Table Of Contentst tte
HKD SV. JERONIMA,
Maurizio Schaepfin - Linda Seren
SSVET VALENTIN E/-TERRYA
pouijest-tradicia-érovanie
Naslov forth
MiSchaepflin, |. Seren: San Valemting Ui Teriy,
Baizioni OCD, Roma, 2000,
[Nakladnike HRD SW. JERONIMA
Trg kralja Tomislava 21, ZAGREB
tellvx: 01/4922-300
Za mabladnika; Radovan Gepec
Uredio: Marke Zelié
vu: de, Scania. Viekovie
Preveia: Krenia Toke
Lekeuna 1 horebtura: Yotar ges
CIP Katlogionsia pul
Ncnabs fives lies - Zags
UK. 235.3 Soleaiaus, seneuus
SCHORPELIN, Maurizio
‘Sec, encin feria posse
tunics» seovene / Meveaic
Schorpfin, Tinds Seren; <prevela Kseija
TBR, « Zageeb + LISD Se Jeronma, 200,
(Usblioceks Sec jsvenca + ke 22
Prijs ela San Valentin deni
ISBN 9.272.0055
1. Seren, Jind
1 Salen, sonecos - Biograia
4022030
Maurizio Schoepfin- Linda Seren
Sveti Valentin
iz Ternija
(poviest - sradicija - Hovanje
HKO $¥, JERONIMA
ibliotees:
SVECIT SVETISTA
Kajia
ingeasioma di caore 6. 1] escoro di tern peri penile
pesmesta of feadurre in croato sicni capitol de libro “Sa
Yaleneina di ern.
Societé Jeter eroata d San Girokem,
Sika na maslounic
Su, Valen - Zupal uted Sestine, Zagreb
uvoD
Risnshi matirologij aavoui 14. veliude kao nebeski
redendan dvotice augenika imenom Valentia: jedace
sveéenika w Rinm, dugog biskupa u Terniu, Povijesni po-
daca jednom i dragom vila ma askudai, a ajihavi su Sive-
‘opis isprepletenibrojaim legendama, Sigurna jesamna da
su podnijeli muceniiive va Krista u drupe poloviel UL
stolota,u vrieme Zestokih progona kr8éana u Rimskom
eatste,
[ij lako protumatits priavu da se » narodn osobieo
Seuju bak oni see, redovito ie prvi stoljeta krkcansera, 0
Kojima nema gotovo nikakovih sigursih povijesnds pox
<araka, (Tako su naprimjer ss. Jutaj Rok, Filomena, Kata-
rina Alcksandrijska pa i Valentin.) Sverom Valentina po-
‘veer su hr pokrajioltari werkyama irom Hrvatse,
ai poneka kapetica ii crkwa, Ovobity ga Stuju i zarivaiu
Jao zattinnika bolesnika i Cudesnug oadravitelj fite Vo-
enti prev e na broaishi kao Zdrav).
Tsto taka Valencin jezaseenik zarugnika i zaljublienih,
1 Srednjem vijeku verovale se da 14. velaze pice,
koje vee asjecaju u zzaku pribliiavane praljeca {tuple
‘rentena potingu savijati svoja gilezda.‘Lako bi dan st
‘Valentina bio dan budenia novog Fivoca uakon zimskog
sna imarnila, pazavo tog srecog muenika zazivaju zara
nici ki se spremaju na savijanje svog ubieelskog prijez-
da koje Ge biti blagoslavieno novim Fivotima - djeuum
(O.sx Valentina pisao je sx Heda Cast v VUL stolegu,
a njega se blagdan slavia wed w erjeme pape sv, Gren
Velikog, koncem VI. i paetkin VIL tala,
“Zabvaljujerno biskupu biskupiie Terni (Italia) Zaldla-
is, Valentina w gradu Tern! Sco su nam dopustili da u
5
(ovo) krjzi objavimn prijevnd neki dielava knjge “Sun
Valentina di Temi” objavljene u njihovo) nakladi
Cascei i zazivajuel sx Valentina molimo molicen iz
Casoslova:
“Gospadine, 1 si pobjedanasnim mugenittvom sx.
‘Valentina prosyjettio svaju Crkva. Unrdao te mofime:
kao fto je on biv nasledovatelj mike Kestove, ncks tako
bude pomocnik natoj slabost”
de Stanislas Vitkovit
PROGONI KRSCANA | MUCENISTVO,
Set je Valentin 2ivio u vrijeme progona keSdana i
poput autegilt dugih kesana padnio je mageniseve.
