Table Of Contenti] ETN()L()SI(A BIBLIOTEI(A 20
a: : -u.[-t:tu--J.E -- proF. v|..aDtMrp rt(r,r6tc
,
ANTUN MATA9OVIC
fi
u ZAGREBU, rgarr-
ETNOLO 5 r<A. BIBLI OTEI(A 20
UREDUJE PRoF. vL.aDrMrR TLALe rC
ANTUN MATAsovr e
SDLJACI(O R,'EZ,BARSTVO
U SLAVONSI{.OJ POSA\/INI
U ZAGp.EBU. 1933.
SELJAEKOR EZBARSTVOU SLAVONSKOJP OSAVINI
Rezbarstvo je zapravo dio drvenarstva, pa je zaradi toga potrebno
usput reii koju i o rukotvorinama iz drveta, makar i ne spadale strogo u
rezbarstvo,j er se jedno od drugoga ne da uvijek razluditi.
Drveni predmeti (suha roba, kako kaLu slovenski Ribnidani) nekada
su se vi5e pravili i upotrebljavali,n ego danas.I z drvenih zdjela i tanjura se
jelo drvenim ka5ikama,k oje su sami domaii mu5karcip ravili. Danas nema
toga. U koliko se upotrebljavaju drvene zdjelice (za sir) i zdjele, mosuri,
vretena, preslice,s olenicei sl., veiinom su tokareni predmeti, koji se ku.
puju bilo od tokara, bilo od Cigana,k oji se bave tim obrtom.
Drveni i rezbareni predmeti, koji se danas prave, rad su u glavnom
Stampa Dt'zavne Stamparije u Beogradu' pastira, a sluZe ili za igru i zabavu ili za ukras ili imadu karakter toboZe
,,umjetnitkog djela" bez prave praktidne upotrebe. Prave ih vi5e manje
tzdaje Etnografski Muzej t Zagrebt, MaZuranidev trg 14' gotovo svi mu5karci od djetinjstva do zrelog muZevnog doba, te prema
dobi onih, koji ih prave, moZemo ih i klasificirati. Djeiadke rukotvorine
pravi gotovo svaki djeEak, a sluZep onajvi5ei gri, te ne trebaju kakve oso-
bite vjeStine i znanja, da se nadine. Momci prave predmete za zabava i
ukras i odaju veie znanje i vje5tinu, pa ih proizvode oni, koji imadu vi5e
majstorskih sposobnostiN. apokon oni, koji imadu posebanu mjetnidki dar,
ne napu5taju ovaj rad ni u zrelijoj dobi, te prave desto takove predmete,
za ko.ie se mirne du5e moZe reii da su umjetnine u pravom smislu rijeli.
I
Djedaike su rukotvorine posve primitivne i ne mogu se ubrojiti u
rezbarstvo. Tako n.pr. svaki govedar mora imati Stap ili ,,batinu" odno-
sno ,,iulu" ili ,,budZu",k ojom goni goveda.
,,Batina" (Stap) je ravan komad drveta otsjeden od grane ili pruta,
na gornjem (tanjem) dijelu obitno oguljen a desto ukraSen spiralom ili
prstenastim ukrasom trezanim u koru. ,,Cula" (,,budZa") imade na gornjem
(debljem) kraju okruglu ,,gulu" (kvrgu). Obidno je to mlado izvadenod rvo,
kojemu se korjen izre\e u kruglastoj formi. Batina i iula ne smiju biti
svijene, jer bi bile nezgodne za bacanje, buduii da govedar povraia goveda
bacanjem batine pred njih.
,,Palidak", Stap starih ljudi za pot5tapljivanje je redovno kukast ili
svijen. Kukastis ep aliiak pravi od mlada drveta, koje se izvadis korijenom,
pa se obradi tako, da korjen iini kuku. Prema prirodnoj formi korjena
izre\e se koji puta kuka u obliku kljuna (padjeg) ili Zivotinjske glave. Tu
je ved podetak rezbarstva.
Ir
t : ;,,
Sviienji. "sie" iS'Jta#pXov"i 'p.r'a"v+e; ;;n'ita 'j"d'etJSic;epo d;" d e*b'ilxje!. gir uakviteoZvoeig ' o (vnrsdtaas evsr bues) i' tkraekboa tnia ydlianditii pljoujdeid..inimua rudpugu l.a Gzlbaesn di iundsufikkat sdjeai _hp noag oodkear eridnouv.no todno, gdje
pru,u,"il|fi'
oo5""obt*"tir"dr"eTn"biro nn.i ttoaali, idii z rtrdmieuvLuraues i t, oo.r.itii ueijrJi on 'l'jiiouj"eiitrr*pnd euif ac irrryoivitigeij3"lJn .ek Staabtsimip.tbe ,ni,ao uoabi edroZ'gjuigs .v $o^s"(i:iio"i"'bn: :iut1o.,:s floe)-r csmijtuea,nSpo.e.t dado cr.jejeenn opeva-r- d.l-lreaudngn.agaD.gk t.vego oti.jim.9riiuy.a itDdcoaejvsdl oiurcjv anse licitdaeni,.m(. ekad ao u.tjueedzsmu tkoguus l ai,e a vd clniui uijdme_ujvo akiid ) p uprtro driap vvmiajeelae cno uijdsjee i-jvrkauiln,bpa inem po k'rvZaaienovel eju es ( zeadnc ouiedmdrz u i izcgkda"oamimea, --.
