Sabrana djela Antuna Radića XI. Hrvati i carevina

135 Pages·1938·121.118 MB·Croatian

by  Antun Radić

SABRANA DJELA DRAA NTUNA RADICA.
DRA NTUN RADIC:
SABR,A,NDAI ELA
HRVATI
XI,
I CAREV I NA
,,Dom.1, 909.-1 910.
sEllAena sl-ocA
DRv LADKo Macer r RUDoLF HERCEG
ZAGREB 1938.
ia;r-
,,Dom*1 909.-1910.
>TIPOGRAFIJA< D. D,, ZAGREB
,U okviru monarkiieu.
Sve hrvatske zemlie - Hrvatska, Slavoniia, Dalmaciia,
Bosna i Hercegovina, Istra, Medjumurje i Rieka - imadu se
siediniti uu okviru monarkiie", Tako kaZe flasoviti proSram
od god, 1894.
Sto znade ove riedil okviru monarkijeu, to ne samo da
"u
ne zna narod, neSo toga pravo ne znaiu - ili barem na to ne
paze - ni na5i politidari, i to oni, koji vode prvu ried. I to
ie razlof,Sto je u na5oi politici, a po tom i u cielom narodnom
Zivotu nastalo ovo, 5to ie danas: vlada bez sabora i proti volji
izabranim narodnim zastupnicima. MoZda sve to i vidi tko od
tih politidara, ali nitko nema kuraie izati s tim pred narod.
No mi smo uvjereni, dok se to ne kai,e, ne 6emo se dalie po-
maknuti, Dok se to ne kaZe, ne 6emo biti na distu s Frankom,
koji ima isti program, kao i hrv, stranka prava, koia je u sabor-
skoj ve6ini, pa ipak se ove dvie stranke Zestoko pobijaju, te
dok na Franka sve vide i sve mu se ruga, on, sve takav kahav
jest, ne samo da se ne da maknuti ni uni5titi, neSo mu sami
niegovi protivnici od dana u dan daju sve viSe vaZnosti i pred
rrarodom i pred tudiinom, taho da se bez njega ne moi,e ve6
niSta: zove la i !?'ekerle, a kaZu i Bed.
Sto je dakle na stvari?
Evo, Sto ie: Temelj danaSnjim hrvatskim politidkim stran-
kama postavljen ie pred Z0 Sodina,- onda, kad se je na5 narod
"probudiou, kad ie sam sebe osietio i podeo sam snovati svoiu
bududnost.O no, Sto se je radilo god, 1848,i 1g61,,t o ie bio
samo nastavak ono6!a,S to se je Sod, 1g35, zasnovalo,
A 5to su zasnovali god, 1835. na5i npreporoditelji", Gai i
dru{ovi, prvi buditelii naroda, prvi narodni pisci - politidari?
- Zasnovali su jedinstvo ,ilirskoSa.. rr"rod* Hrrrala, Slavo-
9
naca, Dalmatinaca,I strana,K ranjaca,B advanaB, osanaca,S rbalja
hranaisveiemislilo,dauAustriiaune6eobstati-sta!Ni
- i t. d, Sve je to bila kao pjesma, sve kao u magli, - ali su
24 sala!
iz EeEa ipak za kratko vrieme zabranili i uilirsko" ime: bilo ie
Svismotakomislili,kojismosedrZalizaHtvate,zarodo.
pogibeljno, Zaito? Zato, ito se je mislilo, da naSi ullirciu hoie
da oJsensuuju l in onvau toili rmskiusl ildi rnZaaSvui o -c i iiz vdaiend ookvvi?ir aJ emsuo,n ialir kniiies,u, - liubeo, sTlakvoo staekrboi un,i ikeo imi issuli o$, obvioo riilei, "dsala vsous enrabsolj'ednici uiliraca'"
baillio m porgolSi slou 2 m0i sSloitid, inaa o, Snit ou j eB eNdaup moloe$olni ,s cua sre f ubaonjactei,z Tkia, p jreedovkar eje- postovaebr idjsaeelvi id6svauiin ecA is, tnrSaatnzaikvreda elifv oiud6a,a u i1s 8tor9ivj4au'n scnlioimea$aeou i v' nuNa opd oinnlietiei kjkeuidm' a nZd aputrodo o$smrua m-ih:
nuo cielu Evropu i stvorio preko no6i drZave, kojih nikada na
prvi napisani pro$ram, U tom su pro$ramu i one riedi: >u okviru
svietu nije bilo! A i u Bedu su znali valjda, da je Kraniac Vodnik
monarkije., pade se tu kaZe, da Hrvatska ima posla i s niekinr
pjevao; ,Ilirijo, ustani, Napoleon le zovel. A glas Napoleonov
cirugim, a ne samo sa svoiim kraliem, naime: s monarkiiom'
bio je zatjerao strah u kosti mnogoj okrunjenoj glavi.
