Sabrana djela Antuna Radića XVIII. Dodatak

204 Pages·1939·227.818 MB·Croatian

by  Antun RAdić

I
J
I
i
SABRANA DJELA DRAA NTUNA RI\DICA.
DR ANTUN R,A.DIC:
DIELA
SABRANA
DODATAK
XVIIL
Prllozi knjigamaV II., VIII., IX., X.,
xI., xII., XIV. i XVI.
sELlAenaSLOGA
DRv Ll\DKo Mader t RUDOLF HERCEG
ZAC;REB I 939,
Politike nemab ez ftlozofije, afllozofje svakid ovjek.
Jedan govor po,k. Dr. Ante Rad.{6a 1902.
_*19"0'4" . ' nieL je"dn'o:,r-n; l,plr,tlp"r,avJ.no m; sastanku z,a
os,nutak hrvatske scljaike stranke, kako
ilii*lllj';,,,,
Reii 6u ne5to u obde o novim mislima, koie treba do pokrenrr
par iKl,aozzNai alod pje (oliin rmnda ee x )n A anp.to ujRnrnsao dvi aR'p ardesio6tvbuai lr'nii zel ai zgierm aed'qneaa m okiv ai ko'ra to,ka nkXjniV'aeIdaIIn ' oX IsXkan'bjIirCzanadi'avadi' idvo_eav i j se?ktdrrraevenbons,ae t vSl{joaut o dn tserae en b_adap r duoir6zsutivuage kne sn atsuartatzai_,uz v,jee sa-sn,k trei s ao asvzmmov:i ii jjeeZe, d bpdriaoativz nainv aianksooat vakzaona vem o iszi svp-ai sreooldi,re ooknlodiiejaha n mshsttioasvirloeei,,
koje su prije nie ljude ravnale. zato nitko neka ne misli, da su neka-
kovo- odkri6e, nekakovo-p rorodanstvo ove misli o toboi ,prostomo
narodu i, o ""fospodin, koie misli mi (osnivadi seliadke sttanke),
hoc.emod a -p-ostavimoz a osnov nasemu radu. Ja 6u ovo svoje mnienje
raziasniti ,klasidnim", t, j. dobro poznatim primjerom, Isus je porr".
doviedanstvo na drugu ^stgzu, a saq je p'zlvao za svjedoice stare
lolobtn"{o:v ite,l.j.iy, os€avi. "u"_d1it9edli.iu, O:s vdi npjoel_itSidatra erbi.a da se ude svi reflrmatori, svi
_ _ +li pamtipg, dobro .9*, I ako ie Isus zvao za svjedoke stare
l^t:::lf, - stiedbenici tih istih starih proroka ubili s* fa, na kriZ
razapen.
ovo sam spomenuos to-gnaa,s s to mi treba da budemo sDremnin a
sve' a svakako na to,, da ie prograsiti f;"i;r;ir".'iiial'""i*"t, --
premda su s nama svi stari proroli e?"i"e""r"i;""* ''**''
Mora dakle da ipak i*l .,ruzru u naSim mislima, sto
nas dieli od onih, ko;i ee biti "p"lrioot iv" r;i;o" . s6l" t", i""e.-o vidjeti,
ako u kratko razgledamo,k ako ." ,."rrijul. *i*;; ;;rJ;.
No.pnle ne6loS to kai,em o tom svo'jfe", m i5ljenje,t reba da redem
iednu ob6enitu o tom, da politike ,"*u iil'";;ii.:-"*
ovo ie sastanak po.ritieki, i ia ra*, eto nakaniJ iilozofirati, mu-
drovati, znamo vrto dobro, au pJitit;: t;k^"H;';";;?;"ikti gle_
'TIPOGRAFIJA< D. D., ZA GREB draaztlio, Snele ,t drpoik amzued' rAo vmani'i.a-o, i ibr,",uiiru"t"iii"-l'j2i"ai"ittoi ? zato, jer iirozoliia traii
su iedini razlozi - prosto kazano l- trr"fl6,i oIs pdo"dts;ik:u p oritibkua,j uknoejtoei.
!ivtL'oEu'v Xr"r'riLdm-i t'"ll,l tzoagsato,S ntaot. a"* p.torraitki[u;-r;r;i ",-tarp.'i ""fislo"zmourfia jed,u zn aastdoi esemo i es niozvprerir-
zakonima dovjedje duse i iivota, Lu to-odr"ih-velim: Ne
6
.v
b;-;;(;;;i"o";;i;;i tiii; m;"i; t;ioi, ;"- ;s eglib rlfraooielliioiikaba zitnl,,ito ia fslni^ feiied"el "ofuu ouf go pbopfiod, o vzlriliaratirietn cipsmcui voi e,aulr inakt jieazidd rl uafio i.n5lrp-oaeliaj z:u i ,ob dPdios .oosjr\al1kckittau1iifi dz 1ilisaaioo e-,rvz -iou terf tde)poi ib reo.e atvmloik rt id'aij cteaoaid _S,kb-iif t.huiodli do aderizb9 aa o.iz{n fiPlilsa_iolevsoaz,a €atno toko efi',i nr.bbdo aeiadtszi , to soiNkseviojaadieieznni. siaiasvuti vnu ud "le p,rarrd t aoadaasldavi etls,ai- iduti'kg. a "ijm_ r. seusnavdzvasei1orte oi0ir ,eiad ,Td p zt.auo"il,l6 il ;sEsi;rtu;e;ni k; e;p";tr-t oia lli"i ls i te"iadi pa.skrrie.ie, r n-"tsav aa,o#_rmorHj.rod,ii ;; j,a;e pd;z[dra "inv iboo ipi vm"s ruuoa gdnieliane.dra ioa shdntati n iboeai rul:ie
umnik! {ospoduiudimn arodom, ";;;;iip,jrriiedfi," drzavnim iri
nFlnmjuai;ai;drs;d.ielatkiNG ,tvu iols n asf kaifvanlii o ltnemosazomvzkoo iooejof neafvtiiam, iaui p m,Ao,s r k aei kTa zoiitko noduo oam v ntntsoe oiafeo',$i- iebdv na oaie n,i: mu pi npkzeaiaosino jsiliastimv-toenn ii e i isesjnkelit ioea dapidZ nneoniiovenves$iao motra taagna jznlo-l egine-l dsiep"a zfvaqlrkijooliatuoyidll jsgz oiakat okvo,. kfooa j"ir - ,rtsbt BiaiideihZa ib iSemevsev -il ndofrnpinaiilaoreotpe vizd rsadoourt.ifutadti_ai$neaivvee-,: 9pnnrisoiaaaaldrerrraoone:I gddad, urnn, soaa ate.m frlms okeaatme nrasda nksd uinaaaui akn,gr n ,saraonask._dH avzki p blvraranoeova dl-,duani autn tairrs.amer oTlkoc.da"i iso etndnt j;m rasi;a;a-iat slri rrGln"ei;aIn:k ' p-nrJeriike.o.p " ai*rol,-"gs.sp, " tdtroar?i'rga?ro".in;lsJsre.crg"iub '. i,[ aH jbflli""!r_.;"r;ei;ri'i'J;l,i"mofli;;i"J, "e ; *6" ; '"J!ull.r"ad""' Jaov"rnvusio*o "km"zl,ijaa aepa ;n ouddol iiioa mtMinrnds aisakmk-ui-a
svddpm'z vioo,ndirisvveatittljjtni ieeBAi, mhi kduMik t j rsii-dleoe aj aoumZ jddnavddoea a i.edea dtkSo,Aak l;j en "en lvusiL i a iauemtuhrf,mp o o ovaradp r vnaak,sfoe'v i votlls opoiibitv m oizioucmdzo5olidoa ift 'aaesbtkifo ,ntir 6 la moPo,Pze n dzeooumzeoomndkn tbofaeear,la iaiv.tmahr knZlI 'i ouo eainkat,' mai r4kuzu6;"ozn $i t, raal opoagEkokv,doi ee djdved arit -ihunu t ia $aodivodidej o-,nia ee mtiknAkiml- eoaoatogozklk iooolm ojnul a- bnadps iedeptrvi ie'u imuemn dtou uoasZs v svvveirioiemecdkmtuio,, r$nssvire er:,aitvvu snimai.r oIeootpo:rss:\iplr r"k eoia,tidaopo i ,kt om.r zsatnaboiukav ri ozoostin noJod uesaoa.vi.isi ers aeeovsrtir6,pd oiaeH,da umrh unirm,amav ao olnaa so s sttig."aivnra,taroli "*niopMtemo*pud? .s-' . d s ott"daao-"rd rZ rtglinz"r"a"a.i;aaivi'-iakeh uh.-,i vi;,,rrr J'nvuliL"roa'o ohf t.^lrsarZ',aki "-apto" sg;mis;dk"r;ae;obb"^-bik-z;p ; ae;p-o;i, ibe(r"l1ii" iirttaiH.8iiirdb r9,rp kJov5ooair.u)zg.lt i,sTata-kniZh t?oakva.jriias rh oOltuopi odoa rnd atoi gzosas,?sona er tirsaoma ervitodleoosio_ati