ncilri;cvireep ni"loi" igl.e' Srt.lvoieiv. itoiv vradO og,rrv d"ezrtvia'e..u-t"anl,e.-'apozna aga. akuso ket zr partesuz,un b"ea igr eod" tiil l'uzia aklar oaz bdare nau a'tudn.Leuac.sikm(l umad(d ailnajtu sap iroezktirjioerinbcrea). pmeesntareZta)r,e, d Soua dmroaovjumin saeek i s naSeml jziova oudvsoiivnjaoerl.,iA iamkvo aL s idgeuo vdmi5u,ek a i iunlir eldi krveaoznjbnjeaicmree s dimeu.adduuka k ialik vdivho ojnrincaa-,
;Ofivaa;k'ra.ivo Sl tapu n on"si.r eiu .id,n;o-;-d*l;ul;Olei r"fb.iiu Oziza a n jpihir atodt biillia m proemtj.ecir,ak a'ad g iidzud ad..ievojci kkoqjqe sidee laijlq 'pggla dzbuejun onga Sinisrotrkuomme pnotalj uta, mabli uzraa ki otloo nnij-easpuo,s nee,kg ooj um uo pir< isstaainje
kvreeD-iieiik doarc,iimenasan lu uZ8ibi nait.innuak i utig blau,Ak oZj'a iz.ase it gerpue "i kurlioar"n', b 'irl,oK drir.Z'-eleii,j .eo d.udt Y ru:.ctr]': sebi nSaeporaskvai.d anguba( tamburica)o blika je brada ili (koji puta) bugarije,
bildbacan.iemiz ruke,v ei premav lstl lgre' samo_jen urogor nanja,o d prilike kao srednjab isernicaP. ravi se od k-ljenb-
aj"ftff.. istu-ffA" tuteun zovgr.k ,.,,5pric."( Strcaljka),pi uSka' vog ili -iavorov_og(a ko ga ima) drveta, a desto i od Sljivovog radi Lijepe
n;[a;;tea;tZ,< ui_lru:n1iI-oi "gs ""e"nvOu ureie uitn,eijn"r"ioov%o r*eAot etun oiu,\ k6tjrety< skreoiit n i(acitvei rmotaia, m ' ms eloodb.usod udlranicnsik aeou k vpri_amojn.av.po,k g a o nslletcla izpl lvr;orl-{ sucur vnkeocnujee ,m ,bpo rijoee.. z.u irBmau.i. .QR"i eaaSndaji sbneoa pli jzredagu5abi ngeal Sao tsdoa t isaztnmujecaa,L nepas os e t miazkonlguaut.r inaZo taustttvik,a adrlaoa ms es ( ekl ieppiorje-vemomm)a,
irf"-f.'.o, kratku b;;;"il .ijev s dva zubai nagloi zvuie,u slijegi ega se claSdicom.
sip6zSiitvudrerriSianlkii"ne ki.zmPe.e.a*od iu ;iv$drr;5r'5;p et"dk,i;i.n iaeda.ii b; m,ia;,;eoSir drlu otpegbgrpdi i ;co;fltJ.b"m',s G.aidJ,eaz ' ip pigsj.i9or itd"ai,vk, rvlauuco e igaoj ete rcrvs .ulEo b eziuJ.a asp itzttiovrsiglaovk.o niio ejvsee"ndeet dcisai sai i.j.k2p"esjinen. vprv do-io'oandP tsdieuuskas. in5z ot der kmMdra tavar.n-.e vnaesendlie zienid vm - ijrkamets urid,t cud,iartpmkuncspioid p p' rmokoirrabobo,dt inuy'aeet-e" jm.Zeiaia cmike ada zDUrl"aa u i u nds dng frvuaeZliakrm aiav,mld iionl.vai . sLjioleeenesj, nau eps idta acnuem ecaci i ahete eti ppuadgor men,i ,gtuspbioreo euidbdr.rdiai c bkse eauutpa kb pr"vnar (uenjva odoi tpnmsi rtioe.e bsstkitiizo ntvau-ga' v,.rv ,ie,rk,,iks pojoeeebldlriejdlnei iecso z"eus)a' tn ou;.b a d Gak divlu.aaueiviS.l ajn petlbiizo cu njtietr e,oe,, L mdbidicnavaeeik-.,
k'-r'-o-z rOuApi kcrua ntkae d beaPzugS otvrcea c.ijevi s 4-B ztbaca na gornjem 9!y"1" pravi se zunkuaitanrirmim satv yatorikmaaLp eok, avekoia svea iz aojne bdrniniieki z ian vkeunctua,r k.ako je skrban, pa ma i ne-
takoder ,,stan" (stat*ivez) a pletjnje gaitana od vunlce' lioJl se upotreb- To su n.pr. vile za Litno snoplje: otsijedes e mlado stabalces tri raSlje,
tjava kao vrpca za muli.ilesir. raftve-'gijtane pletu samo djedaci. od kojih jedna dini srednji mali zubacs mjeStenp red druga dva veia (smje-
9t1j tln vilaka izgleda, kao kad se rastave tri prsta, kojima se pravoslavni
II kriZaju); zatim kljui za slamu: kukasto drvo, kojemu se zaSrljik uka i vr5ak
Momdici,k oji prelazeu momatkod oba,n apuStajup omalod i:i.1!l:: iz:nadn je, a sluZi za izvlatenje slame iz plasta; raiak: ra5ljasti se Stap
igre tbiim-Xiiul I irot,imajup ravitiv rednijep redmeted,,1 afk..askeo pp rreanvirtais o vsotJaoleJ pbrro. tIi van ci rb o)d; nraaSdaljelj ezs alvurbSlii pkreei dskfoumpk -e . sluZi za namatanje prede (Slika l,
du5evnojr azvijenosti.'6ilii i&u'i"i"irri'*,'koSare !