No bilo kako mu drago, ilirstvo ie bilo g. 184ti. pokopano: A Sto lo znali? - To znaEi, da Hrvati hode ostati ne samo
odu5evljene uilirceo vodio je njihov vojvoda, ban Jeladi6, na pod dana5njim svoiim vladarom, - negio i to, da 6e ostati >u
okviruo, t,i.u istom oblogu, u obrudu, u kolobaru, u koiem su
Magjare, da obrani cara i carevinu i da Magjare, koji su se
i druge kralievine i zemlie, te da 6emo s niima imati njeke
htjeli od carevine otr6lnuti, natjera ,u okviru, I s pomo6u ruskom
zaiednidke poslove, DruSim riedima: po tom ie pro$ramu mo-
neamtjceir -a o diho i1e,8 6a0 o.,nk daad nsou uzsatvaladdea Alin ute U Sgtaarrsdkeovj ii6 H, rvatskoj Ni- narkiia na5a ku6a, A ako je to naSa ku6a, onda mi treba da joj
Sto je on htio? - Ako za ,'ilirce< moZemo sumnjati, za A. pomaZemo k napredku, da iu podiZemo i riedju i dinom, da nju
i gospodara joj u potrebi branimo, pa i hvalimo, a ne da ju
Stardevi6a ne moZemot on niie htio imati nikakvoga posla
moZda ogovaramo, ili se paEe niezinoj Steti i sramoti veseli-
"Austrijom", Htio je ono isto, Sto i Magiari. A Sto ie to? mo, . . Sve bi to moralo tako biti po tom proEramu od g, 1894.
To je ono, Sto je teZko kazati i gdje se naia politika podinje
plesti i motati, Stalno ie toliko, da A, Stardevi6 nije htio ni za A miesto toga mogli smo duti fuder (g, 1906.),A die u hrvat'
skom saboru prvak hrv. stranke prava, hoja takodjer pristaie
Sto i ni za koSa duti, nego za hrvatskoSa kralia; slobodna i
uz tai program, Tu5kan, vide, da bi on odmah us pu5kom na
uiedinjena Hrvatska pod svojim zakonitim kraljem.
Bedu! Ta je prvak i opet izabran u sabor, a to je dokaz, da i
To se je duSo naudalo. Mi, koji smo odgojeni u stardevi-
danskom zraku, - mi smo to shva6ali tako, kako se je pisalo: njegovi izbornici tako misle, - ili da ni5ta ne misle i ne smiju
misliti, kad ne znaju ni to, Sto se slaZe s njihovim proglramom,
ujedinjena (velika) i slobodna Hrvatska, koja nema s nikim
posla, nego sa svojim kraljem. A trrad smo ditali, da je Kva- Mi ove sSodeu s pu5kom na Bedu ne spominjemos ada zato,
ternik, drug Star6evi6ev, bio kod Napoleona IIL, cara Lrancez- da to i opet pokudimo, ne6io zalo, d,a nam bude jasno ovo:
koga, koji je caru Franji Josipu oteo Italiju (1859,);k ad nismo Svi mi Hrvati, Skolani i ne5kolani, koii ho6emo da budemo
nikada u stardevi6anskim novinama vidieli nikakve biljeike i i mislimo da jesmo rodoljubi, nemamo druge misli, had Eovo-
viesti o carskom i kraljevskom bedkom dvoru, recimo: o ra- rimo o domovini i politici, ne6io slobodnu i ujedinjenu( veliku)
dosnim dogadjajima, kao porodjenju itd,, a uviek i uviek o Hrvatsku, samostalnu svoju kraljevinu, kojoj nije gospodar
du5manskoj Austriji, koja ie onako dala smaknuti mudenike nitko i koja nema posla s nikim, Sve nad nama i oko nas -
Zrinjskoga i Frankopar&, - razumije se, da smo mislili i vi5e to je na5 prokleti du5manin, s koiim se imamo boriti, kojega
i dalje. A i moglo se je misliti, jer su se io5 uviek (1859.-1820,) imamo mrziti.
