Sakupljanje i čuvanje sjemena

23 Pages·1995·11.5 MB·Croatian

by  Božica Papeš-Mokos

Obnova tradicijskoga obiteljskog gospodarstva
Bozica Papes-Mokos
Sakupljanje i
cuvanje sjemena
Hrvatski centar ZNANJE ZA OKOLIS
Zagreb, 1995.
Biblioteka projekta v
OBNOVA TRADICIJSKOGA OBITEUSKOG f!
GOSPODARSTVA
*
Izdavac: Hrvatski centar ZNANJE ZA OKOLIS
Avenija grada Vukovara 68, Zagreb, tel: [phone]
Za izdavaca: Vladimir Lay
Urednica: Bozica Papes-Mokos
Autorica teksta i fotografija: Bozica Papes-Mokos
Recenzija: Dr. Josip Borosic, dipl.inz.; Prof.dr. Ivan Kolak
Lektorica: Mirjana Stivicic
Tisak: Kaic
Financijer: Regionalni centar zastite okolisa, Budimpesta
Naklada 1000 primjeraka
Copyright by Bozica Papes-Mokos
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveucilisna biblioteka, Zagreb
UDK 631.53
PAPES-Mokos, Bozica
Sakupljanje i cuvanje sjemena / Bozica Papes-Mokos. -
Zagreb : Hrvatski centar znanje za okolis, 1995. - 35 str. :
ilustr. ; 21 cm. - (Biblioteka Obnova tradicijskoga obiteljskog
gospodarstva)
Om. nasi.
ISBN 953-96656-3-9
951114098
Misljenjem Ministarstva kulture i prosvjete ova brosura
oslobodena je placanja poreza na promet
UVOD
Najsrdacnije zahvaljujem gospodi Nancy Arrowsmitb,
predsjednici austrijskog Udruzenja za zastitu starib sorata
biljnib kultura - ARCHE NOACH na sresrdnoj pomoci pri Godine 1975. Kent / Diane Wliealy osnovali su,
izboru literature, prema kojoj je nastala i ova brosura - u SAD-u, udruzenje pod nazivom SEED SAVERS
prirucaik. Ugodna mi Je duinost zabraliti znanstvenicima EXCHANGE. Osnovna je zadaca udruzenja bila spasiti stare,
Agronomskog takulteta, Sveucilista u Zagrebu Prof. dr. Iranu drevne sorte biljnih kultura od potpunog nestajanja.
Kolaku na pozitirnoj ocjeni ore skromne knjizice, a osobito Nasilnim i vrlo temeljitim zatiranjem tradicijskog nacina zivota
dr. Josipu Borosicu koji me oprardano opomenuo na americkih Indijanaca i preplavljivanjem trzista komercijalnim
nedosljednost i nedovoljnu preciznost u pojedinim dijelovima hibridima, pocelo je nestajati vjekovima staro, neizmjerno
teksta. bogatstvo najrazlicitijih sorata zitarica, povrca, voca...
Prastanovnici Amerike u izoliranim su, ruralnim i etnickim
enklavama stoljecima sami uzgajali biljke i sakupljali sjemenke.
SADRZAJ: O tome im je, neposredno, ovisio opstanak. CuvaU su
sjemenke i predavali ih, kao najvecu dragocjenost, sljedecim
generacijama. Svaka nova generacija neprestano je
Uvod 4 selekcioniranjem (odahiranjem) poboljsavala odredena, zeljena
OPCI DIO 7 svojstva kultiviranih biljaka (veci i ukusniji plodovi, ranije ili
Vrsta i sorta 7 kasnije sazrijevanje ploda, biljke otpornije na bolesti, sum,
Krizanje i hibrid 9 mraz...).
Izolacija 11 Tijekom visestoljetnog strpljivog rada svaka je izolirana
Selekcija (odabiranje) 14 zajednica razvila vlastite, na lokalne klimatske prilike i uvjete
tla optimalno razvijene biljke...