predmeteo, kojima se govorl u moJoJi uattii ,'Pastirskei pudarsker uko- _ Stublike su Suplji panjevi (drveni stupci) s udvrSienimd nom odozdo,
tvorine'" a sluZez a spremanjeg raha i sl. ili za ko5nice. Nekada su u stublike spre.
jsudpet rr vfuifolugjuur)otmO,bekj d eriod a snjdaileo rz5sv jZaceevei nca,c,vilithpn,Oe< orapp io"nS ar seait-srdti-..iidar im.i*Ai.ri^ :e,u"i+:" t;igia^;;'i diu r^pr;,ipi."r, ui,v; f".-"ro^ait0"os * '.*6ii ee"n"o.i ^i tp sc "tov' uotavii lu"ikr5eOt itr ezttsuiuilsna ob m3d.eDn .v m tsovaoe1ii or"lb.aejnig . T-medno p'a ra1elvlikiatnneiou idnnt ipiae giar,-kri i.ld arnioe adatsd-g5s ej e eckz nndioacsae nmneev doho uialuZz ki5.ri uaeTc:n trLoi'tacu-e ounizb rdam-i -dl_uiun p bZSoluasat ou retdunp i zokgd e,rtr apr esudanupa o scpnveaosi n zt kvveaoram tgdon koa juisgk ik, dad ooanrjvrn safeatosvtsraia p,m. .bUl aiu tsnnnljdoiidme snvaaes vs ksieojta s utu jubed lmietkr deaur,mbv pieacane,p si.rmiakm tau,od S kseouime rm ( imtadan.,ljj eke,am oa)
njih dva ili viSeX oiolaia'o'dt anlie Arvene'kore, obi6no od ,,kukinje" U koliko pastiri i ne prave sami sve ovakove predmete,o ni poznaju
(crnogat rna,p runuJ. :pt;;.;t iiioa-H:est<eK.o ji puta se kore ukrasei zrez- i Sumui polje, pa rpozoruju domaie, gdje ie naii lradu za ovekao i za
barenZlam il zia ibsfaavlujie. n;i;m;foi tr.ntiai mentiimtnai . napraviti g,,u.,o1g.b,1 :i-lri : dvojnice.' jer ozast eaglei._pj eo,tz rae bknljeu pkere dnma ektoes uu ,k kuoiij omn.-p sr.e l vZijietbn oko sdi riv osl-.za lijevde na kolima,
rnladeZv oli svirkui ;i;;h-":b;Jut ." oniSnop ravi od-bazgo-vceij evi.duge Osim ovih imade jo5 mnogo predmeta,k oje prave pastiri, a trebaju
np1raar5on _spj2aaa5 mpl icr uoimt ji cjs.ei,kjdk eionvvjaaio inkzj ilrmesi)dm".p 'ii; ^er;s[;di;tiinii.mi aiu sa-td sr;aaipsjn"ut- a (t zo+lain. ;to vtvo"tear ilud ev*rarv bn'meoenvao ienkmd pjtia vhi.vi srrekuT'epU o)aTp'a 'Ir. k s adopvojooeljjd eekp noitsiudZkd saenvss oiee-' gnilliig duyk liu"k uzingi aoi(vl.ioa rzj.ia s satmodoa or sr[uvokio lit vzoir inpadmelaa,r ksotvjeo .'Mimeadduuti mmu a nsijidie dvei5ieem,,suem pjoet--
t
-.iKflvir
DaSdicez a policu se poslaZui zmedu drvenih vijenaca tako, da se
III
dobije duZa ili krada drvena Skrinja, koja se objesi ispod stropa, pa su
zroorabr ko rtotdoilma iTpktioioec, spen-m,ree engubedo agdm ntiooha ep lSeputnetrSoutnt. ian Oei'"iip #viiiajr-ifitaika .a;v't;sivui,es i,' ov,km_eaa akojiisalm nit moolztaraai'"'dl p esiiuiviu orois.'.vj iaSeejve veir ok sik .e'kionneid?sei j naegtid oopjebgrs'ev. aaedklp 'm avrnoidoejoke ltpoaite,kozn dkosuiaa.''it kekinaeoa nsd kjmeeithoni lai nusundita Zleaaio'ju p(rzsaonldtiaksin ajtejJ oe3ieag o,dj ausbn t ropan. o liai 1lh diS)c ur.etu kOa goumbobiaip idsdnanunano o,po sv ar veee edn lildmkaikaopeeS ot siiksil zcoaeaevo li po kjeop uSplrii uoocil,smei t ko iOzsorr, oje iilmozehmdnat ni etcop dosaurmnsa joto ezi nrnbd apivnm reesi Zb friocae rev rdme l(rjdsaauul mgisk5eeaau b,g , 3kki r p)oeo.rjdjeia-e