dielile zemlje i stvarala kraljevstva, a ,Austrija beZi iz Ilalije Da tu nitko ne misli na nikakav ,>okvir<,t o se razumije,
i Nemadke", Pripoviest o tom - to nam je bila svakdainja NaSi politiEki govori i zdravice upravo su takove, kakve str
t1
mogle biti god. 1848, i 1856. kad su se joS - dielile zemlie i zovemot a ujedno da svoje pristase i ditaoce uputimo, o dem
stvarale nove driave. se radi. Nedavno smo u ,Domuu pisali, kako detiri ili pet
No sve su to danas samo ptazne rieEi, Zemlie se danas ne hrvatskih stranaka prisii,e i mami narod na >proSram od god'
diele, drlave se danas ne stvaraiu, kao joS pred 40 i 50 godina. 1894/.,u kojem stofe i riedi 'u okviru monarkiieu, a ipak sve
Zaito? Zato, Eto od god. 1870, po prilici sve evropske drZave te stranke zajedno ili ne znadu, sto te tieEi znaEe, ili vode
imadu veliku stalnu vojsku (dega do onda nije bilo), pa svaka narod za nos' kad jedni idu us pudkom na Bedu, a dru$i se
duva svaki svoj komadi6, zemlie i pazi na svaki kret naroda, pa6e rugaju, ako drupa stranka destita vladaru te monarkiie!
Zato ie ilirsko-stardevi6anska hrvatska drZava izvan okvira - Ne hote6i se dalje upustati u kakvo razmatranie ili tazla-
pusta i prazna ried, Tko ho6e Sto za Hrvatsku, ima ostati ,u
ok knvijrimu"a, , ms onrjaim iam astei rpaozsglao vsa Nraietim, ucSimoav ai rMatai Si jta.r idm. ai -- muo prari jia6-i goannajme om, gi dojtev osrmenoo d aknaaLse,m noa,i mdae : ndaas niee moava skavbao prao,l ijteikr an ed odvaedlae
krali. Koiim nadinom misli ova politika izali iz ovolla Skripca,
teljstvu Livieti.
mi dodu5e pone5to znamo' ili barem slutimo, ali za takvu poli-
A to ie posve nje5to drugo, toga nema nitko kuraZe tiku nismo. Mi svu na$u politidku sna$u traZimo i vidimo u
pred narodom kazati, - ni sam Frank,
narodu, s koiim i pred koiim 6lovorimo i radimo otvoreno. U
No o tom u druglom dlanku,
druge se posle mi ne upu5tamo, i to ne samo zato, 5to znamo i
(,Dorn., God. 1909.B r. 4.) na svoje odi vidimo, kako su na5i diedovi i na6i savremenici ova'
kove skupo platili i narod upropa5divali, nego i zato,
"posle.
Sto drZimo, da ie otvorena borba dovieka i naroda naido-
stojnija.
uCarevciu.
No vide6i, da prista5e one druge politike tai na5 rad i po-
stupak izvrgavaiu ruglu, bit 6emo prisilieni i narodu otvoreno
Kad ie poslie progla6enja ,riedke tezolluciie,, seliadka kazali, o dem se radi, Tako 6e i oni biti prisiljeni, da nas radi
stranka o5tro r+sialap roti toj novoi politici i ustraino ju pobi- toga, Sto smo >carevciu, pred narodom obtuZe, Mi ih na to i
iala, poiavila se prvi put - ne znamo, da li prije u, Pokretu.. pozivamo, neka iednom toj pogibelinoi igri ili podpunoj nezre-
ili u ,srbobranuu - ried ,carevci.. ili ocesarevciok ao poru{a losti u na5oj politici bude kraj, Neka ta gospoda pred narodom
hrv. pudkoi seliadkoj stranci. Tom su se poruglom od sSode do iasno i otvoreno kaiu, Sto su >carevci" i Sto su krivi.
sgode, kad je trebalo navaliti na seliaEku stranku, ili na pred- Za sad.ao voliko,
siednika niezinofa gl, odbora, rado sluZile i druge novine,
("Don,., God,.1 909.B r.7.)
