Cijelu 2008. odvijale su se brojne akti- bito urbane politike, politike upravljanja
Kako se razumije, to je pariška moda, vnosti i okupljanja udruga civilnog društva prostorom i politike za mlade. Nezavisna
jedna od onih što nastaju svakih pet širom Europe, a poticaj su za njih osobito kulturna scena unosi nove kulturne
godina, i ta je imala svoje petogodišnje davale Europska kulturna fondacija i udru- i umjetničke sadržaje i nove načine i
razdoblje. ga Culture Action Europe (bivši Europski principe djelovanja u kulturi. Ona je
forum za umjetnost i nasljeđe). Možda će bitan akter “koji kontinuirano inzistira
VLAST Europska unija jednu od sljedećih godina na participativnim kulturnim politikama
Bojim se vlasti. Teški sam anarhist. proglasiti godinom civilnog društva, što bi koje u procese donošenja odluka, kao i u
bilo važno prije svega za zemlje Jugoistočne praćenje njihove provedbe, uključuju što
ZAVOĐENJE Europe, u kojima se civilno društvo razvija je više moguće sudionika”. Zagovaranje
Ne tiče me se… ili ne tiče me se sporo te su organizacije civilnog društva još promjena u osnovi je njenog djelovanja.
više. Slovim za hladnog, distanciranog. slabo uključene u kreiranje javnih politika i Nezavisna kulturna scena zalaže se za
Alfred Métraux, koji me je dobro po- uspostavljanje suradničkih odnosa. umreženo djelovanje i pronalaženje
znavao, svagda me označavao kao jupi- U 2008. u Hrvatskoj su izašle dvije novih modela suradnje s ciljem sudje-
terovca. knjige kojima je u središtu civilno druš- lovanja u stvaranju i provedbi kulturnih
tvo i koje se njime bave iz dvaju aspekata i drugih javnih politika. Kao primjeri
ZNANOST – aspekta istraživanja i iz prakse: Kultura, takva djelovanja analizirane su hrvatska
Ne vjerujem da je moje djelo znanost mediji i civilno društvo, uredila Zrinjka suradnička programska mreža Clubture i
u strogu značenju riječi i ne vjerujem da Peruško (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb), platforma Policy_forum.
su naše tzv. humanističke ili društvene i Kulturne politike odozdo. Nezavisna kul- Zajedničko je tim knjigama, od kojih
“znanosti” doista znanosti. Pretendirati tura i nove suradničke prakse u Hrvatskoj, je prva rezultat znanstvenog istraživanja,
na to bilo bi varanje. Zato mi znanstvena pripremila Emina Višnić (policyforcul- a druga proizlazi iz prakse, zalaganje za
refleksija, kakva se pokazuje u svoj svojoj ture, Amsterdam/Bukurešt/Zagreb). U umrežavanje i nove suradničke prakse
veličini – u biologiji ili fizici, služi kao Hrvatskoj se malen broj autora bavio u Hrvatskoj. Civilno društvo promiče
svjetionik. Gledam ga, nesretni stručnjak sustavnim empirijskim istraživanjima civil- zajedničko djelovanje putem mreža kao
za navodno humanističke znanosti, od- nog društva, osobito u kulturi, te pojava tih suptilna, fleksibilna, tolerantna i nehi-
mjeravam svoju beskonačnu nespretnost knjiga predstavlja značajnu promjenu i rast jerarhijskog načina povezivanja. Riječ
i kažem sebi da moram težiti prema interesa za njegovo djelovanje. je, također, o uspostavljanju horizon-
njemu koliko to mogu premda sam svje- Utjecaj civilnog društva na talnih intersektorskih veza i suradnje
stan da ga nikada neću dosegnuti. na svim područjima, a osobito među
kulturnu politiku i javne
područjima kulture, turizma, znanosti,
politike u Hrvatskoj
Preveo s francuskog Mario Kopić socijale, zdravstva te politike razvoja u
Naslov izvornika: Grisoni, D.-A.: Knjiga Zrinjke Peruško počinje pi- cjelini. Takav pristup pokazuje se danas
Lévi-Strauss en 33 mots, Magazine tanjem što je civilno društvo i postoji li neophodnim na obje razine: globalnoj i
Littéraire, no. 223 (oct. 1985), 26-27. u Hrvatskoj. S raspadom socijalizma i nacionalnoj.
cmyk
8 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9.
u žarištu
Poredak lakrdije
Žarko Paić Mitomanija ne postoji bez priče o povi-
jesnoj žrtvi i bez popratne megalomani-
je. Razmetljivost dovedena do spektakla
u kojem industrija celebrity kulture
Cijeli sustav književnih nagrada od
postaje ideologijom lake zabave, a ma-
trenutka kad je simbolički lenta sovni mediji istinom globalnoga tržišta
iluzijama lentu je odbacila u muzeje. Na
zamijenjena visokim novčanim
njezino je mjesto postavila gole grudi i
izveo Sloterdijk u Kritici ciničkoga uma.