Sakupljanje, ciscenje i skladistenje sjemena 16
Isti se takav rad odvijao u svim drevnim domorodackim
plemenima i starim civilizacijama citavoga svijeta, u Americi,
SPECIJALNI DIO 19
Aziji, Europi, Africi, Australiji..
Ljiljani (Liliaceae) 21
Tako je bilo i na podrucju Hrvatske, u svakome hrvatskom
Stitarke (Apiaceae) 25
selu... Za zitarice, povrce, voce, meso... kojima se danas
Pepeljuge (Chenopodiaceae) 27
hrnnimo niozemo zahvaliti ustrajnom i strpljivom radu nasih
Mahunarkc (Fabaceae) 28 drevnih predaka...
Glavocike (Chicoriaceae) 31
Krstasice (Brassicaceae) 33 Industrijska je revolucija dijelu covjecanstva olaksala zivotne
Bundeve (Cucurbitaceae) 35 uvjete i dovela stanovnistvo (relativno malog broja zemalja)
Pomocnice (Solanaceae) 38 do vrlo visokog standarda.
DESET ZLATNIH PR A VILA 39
Ali brz i nekontroliran tebnicki razvoj postaje, sve vise, svrJia prijevoznici, drzava... koliko onda ostane onom koji hranu >
samome sebi Pritom unistava osnovne preduvjete za opstanak proizvodi.. I koliko plodnog tla oduzimaju domacem
covjeka na Zemlji (pitku vodu, cist zrak, plodno tlo, stanovnistvu plantaze banana, kave, pamuka i si. namijenjene
bogatstvo biljnili i zivotinjskih vrsta) , bogatom europskom i americkom trzistu...?
Trgovacki nacin razmisljanja namece potrebu ostvarivanja
Jedan od velikih problema s kojima se covjek danas mora maksimalne dobiti uz najmanja ulaganja... pa etiku i moral u
pomiriti(!?) je i svestrano genetsko osiromasivanje. torn kontekstu nema smisla ni spominjati
***
Svakodnevno izumiru divlje i kultivirane, biljne i zivotinjske
vrste, sorte, pasmine... Nestaju jedinstvene i neponovljive Svrha je ovog uvoda pokusaj da citatelju/ici priblizimo ono
kombinacije gena nastale spontanom evolucijom u slobodnoj cesto ponavljano geslo zastitara prirode "Misli globalno -
prirodi ili posredovanjem nasih davnih (ili manje davnih) djeluj lokalno".
predaka. Jer, mozda je dobra potvrda mnogim spomenutim tvrdnjama
cinjenica da su trgovine i trznice u Hrvatskoj preplavljene
Svjetsko trziste hranom postupno "otkupljuje" i preuzima sve uvezenom hranom, sjemenjem, cvijecem... (i to uvezenom iz
manji broj (sve vecih) multikompanija i koncerna... Cijenama zemalja u kojima su prirodni uvjeti za uzgoj biljnih kultura
hrane, proizvedene "jeftino", na nepreglednim poljoprivrednim mnogo nepovoljniji nego u Hrvatskoj.').
povrsinama, uz svestranu pomoc strojeva, kemije i genetike Opstanak, nezavisnost i blagostanje svakog naroda, dugorocnije
mali proizvodaci, vec desetljecima, ne mogu konkurirati. gledano, zasnovani su, velikim dijelom, na samostalnoj
Seljaci su osudeni na nestajanje, selo na propadanje..., a proizvodnji (dobre i "zdrave") hrane.
gradsko stanovnistvo na sve losiju prehranu. A tu sve pocinje od, sitne i neugledne, sjemenke.