Rekao sam na podetku, da svaka zdrava misao, koja ho6e da narodi, to hrvatskim_. t"lr ev"i-ts""ki'o.9;-ii.-Jb#r"l";r""tii,,; i; ; ..;"";;1"" poliridki
dovjedanstvo ili narod povede na drugiu st-azu,t reba da se naravski na osnovut oga, sto su tamo potiiieki-narosdi l." ;;ri'ii ., ugarskoi
mraiz5vl-jleTjenr ij iez op ,rneadrjao5dnuj.i.h, pmuiksuli., Da vidimo dakle, kako danas stoji ovo Iciuu tsoa tumZoi jnoas btoa,n doava sne;" s rbski ";;;a-" Hj*;J.i.o*io Ii'vsIiuiiiiL'"ir?ir, spio _d"arn,.a,ts
m"zl-iuiiie"irori;,
islti raknakkeo,s durd udrguaoSn aassdu vi f,reps utai Eppkeoelul.it,liu,d o knniahd avs e,tdrlaieknmea okka mr, aakstoseike.e Jiolei, dpnnaoo so ess uiom ce,inj analarisortodiddnnkeoe"" fie:; "b"1a:nlt IMara,Z urhaanoi. b; ani snt"ar"od-Jge"o.to ;p ;l."3t"d";;;#"ii;";.n ik zakonnaoj hvrev6air pskiioiumt pt io zSliatritbdoak, s o-r-mo
stran1k.e T, aDkao vzidviamnoe urN kararotkdon,e k. asktroa nskue s:e ove stranke razviiale' krte,K -a koia s oe dtorLm, et e stranke prema onomu narodu,d iiim se imenorn
Te stranke Zivu ioS samo u HabsburZkoj monarhiii, To 6e nam dana.niah rvatska" ln^ial_ro":ddn"ta"s ".tr"rriai. nka-i,. Drr.to-us-laJi u. ' t*iriii,--aa ie n. pr.
biti odmah jasno, ako'podsietimo na to, kako su ove stranke postale, ;ill'"tIt'Hi i""Tin'i5f:;i5';'". i: * ^ai"""J[r;ikZ'd i ,,ul|ir'u.v;o't aiklo
Ime ,narodne. strank e sadri'aie u sebi nastoianie' da se ditav iedan "*i: ""
narod oslobodi od premodi i sile dru$o6ia, tudje$a naroda, druSim "t"dgll tt."odto-Ji"n ili strankek, oie su niLlei "
il;;;#"'odne<
riedima, ovo ime znaEi drZavnu nezavisnost, oslobodienie od tudie . . o"u re rat >narodni principo?-Nemam
vplravsotmi, Rreieddu ,nnaarrooddn" i oievzdiike, ztnearidtoi r"ipj oil itpidoksie bnnaaro vdla,,d, az.a koji se traZi rr f:i:.-'::";.1,'lttlT "jp.'i ai"" ''r'fi k; "i; *ok asdpoa m ,diane.pi mota,d nako n iier a nzlaosZta imo,
Sto dakle to znadi npolitidki narodu ? il.il-lilt.:"'Tft +:1ff6f ;T"JJ'q*:;d:#r1i##Tfi;:,i"ft
Bilo bi vrlo dobro, posebice kod nas, potanko. razpravili to
pitanje. No ja se u to ne 6u upu5tati na Siroko,J a velim samo, da ie narodnom svietu stara do 306 rqe,a o posebnom hrvatskom
nnaazsiivlia ," pi oslaitmiikoi oznnaardoudjoe titmo.er,o knoajsei,ll ei . Eakvoo , izea 5ntaos,talo u borbi protiv 1, " rr1"rli.li.Tol#f"b: orie : og"bn;op ,vti"iel""ii"diLi tf:rtj, rliizfi " lf.li, rno,s t.ii tfi ruenietsia*nas nt. j.: ktn"i-i :;tr$
-Oni, koji-govore o politidko- r..odu, misle - i to posve pravo f
-da politidki narod znadi sveukupno pudanstvo suverene dtZave, trl''tr*,fiffi,lff
znaEi, d_at o pud_anstvos amo odluduie o svoloj sudbini. Izticanie toga ff:',,*#1nffitd,'nffi
naziva kao upolitidki narod" znali', da vlada od podjarmljene raie
ima _stvaratig ospoduiu6i narod, Tako se ie u istinu dogadalo u Habs-
burZkoj monarh,i{i: Podriarmljene rase u toj monarhiji vlade sm sili,le,
8
9
Zs-'i-ea' vinnoo s- ti, dizudbarnoivea Gdkuen di udlia6lemvaa tiOnsskmea, niear i zjea Splrov uo -Z afri eub,up ra1v8o4 z5a1 onda bhrevza tsnkair oddraZ, akvalida n]inro?pe., da netko (Srbin) bude protiv svoje volie
vodilOi dd avlemliaktein iiek ev rniaeSdneo ksntiii,z edvan sikee iz"psliolaviiun smkoot$ivai. silvi ielatzal'o zzai,l ok o6iiu ssue teljaA i zgkaakboi lis s ev imdao-6sileo.l diaod{okdln itai,r o4dl ?K_ ra_k"n.o a ssulje -d"gni!c i ni.aZ5i'iah i preap;;o;r,o'id;i_
'iup-;i"ntd; Nu o;o k;.i"d;teri"oriaaimGii"lm"t k,icl"sdoiir"")kri ". meoilsi " vgt-.torsnakooslko iiS?uleoct€aa" u?gig r raadsans c ot ziivvs a taaistareadtai:kzo tlin,ivavl i-luiN oealu$"tri6tiapri i,ienad one s kza idvSkonraEiol$a ikdl aviizlednea iaz io tn i.rbim tkiaiizamm, i sp-ksr,s rn inkilmdnaiioikacgvsgai aakpakp- ,u,rv orA iN eom pi l oetsmrzdsvakmnutevo oduo,Ug $o ,ta-b ioo, z a acbS uj saeotddtro.Ziaston_osevt u v$ua nb aa nreaG,i j dmriuo eba osskravomsklrnatbosaaasi$ktnl iooa-eii u-bciutu molzozzo,ose r iroii tlraetiitk? o;on an th au.assootdivru6nzioau meoudk i zn ai du gal,bru iKisoio,d aaabihoevk 6gtjnno ieoouii u d s bs bepmitoijsuotil o i-da,sdo amvaja ubo mva jikem t-oiaill ei ikdesvvnoielteniii-,,lkaliii idp,eu i <hiat noattakuj u,e ns. d'slarn ija ao iibjrmvajea in s kodsomu ruczili oiatnepmu ip rb.drose,iir ,sttdi uii r asgo"v "t-si"e o h"tl i ,i,s" kTM l"uraiio,. iii oi*es- i "ila ub rks ii,'iv r,"dito "e,orsi j"ide lua;t' ;uz,sv;rrdrnooajiaik,-i
cdraaavr snotibv, naiol'iuv eSs tasotm abroloijl eltr aimluiis ik.s olMa vcaia nrrjsiim tnvsoak,ro osmdai ,n cjkaaolriis i tsvunu i.ss uaN mmaoSo goiel i tomKmaisE,l ii6tdi a nn aba u -tdpour,' ksavalr.ko Go smoms opko ozrdaaaok sustu.a l"ip oSliktiodlki ii .buo ilaevs-tnnoam, -iLeri,rv" roostudu,i * b"eo/,.rl eies-ton a. rjk"ulrlrtuu rnpoj".r *uN,a