iznosima, nesumnjivo manje države stražnjice. Hrvatska je iznova regionalni
Masovni su mediji forma koja sjedinjuje
lider. Ali ne više u kiču političke groze,
i paradržavnih institucija, a više ideje enciklopedije i cirkusa. Sloterdijk
nego u lakrdiji hiperproizvodnje i hiper-
ipak nije imao u vidu bezuvjetni poraz
komercijalnih izdavača i dnevnih potrošnje estradnoga trasha. Žalopojke
intelektualaca u tom pokušaju zadobiva-
novih kulturnih pesimista ništa ne
novina pretvorenih u hobotnicu nja naklonosti mase. Imati sposobnosti
pomažu. Nestali su kulturni dodaci po
zabavljača ne znači nužno postati pos-
celebrity-kulture, pokazuje samo da uzoru na Times Literary Supplement
tmoderni Diogen u ruhu Leta 3. Ali ni
iz vodećih dnevnih novina. Pojam se
nema bitne razlike između mode, Žižek koji ima to umijeće scenskoga
kulture na komercijalnim televizijama i
nastupa pred masovnom publikom ni-
estrade i preostalih oaza elitne internetskim portalima utopio u pojmu
kad ne može postati “cirkusant” opće
kulture. Sve je zapravo mala seoska scene ili show-bizza. Sa svih strana na- prakse da od enciklopedije na kraju ne
diru samouki geniji i šarlatani. Svi pišu
ostane drugo do bizarni vicevi i Lacan
zabava i iluzija velikog spektakla. Od
svoje skandalozne dnevnike, spomenare,
za početnike.
Kiklopa do nagrada Jutarnjeg lista, kronike. Profit je zajamčen unaprijed, Doba u kojem se najradikalnije obi-
jer u “društvu znanja” nikad se više nije Spektakl je travestiran
od Porina do Nagrade hrvatskog stinjuje postavka da je svijet perverzni
čitalo upravo to što se kupuje, naime,
supermarket stilova života obilježeno je
kaos društvenih odnosa
glumišta, od ovog do onog “mačka” i trash.
temeljnom promjenom. Sada cirkusanti
Ovdje se uopće ne radi o tome da tzv.
drugih zabavljačkih igrokaza kulture moći kapitala. Sve su žele biti enciklopedisti. Ako baš i ne
kulturne elite preziru vulgarnost maso-
vjeruju u taj obrat, oni misle to prokleto
kao scene vne kulture. Glupo je u svakoj raspravi o mu maske dobre, a ozbiljno. Više nije dovoljno imati čvrste
tom fenomenu zagovarati kritiku inte-
grudi i stražnjicu, biti seksualni predmet
lektualaca kao zatvorene kaste nedodir- slike se jedino i pamte. udivljenja masa, nego je potrebno još
ljivih koji kukaju nad svojom sudbinom,
imati osobnost, stav i duhovnu osvije-
a zapravo navodno uvijek skriveno žele Fascinacija tijelom
štenost. Madonna u krevetu s Kabalom
“ latno doba” hrvatske vladajuće isto – biti zvijezde i slavni, obožavani i
planetarni je sindrom najradikalnije
kulture u devedesetim godina- cijenjeni u masama. Razočaranje u naše nadilazi isprazan duh
perverzije masovne kulture koja je u
ma prošlog stoljeća obilježile su doba najbolje je iskazao Georg Steiner:
ovog vremena u kojem svojem zahtjevu totalna. Sve što vrijedi
antologije nacionalnih budnica i mili- “Cijeli sam život proveo pokušavajući
za globalnu scenu ove travestije bez
tantnih nokturna, memoari političkih shvatiti zašto visoka kultura nije mogla
je moguće da i kuharica granica, vrijedi, dakako, i za “naše ljude
preobraćenika s komunizma na katolički nadvladati barbarstvo.” Odgovor je je-
i krajeve”. Ali megalomanija je uvijek
fundamentalizam i povratak mitskim dnostavan. Zato što je visoka i ostala je postane državnikom, grotesknija kad je riječ o malim konzer-
korijenima. Između kiča groze i službe- samo za odabrane. Kad se njihov broj
vativnim društvima u kojima vlada ide-
ne patetike nije bilo razlike. Inscenacija smanjuje, a masovno društvo smjera razbojnik moralistom, a
ologijska laž da je visoka kultura njihovo
dolaska vrhovnika Franje Tuđmana u demokratskom pravu na užitak u vlasti-
sredstvo predstavljanja svijetu.
zgradu HNK na neki već zaboravljeni tome ukusu svjetine, govor o barbarstvu seks i trash-književnost
događaj idolopoklonstva kultu opere- postaje besmislenim. Barbarstvo je po- Kiklop za golu istinu godine
važniji od života
tne diktature, kako je Hans-Magnus stalo institucionaliziran trash.