***
Na eventualnu primjedbu da bez modernizacije poljoprivrede Ova je knjizica namijenjena najsiroj citateljskoj publici Buduci
nije moguce prehraniti rastuce covjecanstvo, moramo nazalost da je prakticnoga sadrzaja i napisana kao prirucnik, o nacinu
ustvrditi da je problem gladi i siromastva u svijetu vrlo i metodama sakupljanja sjemena u kucnom vrtu, osnovna joj
kompleksan. Visokorazvijene zemlje Europske zajednice je namjera da sto vise ljudi potakne na "lokalno djelovanje".
proizvode danas (preme nekim izvorima) 30% vise
prehrambenih proizvoda nego sto mogu potrositi Svake Svakom cu dobronamjernom kriticaru biti zahvalna za svaku
minute bad se oko 70 kg hrane. korisnu sugestiju vezanu uz ovu temu.
S druge strane, pak, svojevrstan je apsurd da se banane, riza
i mnogi drugi proizvodi koji stizu iz zemalja tzv. treceg Svaka druga pomoc i suradnja dobro su dosli, pa molim sve
svijeta mogu u Europi kupiti daleko jeftinije nego domaci zainteresirane da se jave na adresu Hrvatski centar Znanje za
proizvodi Ako znamo da na torn dugom putu od okolis, Av. Vukovar 68, Zagreb (za Bozicu Papes-Mokos).
(siromasnog) proizvodaca u dalekim tropskim zemljama do Autorica
europskog potrosaca moraju zaraditi trgovci, razni posrednici.
Naprimjer, luk pripada rodu AJlium, a vrsti cepa. Cesnjak
OPCI DIO
pripada takoder rodu Allium, ali vrsti latinskog naziva ;
sativum. (Vecina znanstvenih imena latinskog su ili grckog
porijekla.)
***
VRSTA I SORTA
DOMACE (udomacene, stare) SORTE imaju obicno narodni
naziv dobiven u kraju u kojem su, tijekom dugogodisnjeg
Samostalna opskrba sjemenom nije nikakvo cudotvorstvo. U procesa prilagodbe na lokalne klimatske, i druge uvjete
hrvatskim selima, jos i danas mnoge bake (i neke njihove stanista, nastale.
mlade nasljednice) vode brigu o tome da ne ostanu bez
omiljene i pouzdane sorte salate, graha, paprike ili vrste Tijekom proljeca 1995. preko radio-emisije Slusaj kako zemlja
cvijeca... sorte i vrste koje ne postoje u komercijalnoj prodaji. dise (ureduje i vodi Lidija Komes) proveli smo malo
istrazivanje i uspjeli sakupiti neke stare kultivirane sorte
Buduci da ce se pojmovi VRSTA i SORTA (odlika, kultivar) povrca.
neprestano ponavljati... i buduci da mnogi laici ne razlikuju ta Iz Pozege smo dobili zute mahune, niske, graha mahunara
dva pojma objasnit cemo razliku... jednostavnim primjerom. kojeg u torn kraju, zbog crno-bijele boje sjemenki, zovu "dan
i noc". Neke druge stare sorte graha su grah kukuruzar i
VRSTA je, naprimjer, jabuka. grab kestenjar.
Postoje mnogobrojne kultivirane SORTE jabuke: to su U Zagorju, u okolici Krapinskih Toplica, jednu sortu graha
Bozicnica, Kanada, Bobovac, Masanka, Jonathan i jos nekoliko krupnoga zrna, kako smo saznali od jedne slusateljice, zovu
tisuca drugih. "jozek" ili "palcenjak"...
(U pravilu za istu sortu ili lokalnu populaciju postoji vise
Vrste su, takoder: salata, grab, grasak, mrkva, celer... narodnih naziva. Pri upisu u popis sorata uzima se
Sorte salate su: maslenka (puterica), kristalka... dominantan naziv.)