Knskd(ivoaialeiigrder"oaslitdo6 k snm (a pMir pirkpraornrjcigeahsesllkvajdniiamscoitkiani,ll,i i)c ,z aAa na )lZatse.o jIpnke iasstnsimeamaa npSonodr ai i rnshi aslaeivr ,asVi spktkeitraioo, lk'i m kpotodor ea$bosp aonvoi z rerhhnn oooiSDde6mli eootee,mpv dlsiojenia rtok u-o?romkvoijeeuo"v d, amA Sns ld-aeulsardk auvisidm eaenGnanjsuo dul m'ornTadvd'e oiunvublestira6kliim"i- .i. mmgvdhedaoaol ionig:edgnil eiiitn p,si -i"onk'- enoa idojmgihsor ei iss st veier io n itgvleeieen svr"6,tui.e dde-ie,o,ld.la. i ifad d ieb bvtpipuunerugadiarmid-uiu*,k g' ua ;ni"; d"i" "feulririits ,etli-;'tfto ;o" _d[tr, ;*- .it "-.i2 l'-_ot.'ar ,a " aoitve"dre{aru6rg"i 6oi?n lir-;jotef;i;fsk"pi"pa;tr-i#oki*"" iid,hrp avi taiii idhd oerIu,""o"a:.ia" rTu aii',omal- "i ?rm ub Td.aio iadsm,.teri,,r
Svi ov*i,k oji su trrodn as zamisliali narodni sviet, i htieli-ga staviti rene.gPa.tIio,o bdominejatn. ici,i anjidari,* udilgu o"oi[r.r'r-.Cft:;;;";J.*j" gospoda
oa lib oimk rjiem sgklaovmnuo, pboilmo iSdlrjZaaliv sau,, ii sttoin ad, rniaav am,vneotsiltav-o, raiaske- a,s, lsolavivnnsak e-n, svojuG voeslpidoidnaud .u adkele p "rio s"r"o s*ti .fi-;:ii"i"ti taj narod, na kom grade
rmdieoedvn'jfJoueem d da lprinl rapsoTkomao te moktpnma ruoa l dvarui icmudo osmbk,o Sa pr,tbo oiudl si e ezkla ajae sod e orm Ltvraaaav 6Zbneiootdir opbsnraaasm vzkooaa sAni ilal'eamrk oiis edsasnlntaoodv prdaora,va k avso,eoie is dn eve rmzea-a hr!keoruvldl,taiiu,teters,nalk joa unm soe erb oolaibramvsdatrkvrluaaus i, uu.t Mrz pariono ,E kktr,tue ;s.dbt-oia"; d-i'Je "d;o ;;z"e-;dl-;;u,t ri- aJ-viu"anhz zak dirlr;roi;;s;rd;i# mn;a:oT* ,i,pi. l u'liroe.z. ra"ntio"u 'osnista,npu mir v"tp apoomom--o
i ne mole biti bez krivice i robstva?
Nije se to odmah dogodilo. NaSi preporoditelii, Ilirci, tridesetih (>Boii6nica za 1923.< Strana 68._22.)
godina (1830,) imadu joS na oku svekolike iuine Slavene iz taznih
dri,ava i ne misle na nikakovu drZavu osim na drlavu Hrvatsku.'
Kasnije se sve vi5e Subi misao za narodno pr?vo' dok se lapokon
sva borba privezala- za teritorii (zemliiSte) Hrvatske i Slavoniie
s p- olitidtr<imn arodom hrvatskim.
Spomenuo sam ve6 ne5to o tom, kako se Srbi u Hrvatskoi (Hrv -
Slav,) ne zadovoliavaiu tim, Sto su samo Hrvati politidki narod, Vrlo
ie zanimljivo pogledati, Sto se iz ovogla drZavnoSap rava i politidkoga
naroda dalje nzvilo baS s obzirom na Srbe u Hrvatskoi i Slavoniii.
Nekima se valida dinilo Slupo56u dieliti narode na "politidke" i
p& ne htiiu6i tako proglasiti Srbd na-
"nepolitidk€<, "nepolitidlcim*
rodom, zakljudi5e iedni jednostavno, da Srba ni nema, ve6 da su
to Hrvati, a drugi do^pustaiu, da Srbi ostanu Srbi, ali da budu
drZavljani".
"hrvatski
,,.1*,i*. nije pravo ni- jedno ni drugo, ve| hote da i oni budu
polit-idki narod, pa da imaju na pr, i svoi"u'z astavu'
Sto se iz svega ovo6iav idi? Vidi .". du se ie prva narodna misao
nasih preporo4itelja izrodila. A zasto i. j. itt"aila? zato, dto sLr
nasljednici nasih preporoditelja pustili .;i'd. seljadki ,ru"od, do*o-
vinu, pa poletili za dr1avom'-'bez,,urod", Ili'zar to nije driii"
10 1[
niesu - politieka stranka. Ovo treba imati na umu. Drugo ie na-
rodna borba, narodni pokret, a drugio ie narodna stranka: unarodna
strankan nije na ime niSta, jer je t sebi politidki nesmisao. A ako u
kojem 'naroduo dri,e, da tai politidki nesmisao ima smisla, ako tai
politidki nesmisao u koiem ,narodu., 21vi, - onda to nije narod,
onda je to rasa, dotidno masa,J er aho u kojem moZep osto-
"narodu.
iati i nenarodna stranka - a samo trz >>nenarodnu"im a smisla ,na-
Narod i odmetnici. rodna" - t, i, stranka koja radi proti svomu narodu, proti sebi, pror,i
svoioj dieci: onda tai 'rnarodo niie jedna cjelina, nema sviesti o toi
Tko ne ide s narodom, i ne spada mediu narod' cielini, nije narod, Jer da tu sviest ima, spoznao bi, da ie takva
stranka atentat na nj, znao bi razlikovati lidne interese svojih izroda
U knjiievnoj ostav5tini dra' Antuna od interesa naroda, pa ne bi s niima postupao kao sa strankom, ve6
Radida naBao sam i podetak njegove raz- kao sa zlodincima, Sto i jesu,
prave pod naslovom: >Narodne< stranke,
pisane godine 1914. Ta razprava nije na Hrvati zbilia imaju dvie politiEke ,narodneu stranke: iednu u
Zalost gotova, ali ju donosimo narodito saboru zagrebaEkom,d rugu u zadarskom, Treba li dakle povudi hon-
zato, da se vidi, kako je taj osnivaE se- zekvence b onoSa, Sto smo rekli? Zat Hrvati zbllja nisu narod,
ljadke stranke mislio o hrvatskom narod- svjestan narod, had kod njih Zivi tai politidki nesmisao?
nom jedinstvu, priznavaju6i nekada5njoj
Stardevi6anrskoj stranci onu ulogu' koiu Razloiit 6emo stvar, pa svatko neka sam odgovori,
U Hrvatd se rodio naiodni pokret, narodni - svirna
3q'nas ima "preporodu
"P5;r""n [u ,Bozimici* 1924'] nama dobro poznat. Tai pokret niie bio stvoren ni za jedan sabor,
ni za iednu pokraiinu, ve| je zavladao svuda, dokle ie sizala hrvatska
U novije je vrieme na veliki $las_d osla ried "narodo: devetnaesti narodna sviest, Sdje ie bilo naroda, Gdje se taj pokret niie osjetio, tu
su viek pale prozvali viekom >narodnosti<' nije_n i- bilo hrvatskoga naroda, tu ie bila rasa hrvatska, koja nije
No .rour.ob i se, tko bi mislio, da je ovo izlicanie >naroda< i na- znala, kojemu narodu spada,
,odr,o"ti ob6enito po ditavom obrazovanom svietu' da su se-na osnovLl Posve ie prirodno, da su i tudjinci i ,domorodcio, kad su govorili
iJ;t;-;;r;d""rti,i"g.dt"ii- "i"'*""., r"i pot reti, da su se u ime ideie vodile o tqm polretu, morali govoriti o njem kao pokretu narodnom-,i er jtr
,rr" borb" noviiepa Tiomu niie tako, Francezka revol-uciia. to bio pokret naroda proti narodu.