Zbog čega je tzv. skandal s Nives
Enzensberger imenovao tu političko-
Celzijus i nedodjeljivanjem nagrade
Cirkusanti kao enciklopedisti
kulturnu lakrdiju, bila je u znaku la-
Kiklop za najprodavaniju knjigu godine
žnoga sjaja visoke kulture. Simbolički Iz vlastita iskustva to mogu potvrditi.
na Sajmu knjiga u Puli 2008. godine
užas tog razdoblja bio je iz današnje Nekoliko sam puta bio pozvan u TV
njezinu uratku Gola istina očigledan
perspektive čak i morbidno simpatičan. emisiju razgovornoga tipa Drugi format
dokaz poretka lakrdije kao nove ideolo-
Kostimirana počasna straža, paradne o različitim temama iz kulture. Emisija
gijske krpeži hrvatske kulture? Nigdje
uniforme, alkarska kapa s perjem od kao i sve druge o kulturi na televiziji
drugdje osim ovdje nije izvršena takva
punjene čaplje na glavi poglavara, ide- komornoga je tipa. Ni jednom se ni-
ologija duhovne obnove s popovskim sam odazvao. Posljednji poziv bio je
škropljenjem svijetloga oružja i zagovo- znakovit. Urednica je zamislila temu
rom žene kao majke/stroja za rađanje. o Baudrillardu i medijima nakon nje-
gove smrti. Gotovo da sam pristao.
Hiperproizvodnja estradnog
Ali njezine su me dodatne riječi uvje-
trasha
rile u ono što svatko od McLuhana
Godine 1997. na simpoziju u Pragu odavno zna. Televizija nije progra-
o Heideggeru i Derridi susreo sam tada mirana nizašto drugo nego za infor-
mladog rumunjskoga filozofa Ciprijana macije i zabavu. “Nećemo baš puno
P. Ništa nije znao o Hrvatskoj, ali je na o Baudrillardu i njegovoj filozofiji...”
CNN-u vidio sliku Tuđmana s lentom. Naravno, a o čemu drugome osim valj-
Sjetio se da je kao dječak gledao figuru da o Baudrillardu i seksualnome životu
svoga diktatora Causescua u Bukureštu barske čaplje s lentom! Kad god su na
na nekom mitingu s lentom. Bio mu je javnoj TV slične emisije, bolje je pre-
grozno smiješan i nedodirljiv u svojoj ventivno uživati u krpežima iz poslova
napuhanosti. Više nismo o tome imali i dana naših “slavnih praznoglavaca”.
što kazati. Mediji počivaju na sustavu Nije uopće problem u sadržaju
međusobno referentnih znakova. Lenta masovnih medija, nego u formi koja
je savršeno odgovarala zloduhu operetne nadilazi svaki pokušaj kritičke raspra-
diktature. No jedno je ostalo gotovo ve. Forma je zadani okvir u kojem se
nepromijenjeno i danas: ta samouvjere- sve pretvara u sliku/objekt potrošnje
nost u vlastitu veličinu i ta bahatost koja bilo kojeg sadržaja, a funkcionira pre-
graniči s ignorancijom mišljenja drugih. ma načelima logike i-i. Najbolje je to
cmyk
XI/247/8, 8. siječnja 2,,9. 9
u žarištu
nakaradna “pretvorba” medija iz serio- tu elitističkoj i zasjeda na nje-
znih publikacija u tabloide. Paranoični zin tron kao lažni car Šćepan
strah od Drugoga – Balkana kao ne- Mali. Isti je, naime, model i
gativne fantazme Zapada – implodirao za etablirane intelektualce i
je u svim smjerovima. Turbofolk prije- za “slavne praznoglavce”. Po
stolnice nisu negdje drugdje, u Srbiji, čemu je Susan Sontag bila
Bosni i Hercegovini, nego u Zagrebu. poznata izvan užeg kruga
Narodnjački klubovi i njihova iko- čitatelja njezinih knjiga o
nografija, radijske emisije, televizijski campu, fotografiji i bolesti kao
programi čija gledanost nadmašuje metafori? Epstein tvrdi krajnje
sve druge programe i napokon glavna zaoštreno: po tome što je bila
zvijezda hrvatske kleronacionalističke celebrity-intelektualka, a ne
estrade Thompson tvore zaokružen su- po prekretnim idejama koje
stav društvenoga terora zabave kao ide- je eklektički prenijela u svoje
ologije. Tko se tome suprotstavlja u ime eseje. Logika je medija bezo-
vrijednosti visoke kulture, ne zaslužuje bzirna kao što je to i logika
drugo osim blagog prezira. Pa upravo neoliberalnoga kapitalizma u
je njezina bijeda nezamjeranja procvatu svojoj narcističkoj prirodi spe-
političkoga kiča stvorila ovo što se danas ktakla. Ne postoje više nikakve
tolerira u ime kulta prava na razliku. Što uzvišene “vrijednosti” ako se
je tolerancija drugo negoli najviši stu- ne mogu estetski prihvatljivo