Premda smo vrlo dobro znali, Sto znali ta porugla, volieli smo
ia drZali samo iednom od onih mnogih, a desto i glupih porugta,
kojih je na Zalost puno na5e novinstvo, pa se na to nismo
osvrtali. No ovih dana posluZila se tom poru6lom i ,Hrv, Slo- Hrvati i carevina.
bodan u dlanku, koji je podpisan. Ista Sloboda" narugala
"Hrv.
se vi5e puta tomu, Sto ie fl, odbor hrv, pudke seliadke stranke
I.
brzojavno destitao Nj. Velidanstvu hralju i Sto ie predsiednik
{1. odbora priob6io u ,'Domu.. zahvalu na tu destitku, a svaki U 6asu, kad u banskoi Hrvatskoi io5 uvielc nema reda, ier
put ie "Hrv. Slobodau seljadhu stranku - cesarevgs - sfsy- ve6 dru$u [odinu nema sabora, a had se u Ugarskoi mienia
ljala u isti red s Frankom, vlada, Hrvatska Pudka Seliadka Stranka sprema se za svoiu
Sve je ovo razlog, da se na ove iavne izazove iavno oda- $lavnu skup5tinu: prirediuie Sirom domovine kotarske skup-
t2
13
Stine,d a uputi i saslu5ai one svoje prista5e, koji ne 6e mo6i Seljadka stranka dakle nije o odno5aju Hrvatske prema
na 6flavnu skup5tinu u Zagreb.
carevini u svojem proglramu kazala do sada niSta. Tek sada,
Tim kotarskim skupitinama predloZilo je predsjednidtvo
kad su nastupile druge politidke prilike, imade z$odu i osie6a
dlavnoga odbora HPSS na odobrenje ovaj brzoiav Njegovomu
nuZdu, da i u toj stvari udari stalnim pravcem' Tai ie pravac
Velidanstvu,u zvi5enomn asemu vladaru i giospodaru,c esaru i samo navie5ten u spomenutoi btzoiavci, jer se u niekoliko onih
kraliu Franji Josipu Prvomu:
riedi vi5e i ne moZe kazat| Zato ie potrebno, da se sadrZaj i
nSkup5tina Hrvatske Puike Seljadke Stranke, podimaju6i
smjer ovoSa brzojava potanie protumadi i obrazloZil
vie6anie o javnim poslovinra domovine, u nepokolebivoi dje_
dovskoj vjernosti uzvisenoik u6i austrijskoj, u iskrenoj odanosti Glavno ie u brzoiavu cesar i carevina ili Austriia. Radi tih
Njom vladanoj carevini, koja je pod sretnim vladanjem Va5ega rieli zovu nas ve6 i Rauhove novine ,cesarevcima.. i orAustri-
velidanstva providnostnim razvojemprilika i probuijenjem sla- janciman! Da vidimo dakle, Sto je to.
venskih naroda svim trim evropskim glavnim flemenima postala
iednako draga, u neograniEenojl iubavi prema domoviJ i na- L
rodu hrvatskomu, koii je sjedinjenfemB osne i Hercegovine sav Prije sveSat je li na5 vladar cesar?