;;;;iJi"i ri Ei.t.d; - nijedno se to niie dgCodito i vodilo na No nesmisaoi e podinjen,k ad su pojedini liudi toga pokreta do5li
;;;;-i"-ii"i.. r" ii id";" dosl" na-.€las u srednioj.E vropi ili bolje: u sabor s tim imenom, Nesmisao nije samo u riedi, nesmisao je u
Habsburga Ni," li karakteristidno, da samo stvari. Taj nesmisao dokazuie, da ni ovi ljudi, ni sam narod niie imao
"; ""i"l"i;r;f;i;"r*h"-ii*i" ""*ii" ima- ioriiiet it sTranaka s imenom >narodnim<? Ma-' sviesti o svom pravu,
Hii#" E"fi *f.TaH"';r;v";a;t"i-,"-;f-f-tr"turutir rkn, pade iimmaajduu d-ivuie. e; ensei,o id.mvi,sanduu ii u - - -vh-vaalildaa: stranDliaa .to raziasnimo, treba naiprije da razjasnimo,S to je politidka
e"gi"ri, etu-"ezi'- t"*"ir ,narodnihu stranaka; Niemci Od kad ima slobodnih naroda, ima i politidkih stranaka, Samo u
"juJ "i-mi."a"j2u - J Austriji (deutsch-"nationalo)' potladenom narodu nema i ne moLe biti stranaku. o" to!" ne doka-
,Narodnan stranka kao opreka moZe lo$idki biti op_rekas amo zrjemo, pozivamo se samo la javno_mnienjeu Hrvatskoj,i<oie nepre-
""""rlJ"oi,-tudipinosrklio" l i niae mtoa Siek oznj ia mdialog _jaurs sPkooim--e nzuator is mtroannacrih?i_i-Ni-ioiep mreok-a itJalnlo{a <" lppriol.tqi ot ud1ji1nH.r .r vTct9s kiaosj nnoe d_otrkeabzau iset,r daan askua ,H drvaa ttir eib ad a,nfeads rproat lfaa--
"oiu",e,'e.fti oUi, "lu\d aAiarskoni iie bilo i nema njemadke stranke, t, i. Niemaca' :rem n1odl Y.t,: 1en ad.voljom ditawogan aroda druga volia, _-kako
; H;rkrt-;ii; bi6 i ,r"*u maSjarsk-es tranke, t' j. Magiara' eemu br se tu mogla koia politidka stranka razumno nadati. da' 6ir.d. io na-
a"t i"'oft*1" >narodne<s<t ianke? - Ne - narodu, t' j' tudjemu rodne volje - a to ie poritieka stranka - pobiediti? potitieka ie
"n"a r"o. du, ne -'svomu narodu, tudioi vladi, tudjemu fospodstvu: opirao stranka dio narodne vol;e. zato su sve politidk; J;;;k; narodne,
se je narod narodu. I zato su sve u borbi ravnopravne - tr" po k"k"o--politi-Jkom prin-
Ovo se dini tako naravski, da o tom ne bi trebalo ni govoriti, cipu, ve6 poradi same narivi stvari: drziia --i:;,';I,"oi'k;" dri,ava
In anreo db,i at rneibiea lost,r daan knai,j eA j etdankoe rjiee Ei i:b ,ilnoa, rNodiinedan sat rzaanikeadun,id Nkaar onda rjoed *na :n:eeg_oi" 1I "d,.uyz9n"o -s t siveo mdr sunitavgoo mu "gk voojejem m sisvlai ki i vodlljaen -r# a;d';i;t-i .;n;oa dobrop rtoamvou,
borba niie u podetku bila, niie se ni krstila "strankom". NaSi pre- dtuZtvu. Tu dakle ,r"..*&" titi !"""t". o nnarodnoi.. i ,nenarodnoin
pimoarolif itseuli i sen bisour itbi ilis a'mstor asn ktuad.;i inodmim i siuz roodnoi mpr iam nilii tnuadrioindin un i miziriaood,i statri annacrio, dtun i stoeb noez es tm"fitjoer radunar"tir-.,i "r"G"t"iarrr,a la,cn)a, rodvneim6 dfeafketoktr oorm (ur,a z1ae-r
"if"
t2
l3
rad), koji ne gradi, ve| razSradjuje,-t aj i ne spada k toi cjelini, -
'i er i'er, Pilai tudiinac, ili izrod i odmetnik,
da,-tudiinaci odmetnik - to i jesu nenarodni faktori, protiv
koi' ih se bore narodne stranke, - od$ovarate,
Jest, ali to su druge stvari, Ni protiv tudiinaca,n i protiv odmet-
nika ne orfanizuju se stranke, ne$o narod; protiv jednih i dru$ih sav Za seljadkup olitiku.
ie narod iedno, - ako ima naroda, Protiv tudjinaca nema stranka
ve6 stogla smisla, Sto nema polia za borbu s niim osim - bojnoga,
s madem u ruci: ta tudjinci ne siede i ne mo$u siediti ni u kojem
narodnom saboru, borba protiv niih se ne svr5ava - glasovanjem,
Ostaju joS odmetnici,N o Sto je odmetnik? Ried ie - na Zalost- Prrlozi knjizi IX.