panj ravnodušnosti. masi prodati u zamjenu za
Kad pjevačica i spisateljica, kojoj su njihovom glađu za skandali-
zgroženi ljubomorni intelektualci uskra- ma. A skandal je samo ono što
tili gromadnu skulpturu za hit godine ne ruši konzervativni poredak
promijenivši u zadnji čas pravila igre, javne perverzije morala, nego
slavodobitno izjavljuje u jednoj od ta- ga, štoviše, učvršćuje svakim
kvih krpež emisija “javne scene” da samo novim skandalom. Što se
ona još može u Hrvatskoj pokrenuti dogodilo s Clintonom nakon
kulturnu revoluciju, ne preostaje drugo afere Lewinsky? Učvrstio kcije aktera i publike zahtijeva mobilnu megalomaniji i mitomaniji koja treba
nego dotičnoj fatalnoj dami isporučiti je svoj imidž postmodernoga liberala javnost, festivale i umreženu scenu. Bez svoju tvornicu zvijezda jer su sve druge
i specijalnoga Kiklopa za “golu istinu” za sva vremena, a tajnica je postala toga više ništa ne postoji. tvornice prazne, da uporabim moćnu
godine. Pritom uopće nije nikakav slavna. Što se dogodilo sa Severinom sintagmu knjige eseja Ljiljane Filipović,
Mala seoska zabava ili iluzija
problem realni lik i djelo Nives C. ni nakon misterioznoga porno uratka iz jer je “gola istina” ove kulture u tome da
spektakla
njezino jadno ispovjedno djelce koje bi kućne radinosti? Postala je još popu- je ona jedino i samo skandalozna kao
kao trebalo polučiti skandalozne odjeke larnija, dospjela do statusa glumice u Kako svaki oblik estradizacije kulture takva. Čega ima previše, nije dobro ni s
na temu tko je, gdje, kako i pod kojim operetnoj lakrdiji Karolina Riječka, a nužno zadobiva svoju teatralnu karika- maslacem na kruhu, rekao bi Švejk.
uvjetima izravno komunicirao s njezi- njezinu partneru u cyber-igrokazu nisu turu, tako ni žanr farse više nije primje-
Seks i trash književnost veći
nim tijelom. Kako je Hrvatska u svojoj upropaštene tajkunske prekogranične ren naziv za dogođeno. Čemu uopće
od života
ćudorednoj hipokriziji nezanimljiva čak sumnjive investicije. Poredak lakrdije više o tome govoriti kad je skandal u
i globalnoj porno industriji koja se vr- jest ogledalo društvene perverzije moći. svojoj medijskoj zastarjelosti nešto na- Pa, u čemu je, naposljetku, ova la-
toglavo širi na istočnoeuropske države, Medijsko insceniranje događaja spram izgled nevažno. Zar nije pravi problem krdija paradigmatska za svako buduće
preostaju tek pretenciozne pikanterije kojih svi moraju imati neki stav, pa u bijedi i očaju preživljavanja hrvatskog insceniranje javnoga doživljaja kulture?
seksualnih tračeva iz vlastita dvorišta. makar i o tome tko je za gole sise kao društva koje se nezadrživo raslojava na Lamentacije o povratku u zlatno pre-
Prema Seksualnome životu Catherine M. kulturnu revoluciju, a tko protiv njih, malobrojnu elitnu novu buržoaziju i dmedijsko doba kulture nostalgična je
francuske teoretičarke suvremene umje- odgovara potrebi malog narcističkoga najveći dio sirotinje na rubu opstanka? reakcija na duhovnu prazninu suvreme-
tnosti Catherine Millet s njezinim opi- društva za užitkom u fiktivnoj patnji. Paradoks je u tome što upravo takva noga doba. Ali ono što je ovdje pravilom
sima gang-banga u pariškim salonima Onog trenutka kad je na scenu stupio socijalna slika iziskuje neprestanu pro- nije doduše ni iznimkom u drugim
visokoga društva i drugih prostora, “gole HHO u obrani protiv diskriminacije izvodnju kulture kao zabave moćnih, razvijenim društvima koja literaturu ne
istine” sve djeluje primitivno provinci- rodno/spolnih prava i ljudskih prava bogatih i praznoglavih. Na istom mjestu svode na masovnu zabavu, a festivale i
jalno. I na kraju, dakako, s povratkom u autorice Gole istine, lakrdija je došla do tabloidi postavljaju i jedno i drugo. sajmove knjiga na skandalozne događaje
“svetu obitelj” tradicionalnoga društva točke usijanja. Etička lakrdija uvijek se događa na kraju izvanknjiževnoga dosega. Sve se to re-
poput nove Magdalene koja iziskuje Doista, to je jedinstven slučaj u godine kad iste osobe glume u medijski alno i nije dogodilo, jer niti je Nives C.