iezlu uzviiene ku6e austriiske, hvala Bogu, porrra6en, a namje- UzviSenin aS vladar jest cesar ili car austrijski, krali ugar-
rama vasega premilostivoga Velidanstva,p o kojima su i najsiri ski i de5ki, i t, d., i kralj Dalmacije,H rvatske i Slavonije,
slojevi pudanstva - a to je u nas Hrvata seljadtvo _ ili ve6 Kalro ie do5lo do ovih i ioS drugih naslova, to ie lako rcz-
dobili, ili im je, kao saboru kraljevine Dalmacije, Hrvatske i loiiti. Hrvatska ie njekada, prije 800 godina, imala posebnoga
Slavonije, vladarskom riedju naviesteno podieljenje poritidkih .svojegav ladara, koji ie Livio i svoj dvor imao u Hrvatskoi. Kad
prava, ohrabren za svoju buduinost u carevini, kojoi 6e ujedi- je hrvatska vladarska loza izumrla, priznali su Hrvati kralia
niena i politidkim pravima uredjena Hrvatska biti stalni stup ugarskoga svojim kraljem, a kad je ve6 pred 600 glodina iz,
na Jadranskom moru i Balkanu, sviestna sudbonosnosti trmrla i loza usarskih vladara, birali su hrvatski velikasi vise
doba, koje proiivljujemo, s podpunim pouzdanjem i zahval- puta kralja na5oj domovini, dok nisu Hrvati god. t527., d.akle
no56uu pire odi u,VaSe cesarsko i kraljevsko Velidanstvo,p re- skoro pred 400 godina, izabrali i priznali .rro;i* kraljem nad_
milostivoga svoga giospodarai vladara, Sveviinii poi,ivi i btugo_ vojvode austriiske, a god, t7I2. priznali pravo na prestolie i
slovi VaSe carsko i kraljevsko Velidanstvolu Zenskoj lozi iz te vladarske ku6e, koja ja god, 1g0a. (1, kolo_
gnistzor oroa,va bdSaiPzajnteioirir nee jopej,mum o t sdpad nparkaoaoo nog midvrddaeaakamnnie bua asvrtsej zaHen oi r jirjmenvBap oavoaost ssnrtsniikit jmaeVied- alHkpanteurdeaa d arptpckirr reuievligi eikiS o deppevn ooliiijnmgmuaalzd ea_)dkd v -iae a (nn iSpnniiot5eeirml t a,igat, ni l dedNkkkdroeiuo"ar.Eag-mzkluoono,, anmli ipme ungeukao- skDvszaooleaomizmlavmaou l)jia a spcmd,vrAiajieaimu,n , ss aikHlvtasorori jsvjjeanera *ea t ssstsntuklaooo ordvp jei o ii tsn aiilaazSadsrsvlailatndo vonvi>om eovcn jel ei(ai tosid. u daaiizrr. evoukidid5 orbA ae.Ai lun iuesvedsvtl rartiouirndjivfieja,ieem ru Ues v,vug -lkoua airj d r aksdalzokjareaosilerjdkjer,meri nie k ,ujaerekaml5u elkja6n neo eae-ii,,-
pravnKoamko pjoel opZoazinua Htor,vp artosgkera mpr eHmpass U ngea rksakolej im cnaoigeovi on id. rUi, arvuo,- v:*ion"e,," ,v ojivlio udsintaev s, uk ovjoeigvao dsien ez aij et,d ndi.i)li, n,ergi"od "i " svimojae pirrLaavtoiu pi rsavvooje
todki p_rvogad iela programa Hpss kaz" ,e samo ovo: ,Budu6i tako, kao da vlada samo jednoj kralievini, na pr, samo Hrvat-
da-ie drZavopravni odno5aj Hrvatske prema Ugarskoi i prema skoi.