Sudeci prema tom kratkom, pokusnom radio-istrazivanju od
Vrsta je tocno odredena znanstvenim (latinskim) nazivom. svih je postojecih vrsta povrca najvece sortno bogatstvo
Citav je biljni svijet razvrstan u razrede, redove, porodice, sacuvao grah. To je sasvim razumljivo jer znamo da cvijet
rodove i vrste. Za tu sistematiku koja botanicarima citavoga graha posjeduje jedinstvenu osobinu da oploduje sam sebe...
svijeta omogucuje medusobnu strucnu konverzaciju mozemo
zahvaliti svedskome lijecniku i prirodoslovcu Karlu von Linneu Unutar cvijeta nalaze se tucak i prasnici. Polen pada na
(1707-1778). Linne je uveo tzv. binarnu nomenklatura prema tucak cesto i prije otvaranja cvijeta, oploduje ga, pa rijetko,
kojoj je svaka biljka (i zivotinja) dobila "prezime i ime", u zanemarivom broju, dolazi do krizanja sa drugim sortama
odnosno naziv roda i vrste. graha. Ovakve se vrste zovu samooplodne, a pojava
samooplodnja.
TIT ;
KRIZANJE I HIBRID Ocuvanje starih sorti nije samo sebi svrhom, ono znaci
promisljeniji postupak s dragocjenim nasljednim osoblnama...
koje i uzgajivacima biljnih kultura (kad-tad) mogu itekako
Upravo je uz krizanje vezana tajna ocuvanja starih sorata
dobro doci.
biljnih kultura.
Vrste nisu dovoljno srodne i rijetko se kad medusobno
Stare, nebihridne sorte, daju sjeme iz kojega dobivamo biljke
krizaju. Naprimjer, bundeva se ne moze krizati s mrkvom.
istih svojstava kakve imaju roditelji.
Medutim, lako ce doci do krizanja dvije razlicite sorte
Postoje vrste povrca kod kojih ce svaki pocetnik u kucnom
bundeve, ili dvije razlicite sorte mrkve, ako ove cvatu
sjemenarstvu moci s dobrim uspjehom uzgajati razlicite sorte
istodobno i nalaze se blizu jedna drugoj.
(iste vrste) bez vecih neugodnih iznenadenja (grah, rajcica,
Iz sjemena koje se razvilo na biljci gdje je doslo do krizanja,
paprika, salata). Te vrste zovemo samooplodne vrste. Ovdje si
pri ponovnoj cemo sjetvi dobiti krizanac (htibrid).
oplodnja (kao sto je to vec spomenuto kod graha) odvija
unutar jednog cvijeta.
Samo po sebi krizanje nije nikakvo zlo. U prirodi se
neprestano odvija spontano krizanje i tako nastaju nove sorte
Plodnost onih drugih, stranooplodnib, vrsta povrca ovisi o
(odlike) iste vrste.
tome hoce li na tucak jedne biljke dospjeti polen sa cvijeta
U kucnom sjemenarstvu spontano nastali krizanac ima izvjesne
druge biljke iste vrste. Polen prenose vjetar, pcele i bumbari,
nedostatke. Iz sjemena koje je nastalo krizanjem dviju
a rjede ose, muhe, leptiri ili neki drugi kukci.
razlicitih sorti, nikada se ne moze znati kakve cemo biljke -
Tko zeli uzgajati vise sorata (iste vrste), ili zastititi svoju
dobiti sljedecih godina.
staru sortu od krizanja sa susjedovom novom softom, morat
ce nauciti primjenjivati neka pravila o izolaciji.
Ciljanom hibridizacijom na pokusnim stanicama, namjerno
proizvedeno liihridno sjeme najcesce daje visoke prinose, ali
samo u prvoj godini. Ako sjeme hibrida posijemo ponovo
prinosi ce se znatno smanjiti... (Na taj nacin dolazi do trajne
ovisnosti seljaka o proizvodacima hibridnih sorata. Tko zeli
"dobro" hibridno sjeme mora ga kupovati svake godine.)
Valja znati da su ishodiste svih hibrida stare sorte kojih
dobre gene proizvodaci sjemena koriste kako bi im poboljsali
odredena svojstva.
Mnoge stare, sorte kukuruza imaju sareno zrnje.