rzuae sSvtodojr iunguo.. ,rr a.,ve enul.nipkarib,." ^i'e";ciil '".-ir;9i."*l f;-rt""r1 drto in oijaeitiei n "oa&nfiar"a;j;fgi ki,io- kjii,.dti.d hsje upu- rz amvui..IS zv mi oavajsktoorri a mu sprema ,,torbu" (jelo), kad jutrom polazi na pa5u.
;i'*n;;"o;'t;m""";k"iia -, i,r' euid uo"-vonUors ie;. Ora;z vei'leeu mieahjnsut"od..ri. rmu kuuZb ,r tr iuri.tiii ifaorkna szeu6jeir arazzliuinmeio jebvratnneje
predmetea, u Orugu, uiei-Si i ostalil j&:5ui bliZip rijatelji, da im posluZi
iavietom,k ad 1.pr.'t ?;il- ";tai.t;r;!o ii.r[<1..eaA. -ri"-ri.aoz gi'ti asAeu l'jilui"hpi. ovdeuozmentaeic k ii, dierungeii
#il;;;,'il".ii-iiiir.iij"
;;;;il;:iruijor,;, r-jim gu kaoi z pottovanjan azivaiu.
il;;;"i*il
Slika 2. - Solenica iz Velike Kopanice (preko 40 godina).
Slika l. - 1) a i b ra5ak;2 ) a zatvorenb' otvorenv itlid' 2) No momak pastir nije izgubio smisao za igrl, pa ie poku5ati da
Prema nadinu obradbe drvenog materijala mogu se rezbarske i njea dpirnai v,rivlaran? oiik utazeadoa",r psraesdtmaveljte, kno ojdi ndervmean nihik ,a,kkloipvieia p"r a(ketgidijnicea u, pboargalbaem.i Tcoa)
drvene rukotvorine podijeliti, kako slijedi: sloZenihj edna prema drugoj no tako, da se ne vidi, gdje je zavrSetakA. ko
m(sllaikdali)1d oNbvarj.j.j2te d,ann iou snotl.a.' uv Nniiij;jil m oil-bielrtaiiitrd.;y etn;4 mil1;rat yitteuir Ziin ai,lf ,i.uniejitstliui 9v ta"ez nsakee.l ojlesed tvmvoicaioeta,j Zondej enpk iork,ej aildtoe kssoeloj eZp oitgii msoadamid eoiz ovonubdali jk,z kauovgjri5l anzsunte ae dgzeiaj,igvk uroa,j idmcei our esdmeo avmtre aimdZuaji tbiucazi ga([lo)a, m saaics epk.eEa ,kg poiaj a igzjaeg lemddroavlojeu,
Stoi eS uonleunkir caie zp voefsiceeii'stsivu o'iidubt oaAbp.utij eeddmnoestti.aovddna irm5ai i5ckaio nme' zahtijevajous o' kpluibdiadris zkae rvurkaoi.tivi ourzinaeo.," v Sidlio vseen ncai p srlaicvie 3 t abkro. d2e rm vorajeZ jera udznlojev e,,, Pa azsotivrsuk -eih._i
b- ite- vjeStinei umietnidkog dara, da.s e nadine' jednostavno, ,vozel",s amo su njihbvi mnogo veii (do t/z m) od slavonskih,
kbOiooabljd loivikmiiae$ i oissjEefep. in o"vdizjj.eeeu"tnSr vj:eeae.i r "rzo"uho uarg.u,Sn if"Ja"o" . uottf6J r.gif?n"i e".iiictfn.ii eaj6itmi g ta ntl oisetl"i<lsbSeartdtsouantdi i ozjfi.igmrg ,eS v :azateee b.ald idadvanlir"iniSe (asesd ke lsiai.ckant,deu a e a'z2m: lab^)ok'ougl-do2u6p. : ucrnepe"kdo maut roi5i j iep drburuiitg tkire'ou jmnecari,' kssuoa jmvi eoslO Siuk dtivo eko slltuii<kp ioiir ig s1a0n0 cs ccvemmn p,.e rae a gvpierjia jcove5e v kseerlsi nktoeav kpia ozosa v ip6 so jaesmdtan pvalrkjea dnnmajede ii tn.o kkavoir ii. vJteadZniii i: udzrluogvi,
6
.,,i.*T.,ir,
Za spajanjee gijica kod tih predmetan e up-otreblil:1,t" niti ljepivo , Sklopice su svakako najinterestantiji predmeti narodnog rezbar-
nitr eivri.'Nijesil niidr.ove umjet'ine. vec su zapravoi gradke,k oje odaju stva,J er pokazuju u jednu ruku umjetnidkiu kus,u drugu pak umieSnost.