dosta jasna u ob6enitom smislu, Zdravoi politici i ne treba stvarati
novih pojmova (kao Sto je n, pr. 'rprivatno" po5tenie),p a ioi ne treba
ni posebnogap ojma za odmetnika; odmetnik ie odmet-
"politidkogan
nik, Poznamo odmetnike od roda, vjere, od narodal svi su jednaki, -. , .Podelo ie! Gradskg. Roglavar-*yo -q Zagrebu priob6il' je dne
Jedno treba iztaknuti. Uzrok odmetnidtvu niie u intelektu, u umu, 2r.14. t90s.br. 17.St4-rII. tiskari Mile_M aravi6_ad oi_is kr. d"zi""olu
- vet u duiir ima odmetnilta i o5troumnih i glupih, - no du5a irn odvjetnidtva u Zagrebu od 21, travnja 1905,_broi-L @7, t
jSet os vniamlaaZ cern naa,r oNdou Sptoos jee bnnaujg dourZen uo sotd pmroettinvi knuj,e S{ato, -g a dtoin ii eiz odnaojic, oSmto, zsabougs ta3v2l jsat oadvkties,a k) pborsotsou rsem ,iHerr via tssakadr'pzuaid iksati hs etvlioariik eu eSinir aznlok"eaimi"" .-ti! r"rtuo
je vet rimski govornik Cicero uzkliknuo o izdajici, Katilini; oOvai smetanj-aj avnoga mira oznadeno5lau S 2, zak, El. XIV, od 1g20. i
pipraavk e!Z .i v. i.l" ZZivail!o Dmaup aied ei ud osveiknnaut od:o ,lNazai , ssmudrtje tleu jeie k, oKda tnilianrao,d ntree braazlo- iggr ejl.tsotiu gtkisl Ska rrui , dni e3.Z 042... ktr.a zv.n<i'<ai_z ri1lAe9 0k5r., b- iru. dLb . 4sBtogl/ Ui 5Z,, I^ig rii*A"" p'Nri,r"*;;io;
odvesti!" velidanstva. kraljalu: da se zabraia i.ti"i"J. r)zpaeavania
Ima li dakle smisla kakova onarodna. stranka protiv nenarod- redenoga tiskopisa, zapliena se. potvrdjuje_, r"iti'"iiiii^pri*;"ifi
nih odmetnika? imadu se unistiti, a presuda ova ima se proglasiti-" Nli"a"i* Irfo.,i-
Ima li smisla u odmetnidkoj volji razpravljati, stavljati ju na nama,
gla,sovanje?N ema, Protiv odmetnika se buni i dii,e sama narav u kratko: Program Hrvatske pudke Serjadke Stranke zajedno
bdoilovj e"-Ak a ,sj esv anlig jitdmoj emn, eEomd$iaue 6 dieer u?nguaNl oreog adsr aaimmzgaoioo d vapo ojresa l,mad oos goound6omeg,ean t eCngiiccoie mjreoa nt,a oGkvdoaj .ev en6ij ei Djse uo rv esodadadormasit e vil oi r,at tuazmkpoaa dddeaam ns -3eg.z .k 4anp0jri0zikei ocnatjeu'vndi suJj-e-.nft y 6eg. s6im 00i1j ke1; i;f ;in;1.. ."ioi'irkJia; Ei"i,c"^a"zr p apoddr,enasiveualotdi,i
tako bilo, tu nije bilo ni naroda, tu je bila potladena nesviesna. ul?zilis u pisci.( t. i. Eitave t.""i rJrri Hr", i[jr."'s;jilJk" Stranke)
rasa, koja je s odmetnikom razpravljala, lraZila od njega milosti: niie prigo_vor,o kojem ee odluEiti sud,
rvalazdliakP"o,Ta v-o ma ljaaekk a atokerdoo mivr aiteje atoln,i?r iadi"j ak Se,- t nomo oii esnd ligijj eooo Svrdae g rvnoaoartlreeuo,,cd rinieoevn,oalruncaio, nnia srntraa theoovrliajad,n sat,r naehgoo- dsvrailiode.maZ,T ,tae oas,gtkt oooa m iiseee i u nko rsap.t raradzavrinZl.oesan, pkv "onai" v o li, "nto uedi#9'vdoj e,o,rt s-nrN rrid"o" t rvaroi"r rzi"g;a;*;iuu"lt;s o;t;a "t,v."z i raro.ki ;oiaiizvs5uirnLJ i e"k Lnnjajniezpeii* cr otiuueb mnitdjeaenk_noa
ndaor o1d8n4a8 ,i S opdrainvee,d Onava, lOcovvae jsee tieeo treiioar idjeo vderlia,a io duo zvae{srtei bmaoErkaolam Hsarvbaotreu nnaak tuon k,ntoji.ZgiacS,u to,a i eo szoabgirteubn aat dkroaf .,r Aiif"ia"ai;["R_.t,t, d oi-H6r.v;"astisi"tvpo#.H Zaedsti6okao u d(akrailoo
da su oni samip odpisani
pimoako, An,a rSotdanrud emviis6a, Oo np rfoet ivs a tsuvdoiijnimsk ep:r isotna Ssa modamu eotnviocji msatv anriiie z bhitlijoa t' i. da ie "Hrvatstvo., d.ek"n;ui;na""i.reurtoi--pii.r[" . p,iid""kr;""'Sr#j;eu'l,[i,i,n ,rrsrt"ri.,ra,tcoi,ia,
razgovarali, pa je uz Stardevi6evu ostranku prava.. bila svaka druga njezin proliram i niezinel i"J;;-_-;H-rvatstvo* se od toga brani _
,,narodnau stranka ili sramotna pe("tBljoa'in6injiac ai li zpaa 7d9e2 4z.l"o SEtriannsat v7o0.7.-110.) 'mkd1aotilekiis'os_te a iec v d kvraolroiniee adn ssneeloso Dj zbearo eobdlHinnll-roeo.i rv z aai*iziit-,ps"'italal;"d;.a-o; ;v,; baitla".u",. t, eo"no"a ipJ ;r;i;"i;r i, s avjae.,oi dJ1,pi1 im"l n"-j;e1"rs", t"a,k u rr k,Sin,vii"ai"-_
rre "u i moiemo d*,ai.k"llie" "k"ognos tatovati
-samot o, da ie zapljenad os"r[a;i ;zilao
.ou{,av i r kiteaomti oeel,in dekos' tHo*r v. ayt,s:i:vub_- irrmyya - t";;a;;1;ki .iu1"[k;tJiui"l;s l,i sik" ;-.k ir"." f;u:ir. iio:d;:v'i edtonisditt bvatooa m,S,
:ooboraH rvk,a pd usdek eie,^*itml,a la zametnuti parnica izmedju rHrvatstvao i
uvrstrro izpravka dlanovSat gr?tu"vi;r;,;.iL ; iil;.I ra-zHto;?g;a'ig,;; ii;;;,H.d;;;i;,. tvo< nije
St."r,t
"
l4
15
onako, kako je predan i kako to traii zakon (na istome miestu i t, d.).
BaS kad se je imala radi toga predati tulba sudu, eto zapljenel eudna poliodielstva. To dobro znadu i razumiiu djeca, Zato mi mislimo, da
Zagrebalki Srbi nisu irnali razlofa nazvati na5ih ljudi ovako ruZnim
li sludaja!
Dodademo li jo5te, da ,Hrvatstvo< pita, znadu li oblasti, da irnenorn. I mi znamo, da ima "dema€o€au, ali znamo i to, da ti ljudi
odbornici Hrv. Pudke Selj. Stranke drZe sastanke, - onda liovore ipak mnogo dnugadije, a znadu to i gospoda srbobranci, pa
"taine. ie zato malo i dudimo, Sto su nas ovako podastili. Mi ih za sada
jset vboaor,e Nmo p mo io vsoem to pmous ljneed ndieumdi modoi,t oje, rk ozinua fme os,l udZab oun por etuuzZenloo "dHerljvaadte-, molimo, da prosude: Kakvo ime zasluZuiu oni liudi, koji giovore i
koje je, kriju6i se kojekako, sluZilo Kallayu u Bosni, i ne moZe da oi5u, da 6e sibski narod u Hrvatskoj spasiti srbska zastava i 6irilsko
pi.*o. Neka to prosude, no ozbiljno,
bude drugo, nego nizka policajska du5a, A to deljade tamne pro5losti
A Sto piSu, da na5 program malo kay',ez a Srbe, to ih molimo,
postade najednom katolidkoga pokreta u Hrvatskoi.
("Hruatska "Mdiispaloonm, Gaotod.m IuV . 1904. Suezak 4. Strana 383.-384.) An edkaru ugzomr Nue nkaa u sme, ndaau ijee jneadi npormog.nraam to ,p disaa nH rzvaa Hti rivmataed. uT mo njoeg ioe pdnreo-,
novine< napisale su o hrv. pudkoj seljadkoi stranci dega posla od razpravljanja nsrbskoga pitanja<, koje su izmisli:la i
"Narodne
doduSes amon ekoliko rijedi, ali su time dosta pokazale svoje mi5lje- srbski i hrvatska gospod,at,e da i za same Srbe ima m Hrvatskoi rpak
nje. Napisales u, da je naia stranka ,lucus a non lucendoo,t , j, da se jos nie5to vrednije od tofa pitanja. Mi kaZemo otvoreno, d,a ie i,a-
zove ba5 zato, Sto nije seljadka,Z afto su tako napisale,t o lostan Srbin, kojemu je glavurab riga to nsrbsko pitanjeu, dok nam je
"'seljadka"
se vidi po onom, Sto dalje kaZu, naime: da vodjama te nove stranke svima ovako, ka.ko nam iest: dok nam narod dobrim dielom strada,
ne manjka niSta,n elio samo - vojska, t, i. vodje su tu, a vojske nema. dok posebice srbski na5.na.rodp ropada po Hrvatskoj i po Ugarskof.