' • • f t' . I
' I : X
11
V
•h^[ IZOLACIJA Na cvatove biljaka (uvijek moramo odabrati sto je moguce '
vise biljaka) koje zelimo zastititi od posjeta kukaca, prije ; _ •
otvaranja cvjetova stavljamo cvrstu, bijelu, za zrak i svjetlo
Ako imamo, naprimjer, tri razlicite sorte luka koje cvatu
propusnu vrecicu: papirnatu, od "flisa", eventualno od mreze
istodobno postoji velika vjerojatnost da ce kukci izazvati
za komarce. Zatim vrecicu cvrsto zavezemo uz stabljiku.
krizanje i da iz sakupljena sjemena necemo dobiti ono sto
Svakog prijepodneva u toplim i suncanim danima skidamo
ocekujemu. (Dobit cemo nekontrolirani hibrid).
nekoliko vrecica i kistom prenosimo polen sa cvjetica jedne
na cvjetice druge biljke. Najbolje po nekom odredenom redu,
Vremenska izolacija
a zatim se vracamo i isti postupak ponavljamo u suprotnom
U gornjem je slucaju najjednostavnije svake godine posijati
smjeru. Tako je svaki cvat obraden dvaput. Time mozemo biti
drugu sortu luka, odnosno svaku sortu svake trece godine.
relativno sigurni da su cvjetovi jedne biljke opraseni polenom
Ako se ispravno cuvaju sjemenke ne bi smjele, tijekom
one druge. Na kraju ponovo stavljamo vrecicu i cvrsto je
"cekanja na red", bitno izgubiti vitalnost i klijavost. To se
stezemo uz stabljiku.
zove vremenska izolacija. Vremenski su izolirane i one sorte
Citav taj posao radimo tako dugo dok ne prode cvatnja. Tek
koje, tijekom jedne godine, ne cvatu istodobno. AJi takvih
tada smijemo ukloniti vrecicu. Vazno je, prije toga, oznaciti
primjera ima malo.
"obradene" cvatove (zalijepimo plastificiranu Ijepljivu traku na
stabljiku, npr.) kako, pri sakupljanju sjemena ne bi doslo do
Prostorna izolacija
zabiine.
Pod tim podrazumijevamo sjetvu razlicitih sorata (iste vrste)
na odredenu udaljenost. To ce u kucnim vrtovima biti Opaska:
izvedivo samo s onim biljkama u kojih je samooplodnja • * » "Flis" dolazi od njemacke rijeci "vlies". Radi se o tankim
pravilo, pa razlicite sorte nije potrebno saditi na velike sintetskim netkanim vlaknima, koja se koriste u
udaljenosti jedne od drugih. To se, prvenstveno, odnosi na sjemenarstvu, a kod nas se (jos) ne mogu dobiti u
grah, rajcicu, papriku... maloprodaji i.^
• Mrezu za komarce ne mozemo koristiti kod biljaka koje se
Izolacija vrecicama oprasuju uz pomoc vjetra (cikla, blitva, spinat, kukuruz i
Ako imamo mali vrt, a ipak bismo zeljeli istodobno uzgajati dr.) buduci da one irnaju vrlo sitan polen, koji prolazi i
razlicite sorte (iste vrste) morat cemo se posluziti cvrstim kroz najmanje pore.
vrecicama (ili tzv. kavezima) i kontroliranim oprasivanjem -
sto zahtijeva vise rada i sistematicnost. Izolacija "ka vezima"
Sljedeci opis ima zadatak ilustrirati rad s vrecicama na "Kavez" je jednostavna konstrukcija kvadraticnog oblika.
primjeru nekih biljaka kod kojih je to lakse izvedivo, npr.
Mozemo ga napraviti sami tako da kostur napravimo od
onih iz porodice Ijiljana (luk, poriluk, vlasac).
drvenih letvica ili cvrste zice. Preko konstrukcije razapne se
gusta mreza od materijala koji propusta zrak, svjetlo i vodu.