;;;"il;; i u.i.stluu onih, koji"ih prave i znadu sastaviti' a imadu praktidnuu porabu.o sim sebi, napraviie koji od ovak<_ihir pred-
,z,oaropa3iil)rit iciiD ,iJgje/ta doraaecgtie opr ier.ed"idoi" vrino;;od inteel+ lpj;ium"iS,a?ei l,'ji9 e osr t aserzi itaiam ikeaanv,i ia dmkbolua smd miui i-j.neode t aas cpm-uadst-riaa'a d. 1ldui eonh bearinoea ma eimtaa add)au N rvaaezjljviededisnneuolii ks otoagbvanl iikdje r.ku sugupo sogk volnodip hsic.tdaeur _ihjziahan mdsukuhi5hakk nua.tr iaTjacoa o.sdu tvdrudhoagn pskuep idi,, oizrei ,
1i";;;;;% ounirn.r uuudpi irses amoc igareted, ok stariji ljudi puSei na lima.. lzdubi.sei z jednog komada drva, a poklo$ac se pridvrsii',r,u[rn
tutu,S top akz a mladel jude, ,nijel ijepo"' limenim peticama poput vrata. Kao i sve oitare sklopice,'t ako se i ove
izrezbare.
b) sklopica za Sibicei madu dvije vrste: na ,,feder" (pero) i na puceta.
. Jedne.i.drugep rave se od jednog komadad rvetap roclubljenogs kroz
na.sKroz.S ktoplcan a-p ero zatvori se s donjeg kraja dnorn, od kojega ide
irutarnjom stranom drveno pero, koje pritisG zaklopac cla se ne otvori
slitno kao pero na Zepnom ioLitu (slika'4 i 5).
S/ika 3. - Police: 1) iz velike Kopanice (oko 40 godina), 2) iz Velike Kopanice
(Preko :J0 godina), 3 i 4 iz Koritne'
UtonrperiocluLivotapojavljuj,esetlreclumomcimanekoidealnotak.
mifenle,'Jeriv aki troee,a- a'1.iu .i-te"det.br'oul ji od .9tyggg.r.P oradi toga
nastajem edun jitna-iit"t"n.itunje;.pas e opazal: ii i:^biti dobarp oljski Slika 4. - Sklopica za Sibice na ,,feder', zatvorena.
;;d;i[ iroji ie t,iti ,u .tor.u,u p6r.dno se ciienio nai,.xoi]p. okazuje, ,n'j'
;d;;ii''^ari*i.t"i6.il aurr,-iutio ako..i 'aie imade kvalitete normalnog
niuStu r.u) jei. ,,prelJc';-(inuSkarakoc,ji imadeu sebin e5toZ enskog,), nije Sklopica na puceta je. p.otpunogk vadratnog oblika. Kad je zatvo-
nikanrop ristao". rena.,n evjest ne zna, kako bi je otvorio, a i rijeilio bi je il<o otvbrio, dok
Maistor momak se neie zadovoljitid q ousrn a trsku ili na cig,arlul< ga dr'1gi ne nauii. S jedne i s druge plosnate strane imade po pet i iriz
od jeclnostavn1o> ropaljenovgiS njevog"pruticnae, go ie sebi za svedanije postai,ljenihd rvenih dugmeta (slik; 6'i 7).