Koliko ,rN, N," imadu pravo, to one same znadu ved sada, a Ta to osrbsko pitanjen, kako su ga gospoda izmislila, ne ide mnogo
znal 6e, ako BoS dade, i bolje. Zato im mi ne 6emo ni5ta dokazivati. dalie od srbske zastave i dirilice, A tko misli, da je u tom srbstvo,
No dvoje im moramo spomenuti, a to je ovo: Sav na5 sviet, koji s time se mi o srbshom pitanjnr ne 6emo ni razglovarati.
znade za oNarodne Noyineo, sav taj sviet dobro i predobro znad.e, Napokon ono tre6e: NaS program ne kai,e, kako bi se ltrrvats,ha
da se te >narodne<n<o vine zovu tako bai zato, Sto nisu narodne, kao imala pogioditi s Ugarskom, i s ostalom cesarovom drZavom i t. d. -
Sto ni njihova ,narodna. (madZaronska) stranka nije narodna, Pa Istina je, naS prograrn ne kai,e o torne mno6io,p remda bi bilo lako
Sto se onda rugaju? - To ie jedno. A drugo: Nama je u iednu ruku napisati: IVli ho6emo, da }lrvatska bude velika od Triglava do Bal-
vrlo drago, Sto '"Narodne Novine( na5u stranku odmah u podetku kana, da ima svoju vojsku i t. d. i t, d, To mi priinajemo, da bi to bilo
tako prijateljski pozdravljaju. Iste N,u u istom broju i na istome lako napisati, - ali gospoda srbobranci sami znadu, koliko bi od
"N.
mjestu javljaiu, da se slaZe nova ,naprednau stranka, pak se njoi toga bilo hasne, A Sto bi se vi5e o tome moglo kazali, to neka proii-
ni njezinim vodjama ne rugaju, Narna je to posve pravo, Sto su ,N, N,.. tai_un a dru,gome rrjestu u ovom broju (r,Hrvatska drZava. dalje u
tako iskrene, samo mislimo, da su mogle ,biti malo pristolnije, NaSa ,Malim razgovorima"),
stranka nije ,Na,rodnim Novinama" do sada ni5ta dnugo kriva o,simt o, Po svem sude6i - srbska 6e gospoda biti takodier proti na5oi
Sto je iiva, pa ipak ne odmah ovako. A da mi nastavirnon a njihov stranci kao i hrvatska, Mi se tomu i .i eudimo, ier dobro-znamo, d.a
nadin, onda 6e se tuZiti, 'da ,su na5e novine "divlieu, d,a ne znamo _srbskag ospoda imadu zato io5 vi5e razlogia nego hrvatska: i orli se
pisati, da je stranadka mrinja nesnosnai t. d. A tko ie eto podeo? boje za svojm sospodsku politiku.
Napredni Srbi, koii pi5u u zagrebaEki list Srbobrano, nisu
zadovoljni, s na5om strankom, a prigovaraju tr"oNioev: i prvo, da su na5i . . >Niek-oliko nemirnih glava izrodi,lo je u Hrvatskoi misao o nje-
vodje ndemafozi,, l, j, da narod samo zavadjaju i zavaravaju; drugio, k.akvoj seliaikoi stranci,..-Tako pi3u madZarske njemiEkim iezi,kom
da ma,lo kaZu, Sto 6e i kako 6e sa rSrbima, i, treje: da malo kaZu o pisananovine, "Pester Lloyd", sto ih u Pesti izdavaiu rnadzarski zi-
tom, kako bi se Hrvatska uredila i poSodila s Ugarskom, - Mi 6emo dovl. Ta stranka - pi5e tu dalrie- ne 6e imati uspieha, ier hrvatski
na to na5im zagrebadkim Srbima oko oSrbobrana( od6iovoriti ovo: seliak nc razunije ni5ta o politici; hrvatski seljak ie raz,umije u ob€e
Srbi prigovaraiu na5im vodjama, da su zato, Sto je niSta.,n ego da iinovnici, wedenici i uditelji vode, a seliak-i ae zna,
g. Stiepan Rafi6 napisao, kako ste mogli dit"adtie, mdaa€o uz i,H. rvatskoi ima kamo, ni za5to. Ooim toga ni 5O hrvatskih'seliaka od siotine ne zna
d,itati, Pa kako ss {u rno-Zeg ovoriti o seljaCk6i stranci!
od 100 ljudi 9O seljaka, i da seljaci sve nas hrane, je demagogifa"
- kaiu orri u - j", to nije istirna;" Tao n ije istina zato, Tako piSu te nadZarsko.Z.idovsko-njemadken ovine, - i mi se
",Srbobranu.,,
kaiu,,Sto i drugi,staleZi r(nap r.-uditelii, sudci i t, d,) po5teno sluZe tomu-ne iudimo, iet,zaamo, ka-kve prijatelie imamo kod tih novina.
svoj hrub, - Nitko qile rekab, da ne'siuZe, premda ih ima, koii ga A onda znamo na zalost i to, i drago aramj e, sto ie to ,,tpesteri lloyd"
i ne zashtie, a seliaka nema niiedno(a, koEa bi gospoda kruhom ,glilo."o, t. i, $. dinovnici, sve6enlci i udiielii vode seljake, a da ie_
hranila, ,A onda valjda i ti zagrebadki napredni Srli 2nadu, Sto to Iffi. i ne znadu, kako i za$to, To neka proditaju naii kod
znali, ka{ s_ek aLe, da -seliah ,sve nas hrani; valjda z;nadtt, da to ,-)o""^ilu",p S s.e onda neka hvale, Sto nJihova stranka ima" Nv*eo6dinouih u
zanltoa dsi et oh,r adnai .bize zp preoklojo dmieolrsatv, ail-i leiz mdrouzgee ozbeamsltjaet,i p"a-i'jie donpaet d .r"Z ahvtaa,l osnimd 1nTqpll,r#rf;i_k_a ' t.ols tjien ais.j tein ia t,o o, sdoab uit on ua sd imanaa smnnjeo "fo"t i"n*e",p ismalei nsieh lmiuid tio. gTao rj,ere
iz
t6
bojimo, jer mi zlnamoi to, da njeSto vriefi i Ziva -rieE,p a ako na5i i tako se s tr6larskim saborom poglodio,d a 6e niekoie poslove zaied-
seijaci ne vide napisanih riedi, duiu i raatmiiu, hvala tsogu, livu rieE, nidki obavliati. A ako je hrvatski sabor mofao na__top rivolieti, to
i Ei"^ ie rieE ueinila ved dudesa, za koia bi mogli znati i na5i dobri ie dokaz, da ie on sam podpuni i iedini $ospodar u Hrvatskoi-Slavo-
prijatelii u Pe5ti' niii, .u*o Sto jedan dio svoie vlasti dieli s druSim saborom, A dieliii
Hrvatska dfrava U programu Pudke seljadke stranke" moZe samo onai, koji ima i drZi,
piSe, da 6e stranka nastoiati i raditi: "Hdrav ,s e hrvatski narod uredi u No ip- ak se uza sve to mora priznati, da Hrvatska d-anas$ ie
svoi,u drZavn, - i onda daliet da su Hrvati od starine imali svoj'u oodpuno svoia gospodarica, ier it veZe ona po€odba (nagodba)
drlavrt te ju i danas imadu, r Ug"r.ko*. Ali buS radi to$a ovo i pi5em' . euite io5 6asak.