1
J
13
ali ne i kukce. Prikladan je "flis" ili mreza za komarce (ako Kako bismo ohrabrili one pocetnike koje je ovo poglavlje o
kavez ne koristimo za biljke koje se oprasuju uz pomoc izolaciji obeshrabrilo, valja reci da ce biti dovoljno ako
vjetra). "Kavezi" moraju biti dovoljno veliki da mogu pokriti uzgajaju samo jednu staru sortu pa o izolaciji moraju voditi
najmanje osam manjih biljaka, npr., paprike, zelja, kelja... brigu samo iznimno (naprimjer, kad uzgajaju mrkvu, a u
Spretniji i ambiciozniji sjemenar s vremenom ce tu djelatnost blizini se nalazi livada na kojoj raste divlja mrkva). Treba
prilagoditi svojim potrebama. U kucnom se vrtu obicno ne svakako pripaziti i na eventualnu cvatnju u susjednim
isplati izradivati vece kaveze. vrtovima. Ali samostalna je opskrba sjemenjem vec odavno
U komercijalnoj proizvodnji sjemena "kavezi" su, ponekad, izasla iz mode, tako da i taj problem vecinom otpada.
veliki poput plastenika.
Oni se u kucnome vrtu, koriste najcesce za izolaciju onih
biljaka koje su, doduse, samooplodivaci, ali ako ih cesto SELEKCIJA (ODABIRANJE)
posjecuju kukci vrlo ce lako doci do krizanja sa drugim
sortama (paprika).
Tisucljecima je selekcija, sve do pobjednickog pohoda umjetne
"Kavezi" se koriste i onda kad imamo dvije ili vise
hibridizacije, bila glavna metoda oplemenjivanja biljnih kultura
stranooplodnib sorti iste vrste koje oprasuju insekti (npr.
(i pasmina domacih zivotinja).
kupusnice). Za svaku sortu trebamo jedan "kavez".
Selekcioniranjem se moze baviti svatko od nas... u vlastitom
Pritom radimo tako da biljke naizmjenicno oslobadamo
vrtu.
"kaveza", odnosno insektima dopustamo da oprasuju samo
Ako promatramo mnostvo uzgojenih biljaka iste vrste ili iste
jednu sortu (druge sorte su izolirane u "kavezu"). Sljedeceg
sorte (jednu populaciju) vidjet cemo da se one i na
dana zatvaramo prvu, a oslobadamo drugu sortu i.t.d..
najmanjem prostoru, dakle u istim uvjetima klime i tla,
Nedostatak je ove raetode smanjenje prinosa - jer kukci ne
donekle razlikuju - po velicini, obliku, boji ploda, vitalnosti...
oprasuju cvjetove svakodnevno. Taj ce mukotrpan posao biti
Neke napadnu biljne usi ili razne bolesti, druge su zdrave...
bezuspjesan ako u susjedstvu istovremeno cvatu istovrsne
Svaka biljka ima drukcije gene (nasljedne osobine) i ta ce
sorte.
svoja (dobra ili losa) svojstva prenijeti i na potomke.
***
Dok ovo pisem svjesna sam cinjenice da ce mnogi odmahnuti
Vazno je takoder znati i to da su sva ziva bica neprestano
rukom i smatrati da je sve to suvise korhplicirano, da
podvrgnuta promjenama... da evolucija nije prestala, da se
zahtijeva previse vremena i da je to, na kraju krajeva, posao
biljke i zivotinje i dalje prilagodavaju okolisu u kojem zive.
za striicnjake.
Svaka promjena izaziva, vise ili manje, prije ili kasnije,
Ali moram upozoriti i na to da ona/j tko se jednom pocne
geneticke promjene. I to je jedan od razloga zbog kojega
baviti samostalnom opskrbom sjemena i uzgojem razlicitih
selekcioniranje ne bi smjelo prestati, potrebno je i dalje
sorata iste vrste ulazi u izuzetno bogat i zanimljiv svijet...
odabirati one biljke iz mnostva koje (i u promijenjenim
otkriva mnoge tajne prirode... i, uskoro, bezazlen se hobi
klimatskim uvjetima) pokazuju najbolja svojstva.
pretvara u strast.