habsburZkoi monarkiji posljedica hrvatske ,rurolr," ,rrag" i po_ Zato ima ljudi, pa i politidara, kojikahu, da mi Hrvati ne-
litidl{ih prilika, ne mote HPSS stavljati o tom mediu svoje mamo cesara ili cara, ne$o da imamo kralia, NaSa domovin4,
stalne zahtjeve, nikakovih pojedinosti!n kaZu ovi, nije carevina, ne6:ok raljevina. Mi imamo posla, kaZu
15
-o vi Oisvtoi, jsea mmios lsje nnajeiimu Ukgraalrjsekmo,i kao cde msaarg iilai rcsakri hv plaodliati dua rAau psotrsijvi,e *k]o rius"t , ndeo k6 eomnoi bizubdauv viloi,d jielir nuapSrauvp oo ltitaikkuo' mizu dorvuijhu tnriac5ai lii 5kkuadlisnkai
utvrdjeno, politidari o na6em vladaru vele6i, da niie cesar' neso samo
Ovo je mi5ljenje uzrok pe samo svim naSim doma6im smut- ilrali, A mi velimo: Tko niie slijep i $lup ili zaslieplien i za'
njama i na5em politidkomu neuspjehu,n ego ie jedino ovo mi- gil;i; fiskalskom mudrolijom, tai mora vidjeti, da onai vla-
Sljenjep omoglo Magjarima do premo6i gospodstvan ad Hrvat- Ituii., ,rile prestao biti vlastelinom, kad je primio u ruke fospo-
skom, jer'su gotovo svi slovenski narodi, pa i eesi i Hrvati, darstvo oie zadruge, pa da se drZi i vlada kao vlastelin; ima
uviek pristajali uz ovo magjarsko mi5lienje, svoju vlastelinsku volju i sve ostalo' A ako ovim zadru$arima
A ovo je miiljenje sasvim krivo. Da posve vidimo, o demu nije to pravo' pa ako oni tomu vlastelinu ne mogu prkositi'
se radi dati 6emo ovaj primier: kako bi mogli na pr. koiemu sviniaru, da su {a izabrali za
Jedna seljadka zadrusa ne mole se nikako sloZiti, koSa bi giospodara,- za5to nisu izabrali gospodarom sviniara?
izmedju svojih zadrupara priznala za gospodara zadruge, pa
Tako je to i s na5im vladarom, Sasvim ie naravski, da na6
napokon umoli susjednoga vlastelina, neka on bude zadruzi
vladar, koji je austrijski cesarr vlada druSadiie, nefo Sto bi
gospodar, ali da zadru{a ipak ostane na okupu i da zadrugari
vladao vladar, koji bi svu mo6 i 6ast imao od toga, sto je hrvat-
ne postanu tomu vlastelinu kmetovi, Vlastelin pristane, No za-
ski kralj. Zato je glupo i smiie5no,5 to se o tom naklapa, da mi
drugari, da pokaZu, da oni nisu vlastelinu kmetovi, ne 6e mu
nemamo cesara,
za i,ivu gllavu kazati ,rna5 vlastelinn, nego naile za-
drugeu, Dobro. Za malo vremena ima ta "zliaodspruopdaa rn eki spor Slidno ie i s carevinom, s "Austriiom.., No o tom u slije'
de6em dlanku.
s dru$om zadrugom, a zastupa ju, naravslci, njezin Sospodar,
vlastelin, koji zbilia stvar na korist zadrupe izravna i uredi, (,Dorn., God. 1909.B r. 26.)
jer mu i gospoda kao gospoda idu na ruku i jer gospodar one
il.
druge zadrrge po5tuje vlastelina i ne 6e mu se zamjeriti, i to
ne zalo, Sto fe Sospodar zadru$e, nefo zato, Sto je vlastelin. Ne treba dokazivati, da od hrvatske politike u ovo 40 pos-
ulako vam, - znadu sada redi zadrapan one druSe zadru{e, liednjih godina nema ni6ta, To vidi i kale vet svatko, tko i
- kad ie va5 glospodarv lastelin,u Gdje bi sada recite, bila pa- malo samo pazi, Sto se to kod nas radi, Sasvim neutrri seljaci,
met i obraz ovim zadrugarima, kojima je Sospodar vlastelin, koii nisu ni malo upu6eni u politiku, znadu redi, kad duju kalcav
kad bi oni rekli; oNije istina! NaS Sospodar nije vlastelin, on politidki govor: Od toga ne 6e biti ni5ta! Gospoda tako k nama
je samo na5 gospodarlu I kakvofa bi to smisla imalo, kad ie dolaze vet 40 Sodina, pa nikad ni5ta, ne6!os ve to Soret
njihov gospodar u istinu vlastelin i kad upravljajuti zadru$om Tako misli neupudeni narod, A bolie nije ni mediu Sospo-
svoje uspjehe postizava samo kao vlastelin i samo zato, Sto ie dom, BaS ovih dana. ditamo u iednim novinama, koje pristaju
vlastelin; Ne bi li upravo ludo bilo, kad niegova zadruSa ne bi uz danaSnju saborsku ve6inu, da su i ovoi kukakvnoi samo-
nikako htjela priznali, da je njezin Sospodar vlastelin? stalnosti banske Hrvatske dani odbroieni. Nije ni dudo.