zgoden adinitoi dgodnjic igarluk. ,-,_ Kad. je zatvorena,d ugmeta dine pravilan grdki krii.. lma tetiri za-
Tai se obidno pravi od zelenkastoZuikastobgr.s ljikovog (g.vo"{TY: t-(trgPcad:v a prava iznad jednog i dru-gi<orga oeti voia i dva slijepa s jedne i
europaeusc)l rvetaK. do prst debeop rut se ostavi,d a se dobro isusi,a onda s druge uske strane. Pravi su zaklopci od slijepih i obti 3e si<lopica
si.t aivisliia;' pciiogparaelit.a ,o blazvljaer oialo sveo ,m,n.a5ai'a"( izrezbati),d ok se kraj, u koji se zllatYK:lio.ip.3c,i mnaua plairzue us e n mjihe d(uu n sjilmijeap dpi zaaiik lozpatcieo)p,pc ia, as"sp nlcee tma opgrue mmaa isil.i" jepom
Ali osirn cigarluka nadiniceon i ostale predmete potrebne za prt' .se sklopica hoie otvoriti, moraju se razmaii dugmeta prema
Senje, naime ,,sklopicu" za duhani sklopicu za Sibice. pravlm zaklopcima od sredine,p ri demu nasrane nevidljivi prostoi pod
8
)"i..r'. t
sur esdrendiiimni d, uusglmjeedt idnerag'Ta a sdea;;s*eil d;;uiigi.ni"rpeit ap rema szlaijie<-lpoipmc.iz, aa kolonpdcaim psaeo mpareknkou nZaa kzlaoNpkjlaiohcp sciemu ks ao djdee z isiskvtoioium v oiiSlki erne vacr sezt oaak kovloe pdi crvupei rlnei ompgoa vd rn enatjieiimnnua, ,;a j ekddarnkueog iimmseaa d jeou t vddauurggammjuee.
njih izvuku i Pravt' ispod zaklopca na strani vretena.K ako se otvaraju jasno je prikazano na
slici 9, br. I i II a, b, c, te III a i b.
S/ika s. .- Sklopica za Sibice nir f eder otvol ena'
Ova ie sklopica zapravoig raipkata'.ljittl idttn injvie o mleor aZdeb ijrezs ok olotvpoicriu1ti a' Np jeormo' Slika 7. - Sklopica na puceta iz Velike Kopanice (oko 30 godina), otvorena.
.ruZ".'nriuAiTi;Ai;a"["irii.ii'fir"
Dugnretaz a zatvaranjek ako kod sklopice na puceta za Sibicet ako i
kod sklopica za britve, imadu zubac,k oji zapneu rupicu na zaklopcu,o dno-
sno na jeziku, da se ne dade otvoriti.
Sklopice za britve redovno se Saraju, a njih rado imaju i stari
djedovi, da se mogu podiditi rukotvorinom svoga unuka.
Siika 8. - Sklopica za brrtvu iz Velike Kopanice (oko 30 godina), zatvorena.
Stika 6. - SkloPica za Sibice na pirgcoedtain, az)a.lvorena (iz Velike Kopanice oko 30 prere4z)a sKae Spdiriojek ismu dprl5oksonmat (es litkaa5 e1 0v)iS, ae mnoasneje ih eplaipsstiaris otobgje Shoernizeno an ttaolrnboi,g
da njima piju vodu. Spadaju medu najljep5e proizvode naSegn arodnog'
uLe, ci')* Sk^lJotpGic":e zaS ibieri,t'v"n eu si*u" dupg"orilljiagsotdae onbel iskua ' oibelsiktou nzaa,t vjeodrennoej bsrtirtavnei rkouobkjloiokjt ;v osrlSusiZtrvoeak:. iiP z d rrdiZlaravgkeo nid eep chlojeess pnuaa .ntpaioc sefvo laermkm Saaet e jerki ejanpladudi ijzien kistoui jp eplgoo sdsneuas tnnia in,d deiagn ojse evn aejeil jdksnavisrmstii
(slika B).
TI
IO
zdsvaiaitnmsi eava l(nhafalogagmuxl oi ir nu suukurseno e cipxreoic , ai ep- ldoszavaior-gsprrjioia n rbtia ovi dv o,iodo tdoedag or.aan K zonaggekr ndpoeio j kepeeiuvapce,ian kijjtoeuuj ,ai p mldrnaoionvrt arei upi sunte ejej loea ddiz_ n ons audekhd osei st jpat,oaobigdlaaen,k t noea_-o' pptirodednmun6 aoud) ps oKkolurujiae,zi ib t ckvuaoo.I z rjmeia kag su aoirib b,d.irceoi.kd ket rnra <ookuzsoi niediot.era _zrvj iSeuuu t kvrpauilsj:cieenr icu?gu.ordg a on-dp roknJita-oyvu,nt"o i'iie.&ro ag,"nio s.a' ,ppI rpkieirii.ldoi;rm.v, enu to l ez dsat#uv jippic;rr;aiasi nkaa_
Koile" llu. , \
Kepdije se takoder Saraju (za mlade iobane), no ne uvijek (21
starce, lioji duvaju stado). U motn ih kraju zovu jednostavno vodena ili
drvenad a5a,r jede kePdija'
Slika 10.- Keptija.
Zlijebomn av rhu.A lo s,ek uiicap odignep,r. opadnree tvicad o dnas uprjine,
pa u Zlijebn as orniemk rajur etviceri puotil"l bi;ilil;j; .. ioiuui ;;'hbd
krova kuiice, [ad ie ona isousti.