Naime, snelfivast irmecy nove vera, utemeliene na
propunijedima Ziduva busa Krista: drlavaog uredenja
‘Rima ubezo se pokazala keajje aestalnom i problema-
tienow, cc je uskoro postao nemogué mira sutivot rit
driju zl,
Aliviz kojih je co razlaga u rimskoj dréavisazrclo take.
duhoko neprijacelisteo prema onima koji su ispotjedali
oun vieru, kad je nobitaieni star Rima prema nekoé
pokorenim narodiesa Koji sn poéeli sudjslovac u Zivont
carsrva, wsijek bio onai Siroke vjerske snodlivosti, koja
se ocitivala u ellekticizmu i sinkretizmu Sta te¥e “pri-
‘pajanju”raaliQiih butanstavai vierovanis teznih naroda?
‘Osnotai cazlog sububa koje stojecimasuprotstaviao
ia8éansivo { drdavnn viast bio je Sto je yjerovanic a jed-
noga Roga ix tema mnslo politi sustav carsera:ispo-
vijedanjc kriganske vjere nije dozvoljavale sadjelvvanje v
tradicionalo‘ra kultnim obredivas, ma kojima je, prem
opcem snifjenju, bilo utemeljeno blagostanje Rimskog
carstva,
Tako odbijanje na vjerskojrazini poprimile jeu jar-
nome mnijenja znagenje ieravnuy napada na dréave i
njezine sikone, a keléani cu optuzbu niu mogli upoveci
ti javnim mobitvama 2a carstvo ni iskazivanjcrn odanosti
zakonitoj vlasti Bilo je stoga, na odredcni natin, nei2-
bjstno da deéavne vlastdjeluja stroge prema aniena koji
se opira temeljnom pobitiee-vierskom nagela, porrehi,
kao Bo je reten, prinotenja Eriava boyovinta cali de
Deobiti drtave, cc da kazujavaju ne samo za prijestupe
7
ego ja propuste v tora pogleda, jako jete bilo opreci
pravaom pealom tadafnjeg viements.
Pitanje pravne osnove progond ostae u renielfu neri-
jelene poradi nedastamih invaca i radfititih ocjeua koje
Sup ajima ejekom yremena izradavane. Kaka hilo, ned-
vojbeno se dni da prije Decijeva carevanja pragni kri-
aa nisu ional uistin jedinstveni peayai tema) ida je w
parnicama postojac firok prostor disktecionog prava,
te stoga i snailjivacs.
Kada je, nadasve shog porasta krigamkih zajednica,
car Devie inlan edikto ubvedi detvuvaia i kaznjavuniu
za njezino nepostivanj, nezakonitosr krSansiva postala
Js osnovom 2a provodenje reprosic.
Mote se uglavnom redi, izasravivil pitanje pravne
akonizonti osuiivanja krigana, da je sukoh koji fe sup-
rosstavjao Rim (novu vjeeu vodio prenta skorom uvo-
ddenju of:zih mera od strane oni koji su bili aa vlasd i
oj su na taj natin hrjeli jaméiti postojanost carstva,
temeljedi ju, prema jedniom shvacanju, na Stovanja bi
(gova,a prema drugom na ubodavanju kaje se morale is
basivati usobi cara er una suntealaiovornw bazanskons.
‘U prvo wricme nakon Isusove smeti mogle sc nagadati
‘9 skarom nostankay krSéana, Koji su ostali bex “wade” i
rnadahritelja, no tn se, kao fn je nakirakn pranato, ne
doista i ostvarilo, aaprotiy, novonastall vjecski pokret,
unyesto da bude zat, eanvio sei jaf vigeeabtio.'1ako je
inaska sceana pribjegla primi sles eiljem da keSsanc
ublopi u drigtvo i catstvo,
“Takava nesnoiljivest ionenaduje joi vise alu sew obzir
uuame popusdljivestskojom su se Rimljani odnosii prem
dnigo} monotistitko| veri: tidovskoj. lz toga se izvodi
‘aldjuzak da revlozi leaf sm porakl risk dedavu da ses
‘like silovitoss suprotstai lrééanstvu niga bili tolike,
telgicime oli politike naravi, Ogigled, Rim Sida
a