oprost i blaženu dozu prihvaćanja osu- svjetskim razmjerima. Borba za ljudska sponzoriranim humanitarnim cirkusi- realno postojeća figura hrvatske kulturne
pnute moralne većine. prava, budimo ozbiljni barem malo, ne ma. Perverzija je totalna. Kulturu kao revolucije, niti je sama kultura više bilo
može nikad biti farsom. Nives C. nije scenu spektakla financiraju korporacije što realno osim imaginarno-simboli-
Važno je imati iza sebe
nikakvom žrtvom zbog toga što nije koje izvlače najveći profit upravo u ze- čke potrage za novim identitetom u
medije, estradnjačkoga popa
dobila nagradu koju je prema pravilima mljama Jugoistočne Europe u sektoru supermarketu stilova života. Kako su
i HHO trebala dobiti. Problem nije u ničijoj telekomunikacija. Mediji su nepresušan nedjeljom prema volji Katoličke crkve i
Muzikološka kritika turbofolka, žrtvi, pa tako ni u besmislenoj optužbi izvor ekstraprofita zato što su zrcalo vladajuće konzervativne koalicije super-
primjerice, koja se bavi samo estetskim Ivana Zvonimira Čička da direktori- društvene diferencijacije. Siromaštvo je marketi u Hrvatskoj zatvoreni, potraga
pitanjima stila istog je ranga kao i ta- ca pulskoga Sajma knjiga Magdalena javna vrlina, ali samo za Božić. Tamo za “golom istinom” može se naći tamo
bloidni prikaz izložbe Francisa Bacona Vodopija treba dati ostavku jer “sramoti gdje se vrti najmanje novaca, u tom gdje je ovaj svijet potrošnje idola od sa-
u Jutarnjem listu ili pak posljednjeg tu kulturnu manifestaciju”. Skandalozno začaranome krugu literarnih taština moga početka imao svoju prvu i poslje-
koncerta Laibacha u Zagrebu. Takva je upravo to što je Čičak u žaru me- raspoređenih prema svim mogućim dnju istinu – na benzinskim postajama.
kritika onoliko je loša koliko je loša gla- sijanske borbe za “golu istinu” izjavio. ideologijsko-estetskim preferencijama, Simbolička razmjena dobara održava
zba koja se svira u ovoj državi. Ne radi Vodopija je stvorila Sajam knjiga u Puli skandal je neizbježno sredstvo medijski kulturu na životu. Možda se tamo može
se o literarnim “vrijednostima”, nego o i bez nje ne bi bilo ničega od festivala posredovane pozornosti da je kultura pronaći i kakav primjerak Isušene ka-
medijskome spektaklu primijenjenom autora pa ni svega ovoga što je ono nešto uopće važno u ovom instituciona- ljuže Janka Polića Kamova ispod tezge,
na našu društvenu situaciju. Ili, da ne zadnje pretvorilo u prvo. Koga briga za liziranom barbarstvu trasha. u što čisto sumnjam, ali ne i u njegove
budemo uskogrudni, radi se o literar- dolazak Eca, Magrisa, Pamuka, cijelog Biti za “golu istinu” znači nešto bitno proročanske riječi iz istoimena romana:
nim “vrijednostima”, itekako, ali o onim niza svjetskih pisaca i intelektualaca drugo. Cijeli sustav književnih nagrada Kultura je obzir, dakle, sram; a sram je laž,
koje se protežu od estetike javnoga u Pulu. Važno je samo imati iza sebe od trenutka kad je simbolički lenta za- hinjenje i prenavljanje... jer inteligenta
trača, turbocampa i chick-lita. Sve to je medije, jednog estradnjačkoga popa i mijenjena visokim novčanim iznosima, zna da sram nema smisla.
mjerodavno za maniju ispisivanja vlasti- HHO. Problem je u tome što je logika nesumnjivo manje države i paradržavnih Sve to uopće nema nikakva smisla, ali
tih orgija intimnosti u bilo kojoj verziji. medijske estradizacije događaja onog institucija, a više komercijalnih izdavača u tome je jedina “gola istina” ovog nepo-
Jedna od glavnih definicija slavnih/zvi- što je još preostalo od kulture jedino što i dnevnih novina pretvorenih u hobo- dnošljivo blještavoga života ideologije u
jezda u suvremenoj kulturi spektakla održava taj poredak u predodžbi maso- tnicu celebrity-kulture, pokazuje samo liku masovne zabave za narod. Iza toga
kaže da su poznati slavni po tome što vne javnosti. Ali to nije logika koja vri- da nema bitne razlike između mode, stoji samo nešto mnogo gore: izostanak
su poznati. Tko su, što rade, čime se jedi za sav normalni svijet, nego ponaj- estrade i preostalih oaza elitne kulture. kritičke refleksije ili njezino pitomo
bave, uopće nije važno. Američki kriti- prije za našu malu morbidnu Arkadiju. Sve je zapravo mala seoska zabava i tabloidiziranje pod maskom subverzije.