Slikag. - Sklopice za britve zatvaraiu se na slijedeCin alin: I zaklopac 1 povuEe
se nad otvor i zatisne desno, iezik 2 se izravna sa zaklopcem. a pucetom 3 se
zamandali; II zaklopac I kao kod I, jezik 2 se uvute pod zaklopac i puce 3 kao
lrod I; III zaklopac I se povude kao kod I i II, a onda se puce 2 utisne gore.
5) Okviri za ve(e slike i ogledala su ili plosnati od_cijelih komada
cirveta'i li od trobridnih letvica na barSunastojp odlozi. Oni su redovno
ukras zadruZnek uie, no kod diobe dobivaju ih oni, koji su ih naiinili.
a) Prvi se prave od ietiri komada drveta, a na gornji se kraj naSije
vijugava glava siitna z,abatub aroknih zgrada.S am okvir i glava se izre-
zbare (slika ll).
b) Drugi se prave na taj natin, da se od tanjih da5dican adini okvir,
ppori skijouj 'eimav slieii mizati itlip1ei pkroimlijeapdei'r atuztnkoabloomjn otgro bbarri$dunnea l.Ne tav iscpeo, .jpkoe skeo jbimara$ usnea Slika 11. _ Okvir iz Velike Xopanice (oko 30 Sodina).
oiOzkrkveviiriuraci kipmaoj-uda dbze)ui boprdoe .S sGrirrfooakjv iphar -lij-liie:c tivo isvcuiah ,k s ootrjkeav nisroaeg n(peao klriojiej epjekel ani mai a bo)a zrunngaultaSutjaaus. tuOvpe vodad kljooagvkUiuh. ,t-m- ad, u7u ))k .a, P,kMaapovrd eplinlcajaas"ct zii dasau kn opb rabadt(i.eke itmnvaoa rdsiene edbo vid:i jpept irvcirluisk,te iei.u:. zSua_, b.pu acipjm.ri,e,l naajb aukokebiu imd,"ausjs r.jkjieav,cu o,d-naae.
degeneracijun arodnog ukusa. takoder stilizovanos rce iri irLror.nui (monstrancu)(. Srika I2).
I2
13
Na duZemk omadu drveta izdube se obiino 4-6 raznlh figura, pa kad Medutim moZemo naii po seoskim kuiama i drugih izrezbarenih
se modlica pritisne na tijesto, dobije se isto toliko kolada s plastidnim predmeta,.koji_sluZleih -z.ad ekoracijeb ez ikakve praktitne primjene, a
figurama. Tijesto za paprenjake se pravi s medom, biberom i nekojim mozemo ih podijeliti u dvije grupe:
drugim mirodijama. a) imitacija vidjenih predmeta;
b) Muskaconi imaju oblik u sredini suzenee lipse.P rave se od oraha b) samostalnoz ami5ljenad jela.
meda i bjelanka. Seoskog rezbara u Slavoniji najvise .privrati svojom grandioznosdu
dahovadkak atedrala, pa se-- naslo ,.smionih" ljudi, koji su fokusali nadi-
niti drveni model te.crkve. Meni je poznato desetakd obro udpjelih modela
strosmajerovek atedrale, a sigurno ih imade mnogo vise, daliakou malom,
za koje se ne zna u javnosti.
- Crkva, lijepa tuia,. kakav. spomenik, sve su to objekti, ko-jed lipjeotkoum-
)uy3 _"ryujlfor" rezbar da svojim rnalim noZiiem i eventualno
izdjela iz drveta, a to samo za to da pokai,e, sto on zna i da se tim"moze
podj.iiti..o vakovi pre.dmeti,a ko su uspjeli, pobuduju u selu udivljenje i
liudi dolazed a ih vide.
{
S|tka 12.- Modlice za paprenjake: 1) iz Zoliana (srez Brod n. S. oko 40 godina)
2) a i b iz Velike Kopanice (oko 30 godina), 3) a i b iz Velike Kopanice (iz
eodine 1926).
Slika 13. - Dlvena daSai z Beravaca (oko 40 godina) Gore u sredini
svastika, ispod nje dva kaleZa.
,,Modlica" za muSkacone takoder je izdrrbenau drvetu, a izgleda
kao dvije orahove polovice spojene u sredini prst Sirokom vrpcom.
Jedne i druge modlice jesu obidno dar mladoga muia Zeni, da se ne Mrrogo iesie se imitiraju predmeti iz graclanskogk uianstva, kakvi se
stidi pred drugim Zenama. ne upotrebljavaj_un a selu, a takooer i piedmeti sioskog kuiinstva iz
orugog rnaterijala,p a se jedni i drugi lijepo izrezbare.c -estoi e se naii
tt.pr._rn rit.acijav elikih staklenih dasa-u kiaSeniho rnamentima( Slika l3),
IV. |r.n:PI: vjesalicez a rudnike (slika t4), ormar i sl. Isto tako i obicni Eivilu'li
!Ij.::llt:, za odjevne pr.edmete) desto ospu ornamentima ili plastidnim
Ovirn su pobr,ojanis vi tipiini predmeti,k oji se stalno prave. Predmeti rlgurama, kao Sto je vei redenoz a Stapov6i cigarluke.