Sjeme starih sorata moze se, doduse, zamrznuti i tako SAKUPLJANJE, CISCENJE
konzervirati za buducnost. Danas, medutim, ne znamo do
I CUVANJE SJEMENA
kakvih klimatskih promjena moze doci za nekoliko desetljeca i
kako ce se tada ponasati biljke prilagodene danasnjim
klimatskim uvjetima (nedostajat ce im nekoliko desetaka Gotovo sav potreban pribor nalazi se u kuhinji. Onaj tko se
generacija prilagodbe). bavi kucnim sjemenarstvom vise ne baca ispraznjene papirnate
Zato se preporuca sijati sorte koje zelimo sacuvati od vrecice od brasna, secera, krumpira... Ljubomorno cuva i
nestajanja svake godine, a najrjede svake pete godine. sakuplja staklenke s poklopcima svih velicina, bocice od
lijekova, casice od jogurta, stare lonce, kante, lavore, kosare i
Postupak odabiranja postaje mnogo jednostavniji kad covjek slicno.
upozna i nauci promatrati biljke. Kupiti valja samo nekoliko okruglih sita (za brasno) sa
Za uzimanje sjemena odabiremo one jedinke svojstva kojih mrezama razlicite gustoce.
nam se osobito "svidaju" (zdravlje, vitalnost, bujan rast, zdravi
listovi, lijepi i ukusni plodovi, opca otpornost prema
Sakupljanje sjemena
bolestima, otpornost na susu, mraz... Izgled biljke mora biti
Sjeme zatvoreno u ljuskama, lupinama, mahunama, cahurama,
tipican za sortu.
tobolcima, najrazlicitijih tvrdoca i oblika, - sakuplja se kad je
suho, po toplom i suncanom danu. Za sakupljanje mogu
Svrha je odabiranja i dalje poboljsavati dobra i zeljena
posluziti papirnate vrecice. Veci se plodovi (grah, grasak, bob,
svojstva. Kod cvijeca bit ce to, npr., Ijepota cvjetova, kod
krumpir) mogu pobrati u gusto pletene kosare, a oni mesnati
Ijekovitog bilja aromaticnost, kod povrca okus i izgled listova
i socni (rajcica) u lonce, staklenke, kante...
ili plodova... ,
Subo ciscenje
Pritom je najvaznije ne dozvoliti izrazito "losim" i netipicnim
Ciscenje mozemo podijeliti na suho i mokro.
jedinkama odredene vrste da procvatu i polenom prenesu dio
Ako je sjeme suho (ili kad je suho) valja ga osloboditi
svojih negativnih svojstava na biljke odabrane za uzimanje
zastitne ovojnice. To se radi mlacenjem, u nekoj vecoj posudi,
sjemena. Valja ih odstraniti (pojesti) prije cvatnje.
i/ili prosijavanjem kroz sita razlicite velicine.
Sjemenke valja postupno odvojiti od omotaca suhog ploda i
Kako bismo, ipak, sacuvali tzv. genetsku varijabilnost ne
drugih biljnih ostataka. Kod nekih ce vrsta taj postupak ici
smijemo uzeti sjeme samo s jedne ili dvije najljepse biljke
brzo i lako, kod drugih mukotrpnije.
odredene populacije - da ne bi doslo do "izrodivanja". Pravilo
Vjetrenje je starinski postupak odvajanja sjemena od biljnih
glasi, sto vise biljaka to bolje - vecinom ne manje od deset.
otpadaka tako da se sjemenke iz neke plitke siroke tave
Kod zitarica je to nekoliko stotina biljaka (npr. sjeme
bacaju u zrak, po vjetrovitom danu. Buduci da su teze od
kukuruza morali bismo uzeti sa najmanje 200 biljaka).