Mnogi ljudi, pa i oni, koii se bave politikom, ne znadu pravo, \itko ne sumnja i ne dvoji o tom, da je na pr, Rusiia podpuna
Sto ie to drZava, a jo5 manje znadu, kakva bi moSla biti hrvatska svoia Aospodarica.N o ista ta Rusiia ne smiie danas niiedno$a svoSa
drLava. Zato 6emo to u kratko rczloi,iti, voiniki poslati na Tursku, Zalto? Zato, jet se ie $, 1897, spora-
nfeito,r Dimriaav ia ud rjie,i , ut of lajev nnojej Ssotvvaa r,ir dirsiatov,a S. toT ia drirei,da n,ired drL,lai ivmaa,,nm jeo:Z Tek soe p'z iutamiuiedlai b "e dbekoekgia* cecseasraar.oA m i' sdtoa jnee t a6k-oe porobtei 6aTou ir sbkeodi-k ni ic5etas arar,diti ne
tr tom smislu i znalenit duti i u naro'du; "To ie sve moia dtlava.,' Sto to zniEi? - To znaEi, da danas nema podpuno samostalne
- Za driavt dakle treba troje: netko, nje5to i drlanie, t, i, doviek, drlave, Dri,ava bedkoSa cesara svezana ie s drZavom kaizerovom i
stvar i drZan'sieu. s ltalijom. Ruska ie svezanas Franceztr<o-mi t ,-d,, 1-ali sve posebnom
No dvie velike razhke medfu ovakvom drZavom pojedinoga pocodtom, Istina ie, po$odba izmedit Ugarske i Hrvatske niie ba5
dov'jZeaka i medjunarodnorn d,ri,avom, To tete odmah uidieti' iufnu pogodba, kao izmediu Rusije i Francezke, - ali ie ipak
narodnu dri,avu treba takodier troie, i tot liu'di, zemlla i p- o-g odbi izmediu dvie'drlave,
{ospodar. Gdje ima ve6i broi liudi na odredienom i omedja5enorn Ovo sam vam spomenuo,d a ne mislite: Hrvatska bi sutra mogla
iemljiStu, - to ie drlava, samo ako ima jedno$a $ospodara,k oii-rima postati tako samostalna driava, da ioj ne bi nitko ni5ta smio do
vlast i nad tim zemlji5tem i nad ljudima, Ovakova se drZava razllkaie Boga. Nipo5to! Tatr<ved ri,ave nema na svietu, i Sto dalie idemo, to
od drZave ,svakoga pojedinca u tom, 6to pojedini doviek moi,e biti 6e iedna driava biti vise svezana s druSom, pa tako i Hrvatska. Ali
fospodar samo zemliiStu, pa ve6 iima dtZava, a narodne drZave nema glavno to; svaka 6e se drZaia sama i svojom voliom vezati, - i
bez ljudi, t. i. bez naroda. to na svoiu korist.
,,Po tom bi se moglo reti, da ie i svaka obdina drLava, iet ie ta Po Eem se pozna "gospodska" politikd? Mnogo ima znamenia,
sve troie: i ljudi, ,i zemlii5te, i gospodar (nadelnik)". - Nile tako. po kojima se pozna ,gospodskanp olitika, koja je nas Hrvate dovela
Prava driava mora imati takvoga glospodara,k oji nad sobom nema donle, gdie smo sada, Jedno takvo znamenie bilo bi i ovor,
drugoSa gospodara, do Boga, - a ob6inski ili grq4ski nadelnik ima Recimo, da se na5a stranka nada demu od Sospodskep olitike,
nad sobom kot, predstofnika i velihoga iupana. To ba5 i fest on9 na5i bi liudi bili ovako radili: NaSli bi se s kojim zagrebadkim
glavno, Sto treba za dri,avu, t, j. da nema druSo$a fospodara nad Zidovom novinarom, koji pi5e u svatrrakven ovine po svijetu, te bi
sobom, nego je 'ili kako se mdenok ai,e: dri,ava mora se s njim liepo u kavani razSovarali i pripoviedali mu ovatrco:D anas
biti ,suverenan,"samostalnan, smo mi imali svoju sjednicu.B ilo nas je'iz Za{reba i izvan Zagreba
Sto se tide vrhovne vlasti ili koie drLave, lo je do 300 i to niekoliko narodnih zastupnika, vi5e odvjetnika, mnogii
"suverenostiu
posve sveiedno, tko je u drlavi Sospodar,s amo treba da ie svoj ugledni i vie5ti novinari, pisci i knji.Zevnic| pak poslanstva mladeZi
gospodar, a da nema nad sobom drugioga Sospodara. Ima drZava, visokih Skola iz Zagreba, a dobili smo pisama iz Pra{a, iz Beda i t. d.
gdje je vrhovni giospodars am vladar (car, kralj, knez) po svojoj vlasti I brzoia_vas mo dobili od vise udenih sve6enika, pa onda iz Dalmaciie
od starine: a ima opet drZava, gdje je vrhovni gospodar ditav narod, i t. d. Viedali smo tako i tako, govorio je tai-i tai, a svi se slaZu
pa narod sam postavlja Sospodaratt o se kale, da je narod ))suveren((. s nama, koii smo vodje u Za{rebu, Po svem se vidi, da 6e na5a stran-
Sad, kad ovo znamo, moZemou pitati: A je li Hrvatska drZava? ka doskora biti i u saboru mjesto dosada5njih starih, I tako dalje,
- Na to iedni odgovaraju, da jest, a drugi da nije. Mi drZimo, da Zidov bi slu5ao, sve to pamtio, koje5ta napisao, onda sastavici
jest, fe1 znamo, da hrvatski narod u zemlii Hrvatskoj-Slavoniji ima dopis ili veliki brzojav i poslao u Bed u "Naje fraie Presen, u >Pester
svoj.sabor, iz koje{a daje zakone cieloi toj zemlii, t, i, gospodari tom lloyd* - i_dobio za to,- naravski, od onih ,novina pla6u. A drugi
zeml,om sam po svoioj vol'jHi rzvaajtesdknao sa svoiim kraljem. bi Zido_vi z BeEa poslao b1'oi.r, u sve zafrebadke novine, u koieni
. A. Sto -njeki kaZu, da niie drZava, kaiu to zato, Sto EaZe:B edke novine piSt, da je u Zafrebu bila sjednica Hrv. Pudke
trrvatski sabor u zagreba nije jedini gospodar u Hrvatskol- Selja.dkeS tranke-itd-. Naravski, da lagrebadke'novine moraiu taj
-S latvoo njeiji ,z naejgeod nimil_kia u szaab soer j uo sP jeedSntoi.g:'aN ";;;1 ;;hrre"t."oAi nam" iteu'lo adrg"ogiiv gooiistip oovdoa;r doorz€aodjaiav, mastno platiti, kao da ne znadu i same, Sto se u Zagrebu
$*l_i:; h'"il:kl .lior u Zagrebun iie pai"i-g".p'odar?H ;;i.k.,- _r__-_Almt. i bismo bili zadovoljni, ier eto u Bedu i pe5ti ditaiu se
oravonlll, - alt to te samo zato, Sto ie taj sabor sam na to privolio slavna imena: Stjepan Radi6, dr, Korpori6, dr, Superina, peroslav
')
t8 19
Ljubii, itd. A da to nije samo Stogiod,v idi se i po tom, Sto o tom predne* stranke). Zato 6emom i kazati svoju o novoi na-
d.olazi izBeia i PeStev eliki brzoiav.I glavna je stvar $otova: Na6a prednoi stranci. "ozbilinon
je stranka razgla5ena,- o njoj pi5u svi bedki i pe5tanski Zidovi i Govori se i piSe se, da se ove dvie strantrrer azlikuiu po svoiem
- sluZe novce. drZanju, i to prema popovstvu (klerikalizmu), prema narodu (pukuJ
A da narod saznat Sto se snuje "za nje$ovu sre6u., - za to i prema starima, osobito prema obzoradima,I mi bismo rekli, da u
ioS ima vremena, a moZda togla ne ie ni trebati. Ta kad nas hvale tim riedima ima mno$o istine'
u Pe5ti, Sto treba pitati za narod!. ' . Sto se tide popovstva, to onaprednjaci,,k aZu, da je seliadka
To bi bila gospodskap olitika,
stranka ,popovska. (klerikalna), ili da 6e biti, ili barem, da 6e nie-
Bishupi nisu nikomu od€ovorni, nego jedino sv. Otcu papi, pa koii njezini Slavni ljudi biti klerikalci, premda_s u od popova primili
rade li, Sto im drago. - Tako pi5e ,Katolidki List. u posliednjem viSe prokletstva samo Radi6i, ne$o svi onaprednjacios kupa, - I na-
broju proile godine, Zato mi ne 6emo - piSe tai list - prosudiivati p-Nreadpnrjeadcni jiamdakdiu razlo1a, sto tako umuiu' samo ne kaZu sve, Sto misle.