jmeednnteim isat,e o vdrnsotes nraoz fliigkuurjaum sae, skaomjeo psuo nfian ijnojijm iali liozr5eijzobja itzernaed ibli i tiezd puob eonren,a a' s-*t^e.t^a \,-t d_ap oskeo gnl.anvandaa preanl,inr ejaz pboasri vee iiu jsea rn,jre iz5mtiniiil.ja-otid nnoovsen oipg rrei,d mkaeot'eS,pf oa ijue
jedno i drugo ovisi o sposobnostio noga, koji ih je napravio. n'pr. lanci iz-jednog komada clrveta i st. o6onito se ra?o' pra,ve razni
T4
t5
r
predmeti za poboZnostn . pr. oltarici i kriZevi (Slika 15), a posebanj e irnadu dovol.inos lobodna vremena,d a se mogu baviti i onim, dim poljski
ponos rezbara,a ko njegov predmet nade mjesto u crkvi kao n. pr. izrez- poslenici ne rnogu..N 9 ka$-o su_to ljudi koji pudare, ili su na paEi, iadi
bareni stalak za misnu hnjigu. odmora, odnosnoj er joS nijesu dorasli za teLep oslove,n e bave s'et im po-
Radovinia spomenutim u ovom poglavlju bave se najviSe zreliji slovima obrtimice, nego viSe zabaver adi; pa za to i njihove rukotvorine
liudi, I<oji smisao za rezbarstvon ijesu napustili, pa se i ne mogu uvijek imadu najiesie znataj igrarija. Posljedicaj e toga da u kasnijoj crobi,a ko
ubro-jNitai u tipitne pastirsker ukotvorine. se bave rezbare.njemp, rave vecinom predmete, kod kojih nije u prvom
koncu treba mimogredces pomenutid a su nekada seljaci sami redu spojeno lijepo s l<orisnim,n ego lijepo sa zabavnim.
lijevali olovne ,,Sprije" (kugle) za puSke u kalupima iz kamena,_ koj."q ,
simi pravili, a za Vojne upraveb io je neke vrste porez,d a je svaka.kuia
morala predati ,,regimenti" stanoviti broj guStjih pera priredenih za
pisanje. Danas se ni jedno ni drugo ne pravi, niti za vlastitu uporabu.
I
I
Slika 14. - Okvir za vje5anje rudnika iz Vel. Ko.panice,iz godine 1926.P rimjer
poratne oegeneracrJeu Kusa.
Slika 15. - KriZ iz Semeljaca 1925 sod. Naroiito jasan primjer poratne degene-
racie narodnoga ukusa pod uplivonr tudih elemenata.
Isto tako pravili su se predrneti iz roga u prvom redu rogovi za
barut, solenikei sl., a Saralis u se kao tikvice.D anass en ade samot u i tamo
po koji takav rog za barut. U zrelijoj dobi rezbare samo pojedinci, koji ili imadu za to viSe
Od olova i kositra ljevale su se negda rrLice, pera, zvijezdei slidne vrernenai li im je umjetnidki nagon jak, dok ostali redovno prestanu,j er
stvardice,k oje su sluZilez a nakit, osobito mu5karcimaz a vrpcrt na SeSiru. sto sebi za dokolice nadine (sklopice,S tap,o kviri) ostaje im za cio Zivot.
Danas ni toga nema viSe. Radi toga rezbarski predmeti, a i nei<i dirigi, jesu u piavom smislu rijedi
Predniim recima je redeno u glavnom sve o rezbarstvu u monl Pastirsker ukotvorine.
kraju prije svjetskoga rata. Rezbarenje nije ni danas posve napu5teno.
V.
U drugim krajevima bilo je i joS ima i drugih radova,n o na njih se nijesam
u ovoj radnji obazirao. Za rezbarenjes e najdeiie upotrebljava kljenovina (acer campestre),
lz izloLenogs e vidi, da su ti radovi nikli iz nadina narodnog Livota i It9Jq J9 dosta tvrsta, a dade se lijepo izraditi. Godovi su joj prema kori
iz neke teZnje za lijepim g!y.i iz i,.eljez a.podraZavanjem.tudinea, s tvorio ih DlJele.boje,a srce joj je tamno, gotovo smede.N adalje se upotreblJava
je zapravo smisaoz a radi5nosti nastojanje,d a dovjek.sam naiini ono, ottoo.vrna(m orus alba) radi Zute boje, te kru5kovina,l roja je crvenkasto-
Sto treba. smeda. Sljivovina se bojom ni ne razlikuje od dobro izradenog mahago-
Djeiaci stoga prave samo igradke, stariji pastiri predmete, koje u nlJa. Javor, jasen, brSljikovina i neke druge vrste drveta upotrebljavaju
svom zvanju trebaju, a odrasliji brinu se takoder i za kutl. Pastiri i pudari se za specijalnep redmete,k ako je vei spomenuto.
t6 I7