čar Joseph Epstein u svom eseju o tom U njoj ne postoji više mjesta za metafo- iluzija velikog spektakla. Od Kiklopa Spektakl je travestiran kaos društve-
fenomenu u suvremenom američkome rički suživot Fausta i cirkusa, jer cirkus do nagrade za roman i publicistiku nih odnosa moći kapitala. Sve su mu
društvu naslovljenom Celebrity kultura pretvara Fausta u zvijezdu dana ili od Jutarnjeg lista, od Porina do Nagrade maske dobre, a slike se jedino i pamte.
– hajdemo sada veličati slavne prazno- njega nema ništa. Kultura kao zabava hrvatskog glumišta, od ovog do onog Fascinacija tijelom nadilazi isprazan duh
glavce (Europski glasnik, 13/2008. u u uvjetima estradne orgije nužno mora “mačka” i drugih zabavljačkih igrokaza ovog vremena u kojem je moguće da i
okviru temata Homo Festivus) uputio je biti zabava za mase, razumljiva, po- kulture kao scene. Zašto se to događa kuharica postane državnikom, razbojnik
na pravi problem s tom euforijom ma- dnošljivo ironična i ne baš razmetljivo u Hrvatskoj tako groteskno? Zato što moralistom, a seks i trash-književnost
sovne kulture koja ironično skida pozla- subverzivna. Svijet intelektualne intera- je riječ o zemlji rasprodanih iluzija, o važniji od života.
cmyk
10 XI/247/8, 8. siječnja 2,,9.
u žarištu
Peticija protiv slobode
Saša Šimpraga hrvatskog zakonodavstva koje se osla- ška hijerarhija potom protivi i pravu na vile iskorak k pravednijem društvu.
nja na suvremene civilizacijske dosege, umjetnu oplodnju, čime ne samo nastoje Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez
konkretno na neotuđivo pravo žena na ugroziti stečena civilizacijska prava oso- Zapatero u govoru pred parlamentom
vlastito tijelo kroz legalni pobačaj i pra- ba koje se ne izjašnjavaju kao katolici nakon usvajanja antidiskriminacijskih
Peticija Katoličke crkve kroz neistinitu
va istospolnih partnera na registrirano već i prava samih katolika. zakona tj. zakona koji izjednačava pra-
interpretaciju Opće deklaracije partnerstvo odnosno prava koja iz njega vo na brak, istaknuo je da su ti zakoni
Prava manjina su vrijednost
proizlaze, a koja ne izlaze iz okvira prava istovremeno trijumf i onih koji im se
o ljudskim pravima poziva na većine
koja imaju i raznospolni partneri prili- protive, iako to još ne znaju, a upravo
diskriminaciju kao nastavak kom sklapanja braka. Protiv vjerskih zajednica, a na strani zato što je to pobjeda slobode. Zapatero
navedenih civilnih udruga je i hrvat- također istiće da se izjednačavanjem
kontinuirane političke inicijative Svaka je diskriminacija javna
ska Vlada koja proaktivno podupire prava heteroseksualnih i homoseksu-
usmjerene protiv ostvarenja ljudskih stvar Deklaraciju o ljudskim pravima, seksual- alnih partnera na brak ni na koji način
Spomenuta je peticija dio međunaro- noj orijentaciji i rodnom identitetu koju se ne omalovažava institucija braka, već
prava na dostojanstvo, slobodu i
dne inicijative kojom vjerske zajednice je francusko izaslanstvo u ime država upravo suprotno.