ostataka suhog lisca, komuski i pasine sjemenke padaju natrag
u posudu, a lakse dijelove odnese vjetar. To je mukotrpan
A- f
16
posao i zahtijeva vjestinu. Bolje i jednostavnije rjesenje je Su^enje
prosijavanje kroz sita razlicite gustoce.-Za male kolicine Vazno je sjemenke osusiti relativno brzo kako ne bi pocele
sjemena ponekad je dovoljno otpuhnuti suhe biljne otpatke i klijati i da ih ne napadne plijesan.
prasinu... Buduci da su prosle "mokru obradu" i same su mokre pa ih
Sjemenke je najbolje ocistiti odmah nakon branja i susenja i prije susenja valja istresti na deblju pamucnu tkaninu kako bi
to na otvorenom. ona upila sto vecu kolicina vlage. Zatim se, u sasvim tankom
sloju, rasprostru na tvrdu staklenu, porculansku, keramicku ili
Mokro ciscenje • metalnu podlogu. Ne smiju biti izlozene temperaturi visoj od
Takozvanom mokrom ciscenju podlijezu sjemenke koje 35*^C i ne smiju se susiti u pecnici. Najprikladnije je suho i
sazrijevaju u socnom mesu ploda (rajcica, krastavci, dinje, toplo mjesto u stanu ili na otvorenom, ali nikako ono izravno
lubenice). izlozeno suncevom zracenju.
Postupak pri mokrom ciscenju slozeniji je od onog pri suhom
ciscenju.
Sjemenke valja izloziti fermentaciji koja se, odvija i u prirodi SKLADISTENJE
kad plodovi padaju na tlo i tamo se, postupno, uz proces
vrenja, meso ploda razgraduje. Pritom nastali spojevi
Kako bismo sjemenkama osigurali maksimalnu vitalnost i
unistavaju stetne bakterije i gljivice, prijenosnike bolesti.
klijavost plodove valja, kad god je to mOguce, ostaviti da u
potpunosti sazriju na biljci.
Manje plodove, npr. rajcice valja zgnjeciti i ostaviti smjesu da
(U ostrijoj se klimi biljke iscupaju iz zemlje i, zajedno s
nekoliko dana fermentira. Veci se plodovi (krastavci, bundeve,
plodovima, spremaju na zasticeno mjesto, pod strehu, kako bi
tikvice) prerezu po polovici i zlicom se ostruzu sjemenke
potpuno dozrele.)
Zajedno s mesom. I tu smjesu valja ostaviti da fermentira.
Sasvim suho sjeme najbolje je spremiti u staklene ili metalne
posudice s cvrstim poklopcem (npr. poklopac s navojem).
Pranje ima zadatak odvojiti sjemenke od mesa i pulpe. To se
Dva najveca neprijatelja uskladistena sjemena su visoka
radi tako da se smjesa razrijedi s mnogo vode i dobro
temperatura i vlazan zrak. Sjemeiike uskladistene u prostoru s
promijesa. Teze sjemenke padaju na dno, one lakse ostaju na
velikim i cestim temperaturnim promjenama brzo ce izgubiti
povrsini, zajedno s drugim ostacima ploda. Povrsinski se sloj
klijavost. Vlaga je jos stetnija jer pogoduje razvoju
odgrabi i pazljivo odstrani (zlicom) iz pulpe. Zatim se ponovo
mikroorganizama i time znatno smanjuje kvalitetu sjemena.
doda jos veca kolicina vode. U toj se fazi pranja sjemenke
Nakon pakiranja svaku posudicu valja cvrsto zacepiti i napisati
vec vide na dnu posude. Visak se vode odlije. Jos se jednom
ime biljke (npr. na naljepnicu). Posude se smjestaju u
moze doliti cista voda. Na kraju se sjeme istrese na dovoljno
hladniju prostoriju gdje je temperatura sto je mogu6e
gusto sito i ispere tekucom vodom.
ujednacenija. Temperatura zraka najniza je na razini poda (ne
tamo gdje postoji podno grijanje).