nidega niti idemu prigovarati, Sto biskupi rade. vrlo ie liepo pisao, kakovih je sve ljudi bilo
Mi mislimo o toj stvari ovakol Samo se po sebi razumije, da m"dlu orealist"iPmoakur( etot. ie isto, Sto su-i ,,naprednjaci.')-, p1 je li onda
biskup nije nikomu odgovoran za ono, Sto dini u svojoj biskupskoj dudo, Sto su se pristojni liudi stidili biti u tom druitvu? Ako sad
sluZbi, - nikomu, nego crkvenoj oblasti, No ako se biskup bavi ,naprednjaci. kaiu, da su svi oni nisu-onapredliacio
"klerikalci",,koji
na pr. politikom, ili ako Zivi tako i tako, kako ne smiju Zivieti ni te ie 6e da ih ljudi trpaju u isti ko5 s onim liudima, 5to ih ie uPokret"
drugi ljudi, a da im sviet s pravom ne prigovori, ili ako pade podini tako liepo i pravo o-rtao, - onda moramo kazati, da je to dodu5e
kakav zlodin, - r5to onda? Smije li mu se prigovoriti? Smije li ga vrlo lako i komotno re6i, ali zato ipak ios ne mora biti i istina, Nismo
sud odsuditi, - ili ga pak treba tuZiti sv. Otcu? mi krivi, Sto je u na5e dane kod nas Hrvata baS- radi niekih ,napred-
Mi mislimo, da ie izvan svoie sluZbe bishup dovjek lcao i svaki niakau osramo6eni napredak i sloboda i slobodoumnost,e ast inade
dru{i i vriedi toliko, koliko zbilia vriedi, No bilo bi dobro, da nam niekim ljudima, ali da bi liudi oko ,Narodnjh Novina" moSli biti, dok
koii svedenik, bilo naSe stranke, bilo koii drugi tu stvar razloii. Mi su tamo, kakovi borci za slobodu,a kamo li vodie u tom poslu, - to
6emo dra$e volje svoie ditaoce oo"iill-r, mi ne vierujemo, i neka nam nitko ne zamier| Sto se na5i liudi nisu
ki Narod., God,1. e05B.r oj 1.) u to druZtvo prtili, pa rekli nam sto puta, da smo klerikalci. A tko se
ne Zacas avela s onim ljudima, - mi daiemo svoiu ried, da 6e priie
SeliaEka i napredna stranka. Sve na5e novine piSu, kako se naSe
biti i u klerikalnom taboru, neglom i' I kladili bismo se, da 6e nam to
stare stranke razpadaju, a slaZu se novei iedna na5a pudka seliadka, potvrditi i dobar dio napredniaka,- koiima za to svaka dast.
dru$a ,napredna., a lreta rni ovamo ni onamo., ne$o po sriedi (sre-
dNio5 toe ioliv "ocj etnretrluomi jno)S, u s eko mjoaj lboi dbuiljie .n Naa5jiv gir5oef osvei ,m beadruiun Si, obsispkoudpoim i d t.u jde., stvarA oSztboil sjnei jtaid. eN o"p uoE tkoem. pnoeli t6ikeem io dgroi,vaonriiatip , rveemi a dneakroadmuo, -d jetlua , iae
to treba priznati, ya stranku, o kojoj smo i mi nje5to maltr dru$i neka dekaiu na51 djela, Nikako ne stoji ipak, da je uslavenska
javili, No ako smo mi" ona ,pnraepdrneud(n ojns tranci javili malo, - v114p1sdna..( puElcam isao. fslavenskad emokracija)- da je to ,,zvier<,n ego ie to
stranka nije o na5oj javila baS nimalo, Kako je to? ZaSto mi o njoi zbilia misao. Mi samo Zalimo, Sto naSi druSovi u narodnom poslu te
samo malo? Zaito ona o na5oi nimalo? ,rzvieri. ne poznadu, ali zato razumiiemo, Sto ih nema u na5em kolu.
Na to veliko pitanie - mi 6emo ipak odmah odgovoriti. Sto se napokon tide "starihu, - tri o tom ne 6emo govoriti. Mi
Ove se dvie stranke jedna na dru6lu srde. Ne svadjaiu se, neEo moZemos amo re6i u toj stvari: NaSaj e savjest dista, A saviest na5ih
se srde onako od prilike, kad se dvoie mladih zavadi, pa su, kako "napredniakao imala bi se odistiti barem od jednoga Arieha, i to od
gospoda kaZu (a piSu ,'facheu).O ni, tr<ojid obro paze, kaiu ovopa: Kad smo mi niekoii, koji smo danasu pudkoj seliadkojs tranci,
dodu5e,d a se o"vfea Ssterua nke onako izpod haljine bockaju, --ali se ipak izaSli iz ohrvatske stranke prava<, dana5nji naprednjaci ne samo da
ne bodu, a kamo li bi se klale. I kad bi ostalo ovako, ne bi to bilo su u nioi ostali: ne samo da su na nas navalili i ru{ali nam se, ne{o
baS zlo, No ovako ne mole ostati, - da jedna toboi d za druSu ne su iziavili, da 6e tt ,hrv, stranci prava< ostati, dok ne podini izdai'
zna, ne6lot e priie ili kasnije obadvie najprije prasnuti u smieh, Sto se stva! - Sad su iza5li i oni - dakle je "hrv, stranka prava< podinila
tako,.dugo Sled-aju,a ne vide se toboZe, jer se srde: ili 6e se pak izdajstvo,I zdajstvo ie straSnas tvar, Zato- ili se ne treba igrati samo
ozDtl'nop osvaditi, a onda - smiluj se ti BoZe papiru i sudcima! stra5nim riedima, - ili treba izdajstvo dokazati, - A Sto je novo-
- I\o, da pustimo Salu na stranu, __ ovo ovako r:rem oie, kako re- rodjeni uPokretn onako navalio na nas radi toga, Sto smo udinili ono
l.g..po, potraiati, - osim ako se .i*"t ; .;; ig;;il politike. isto, Sto su niegovi liudi udinili iza nas, zasluhle li to barem
Mi barem "mladio i "napredni" ""b. i.-o smieli iei staT-iSnvr'ap utemt e iedne riedi .poir"t u u smislu pravednosti?
misliti, da 6emo .niekoga ,ignor"i"ra ti* i-1"ko Ea utuei. slava i Rekosmo ovo njekoliko riedi, da ve6 u podetku ne zabrazdimo
uspi*.niie pak ni u ",Pest:r Lloy_d,u*n,i s ,,pokr"t"" 1,,fot ;"4_ _: ; u ono' 5to su tako desto radili na.Si:g lavu u piesak kao noj - i mi
ne uPukreku, kako pi5e ,;PesterL loyd. - tako *;"iliovine ,na- ne vidimo niSta, Napredna stranka ii tu, ili 6it ee skoro, - pa Sto