ravnopravnost žele iznijeti svoj stav pred UN, EU i članica Europske unije krajem prosin- Suvremeni antidiskriminacijski
lokalne vlade, na što imaju svako pravo, ca predložilo u UN-u. Deklaracija ne standard prisutan je i u činjenici da
jednako kao što je pravo drugih upozo- poziva na legaliziranje homoseksualnih budući planirani europski Ustav (kako
riti na iskrivljavanje činjenica s ciljem brakova, već da se homoseksualce pre- god se on konačno zvao), u svojoj usu-
manipuliranja javnosti i pritiska na stane kazneno goniti zbog njihove ori- glašenoj preambuli s pravom ne navodi
rošle je godine obilježena dvje- zakonodavstvo. Pritom, nitko ne dovodi jentacije što nedvosmisleno podržavaju primjerice kršćanske temelje budući da
stota obljetnica rođenja priro- u pitanje pravo vjerskih zajednica da sve zemlje članice EU. Naime, u gotovo te iste vrijednosti u aktualnoj crkvenoj
doslovca Charlesa Darwina i provode peticiju koja je u suprotnosti s 90 zemalja svijeta homoseksualnost interpretaciji direktno diskriminiraju, a
150. obljetnica objavljivanja djela “O ustavnim vrijednostima hrvatske repu- koja je normalan i zdrav oblik ljudske europsko se društvo, barem nominalno,
postanku vrsta” u kojem Darwin, požu- blike i samom Općom deklaracijom o seksualnosti, progoni se zakonom, a u gradi na slobodi i jednakosti, a ne (reli-
ren otkrićima Alfreda Russela Wallacea, ljudskim pravim na koju se lažno poziva. njih desetak kažnjava se smrću. Radi se gijskoj) isključivosti. To, dakako, istovre-
iznosi teoriju o evoluciji, svakako jednu Štoviše, sekularna država jamči slobodu uglavnom o demokratski podrazvijenim meno ne znači da se na bilo koji način
od najsnažnijih pojedinačnih ideja u po- vjerskih aktivnosti te znatno financijski zemljama. Unatoč tome što Deklaracija, ignorira značenje, utjecaj i doprinos svih
vijesti čovječanstva. Dok su neki odmah podupire takve zajednice od kojih pro- o kojoj se neće glasati niti će stvoriti religija kroz društveno-povijesni razvoj,
po objavljivanju uvidjeli o kakvom se računski prednjači Katolička crkva koja obvezujuće pravne instrumente, jasno ali niti da treba uvažiti crkvena nastoja-
kapitalnom djelu svjetske znanosti radi, ima i povlašteni položaj u hrvatskom poziva na dekriminalizaciju homoseksu- nja kojima bi se izgradnja pravednijega
a znanstveno dokazana teorija o evolu- društvu. Neovisno o neslaganju s do- alnosti, inicijativi se do nedavno aktivno društva ograničila ili zaustavila.
ciji do danas ušla u sve škole, Katoličkoj gmom i vrijednostima koje Crkva pro- protivila samo jedna država na svijetu,
Zdravo društvo
je crkvi trebalo puno više od stoljeća da miče, pravo na slobodu konfesije treba a to je Vatikan. Na vatikanske tvrdnje
službeno prihvati tezu da evolucija nije svakako braniti budući da je demokraci- da je dokument svojevrsni pritisak na O šezdesetoj obljetnici Opće dekla-
u suprotnosti s uvjerenjima koja promi- ja, između ostaloga, i pravo na različitost zemlje koje do sada nisu ozakonile isto- racije brojna prava navedena u tome
ču, a koja se, za razliku od Darwinove koju, međutim, ta ista Crkva drugima spolne brakove, Pariz pojašnjava kako dokumentu do danas nisu ostvarena.
teorije, ne temelje na nepobitnim znan- osporava. Demokracija jest i odgovor- nije riječ o rezoluciji nego o deklaraciji Vjerske zajednice potpisnice peticije ne
stvenim dokazima već na snazi vjere. nost, u ovom slučaju Crkve koja poku- koja se oslanja na postojeće dokumente, pa samo da ne pomažu u ostvarivanju bo-
Koliko je Crkvi koja je kroz stoljeća šajem nametanja svojih retrogradnih se dakle zauzima za postojeće norme, ljega i pravednijeg društva, već aktivno
ne samo osuđivala već i proganjala stavova nastoji uskratiti jednakopravnost a ne zahtijeva uvođenje novih. Time u tome odmažu. Namjernim iskrivljava-
one koji su mislili drugačije od zadane drugima pritom ignorirajući temeljno poručuju da Vatikan dezinformira ako njem teksta Deklaracije i obilježavanje
dogme trebalo da prihvati teoriju o načelo da sloboda jednoga ima granicu u tvrdi da je svrha francuske inicijative obljetnice raspisivanjem peticije koja
evoluciji, toliko će joj vjerojatno trebati slobodi drugog. Vjerske zajednice potpi- legalizirati istospolne bračne zajednice. napada temeljna ljudska prava, vjerske
da jednom prihvati i misao da su “sva snice peticije potom ne diskriminiraju Predsjedništvo EU-a tako ne poziva zajednice slave dan čije značenje je upra-
ljudska bića rođena slobodna i jednaka u nikoga kada se radi o primanju javnih države da promiču homoseksualnost, pa vo suprotno od onoga kojega zastupaju,
dostojanstvu i pravima”, kako to navodi novaca poreznih obveznika i obveznica, ni da homoseksualnim osobama zajamče a koje je usmjereno na zaštitu prava svih
šezdeset godina stara Opća deklaracija budući da se radi i o novcu građanki i ista prava koja imaju heteroseksualne, ljudi bez obzira na njihov spol ili spolnu
o ljudskim pravima usvojena od strane građana od koji su neki i npr. žene i/ili već poziva da ih se prestane kazneno orijentaciju. U godini kada se uz nave-
Ujedinjenih naroda još 10. prosinca homoseksualci. goniti zbog seksualne orijentacije. S po- denu 60. obljetnicu, obilježavalo i 250.
1948. godine, na dan koji se upravo zato Paralelno s potpisivanjem peticije, drškom deklaraciji, Hrvatska se, slijedeći godina od odluke Marije Terezije o za-
obilježava kao Međunarodni dan ljud- na diskriminirajućim osnovama inter- primjer EU, svrstala na stranu ljudskih brani spaljivanja žena, nakon što su ne-
skih prava. pretiranu UN-ovu deklaraciju ukazali prava i protiv diskriminacije, a Vatikan vine stoljećima ubijane pod optužbama
Upravo se na tu univerzalnu dekla- su aktivistice i aktivisti civilnih udruga je do zadnjeg trenutka ostao jedina da su vještice, Crkva još uvijek djeluje
raciju poziva i peticija pod pokrovitelj- Autonomne ženske kuće, Iskoraka i europska zemlja koja se otvoreno uspro- protiv tuđih prava na tijelo, ravnopra-
stvom Hrvatske biskupske konferencije Kontre koji su na mjestu potpisivanja tivila prestanku kaznenih progona, uta- vnost i slobodu. No, odredbama Ustava,
koja kroz iskrivljenu interpretaciju pozi- pred zagrebačkom katedralom dijelili mničenjima, ozakonjenim mučenjima i Republika Hrvatska je sekularna država
va na diskriminaciju kao nastavak kon- tekst Deklaracije kako bi jasno ukazali državnim likvidacijama homoseksualaca. u kojoj vjerske dogme nisu iznad zakona
tinuirane političke inicijative Katoličke na dezinformacije kojima se pokušava To što je Vatikan krajem prosinca, a niti međunarodnopravnih dokumenata.
crkve usmjerene protiv ostvarenja te- politički zadirati u osobne građanske uslijed međunarodnoga pritiska i uz re- Hrvatska je također i građanska zemlja
meljnih ljudskih prava na dostojanstvo, slobode. zerve, ipak odlučio podržati Deklaraciju, u kojoj je moguće organizirati peticiju za
slobodu i ravnopravnost. Peticija koju, U peticiji kojoj je nositelj Katolička ne umanjuje činjenicu da su još do jučer ukidanje tzv. Vatikanskih ugovora koji
osim Katoličke crkve, u Hrvatskoj po- crkva poziva se i na zabranu prava na agitirali protiv nje, odnosno raspisivali vjerskim zajednicama daju prava koji-
državaju i Evangelička crkva, Islamska pobačaj koji je legitimno, a u Hrvatskoj peticiju protiv prava na ljubav, dok se ma se diskriminira većina građana koji
vjerska zajednica, Makedonska pravosla- i legalno pravo žena na vlastito tijelo. ta zadnja europska apsolutna monarhi- ih financiraju. To vrijeme možda i nije
vna crkva, Reformirana kršćanska kal- Vjerske zajednice tako potpuno zane- ja, između ostaloga, još uvijek izričito tako daleko. Do tada, posve ljudsku di-
vinska crkva, Srpska pravoslavna crkva, maruju činjenicu da je UN još 1995. protivi primjerice braku istospolnih menziju vjerskih interpretacija, politika
Židovska vjerska zajednica Bet Israel i godine usvojio Pekinšku deklaraciju o partnera. i dogme pokazuje i prošlogodišnji pri-
Savez Evanđeosko pentekostalnih cr- pravima žena koja im garantira slobo- A da ostvarenje temeljnih ljudskih mjer kada je odlukom aktualnoga pape
kava, a čije je potpisivanje organizirano du odlučivanja o rađanju. Nastojanja prava koja su omogućena većini mogu ukinut dječji limb. Bog se, dakle, pre-
u prosincu ispred vjerskih objekata i u vjerskih zajednica dio su permanentne bez bojazni biti omogućena svima poka- domislio. Baš kako se predomislio i oko
kojoj smatraju da se legalnim pobača- prakse diskriminacije ženske većine sta- zuju i primjeri nekih europskih zemalja Darwina, a možda se jednom konačno
jem te nekim pravima homoseksualnih novništva od strane istih onih kod kojih koje poput Hrvatske imaju upravo predomisli i oko nekih drugih stvari.
(LGBTI) osoba krše “osnovna prava” je rodna nejednakost i kršenja ženskih konfesionalno većinsko katoličko stano- Do tada je zadaća sekularne države odu-
iz spomenute UN-ove deklaracije. ljudskih prava u vidu povijesne diskri- vništvo, primjerice Belgija i Španjolska, prijeti se vjerskom pritisku budući da je
Peticija je, dakle, direktno usmjerena i minacije još uvijek prisutna i u samoj u kojima su izmjene zakonodavstva s ljudsko dostojanstvo i pravo na slobodu
protiv ostvarenog standarda postojećeg ustrojnoj strukturi. Ta se isključivo mu- ciljem ukidanja diskriminacije napra- iznad svakog boga, a naročito Crkve.
cmyk