,'Da, on jest vlastelin, ali mi nismo njegovi kmetovi! I neka Skoro 6e biti dvie godine, Sto se u banskoj Hrvatskoj vlada bez
on ne misli, da moZe nama vladati kao vlastelin! On ie nama sabora, bez naroda, Ban Rauch svaki das ide u pe5tu po na-
samo Elospodar zadruse! Mi smo slobodna zadru{a: Mi smo puJke i zapoviedi, Novine su javile, da tamo mora moljakati i
njeSa izabralil" - I tako opet dolazimo na ovo prvo: da nije deka-tik akvogiam inistarskoga-savjetnikar- ofl, hrvatski ban!
vlastelin. - vide6i posvemasniu nemo6 hrvatske saborske ve6ine 6o-
No to ie samo fi5kalsko mudrovanie. I dok budu fi5kali, vieku dolazi stra5na misao; da ie ovo zadnji hrvatski sabor i
lioji najoditiju stvar znadu vrlo mudro zaplesti, a sve na svoiu zadnii hrvatshi ban,..
t6
t7
Dakle tu smo danas s na5om hrvatskom politikom: nitko
ne zrtat Sto 6e od nas biti, svi dopu5taju, da moZe biti sve, da vladara, koji vlada samo jednoi driavi, i izmediu vladara, koji
od nas mofu sve nadiniti, jer nitko ne znat moZemo li Sto mi ima pod ,oio* vi6e draava? Olito ie naime, da 6e vladar, koji
sHvrav antia mi jsea mnai,d daa dpoa dsea dsav abtiklao uv idnia, Sdeam n saeb morouZ. eGmood innieS tsam, Eo tsoe: ipmroat ip oondo si,o kboojma vsies en ad rnZiaev$aa, udpiaoetr, -e bitkia kjaok ojes t ttoih b diloru $Siohd 'd 1rL8a4v8a"
Lud se MaEiari digli na svoE:ak ralia, a krali na niih poslao
i godine tje5ili, da 6e sve biti druSadije, samo da iednom dobi' svoju" oh rvatsku voisku, - A Sto bi tek bilo, da ie na pr' miesto
iemo ve6inu u saboru. Sad imamo i tu ve6inu, pa ni ona ne srbijanskoga kralia Aleksandra, koie€a su Srbi god' 1903' ubili'
moZe ni5ta!
Srbiii bio vladar, recimo, turski sultan? Ne bili ciela Turska
Ima li dakle ikakvoga smisla ovakova na5a politidka bor-
udarila na Srbiju, ier ie ubila niezino$a vladara? A ovako su
ba? A ima li moZda koii drugi put, koiim bi moSli postiii ono, Srbi obradunali sa svoiim vladarom - i nikomu ni5ta'
za Eim idemof
Nema dakle ba5 nikakvo$a smisla Sovoriti na Pr. ovako:
A za dim mi ,Hrvati idemo? Sto ho6emo?
Hrvatski krali ima diniti to i to, Kakvo$a ie smisla imalo n, pr.
Na ovo pitanie znade odgovoriti svaki pametniji diedarac'
govoriti i pisati, da hrvatski kralj ima osvoiiti Bosnu (dok ie
koji dobro slu5a, Sto se stariji razfovaraia: Hoiemo da se uz-
bila pod Turskom) i sjediniti iu s Hrvatskom (kako ie to znao
postavi hrvatska drlava, da bude opet ujediniena i slobodna
pisati pok, A, Stardevi6)? Kako se mole zahtievati, da vojska
i da nema ni s kim posla, nego sa svojim hrvatskim kraliem,
ugarska, deSka, galidlca i t. d. ide u rat, da Hrvatskoi pribavi
koji se ima okruniti u Zafrebu hrvatskom krunom,
zemlie? Ovakav zahliev imao bi smisla onda, kad bi hrvatski
Ovo je pisani program niekih hrvatskih stranaka, a svaki
kralj poveo u ral za Bosnu samo hrvatske regimente. A bi li
Hrvat, kad ho6e da kaLe pravu domoljubnu rie6, ovako Sovori,
ove mogle Bosnu Turdinu oteti?
Na prvi mah ovo se dini i sasvim naravski, Mi smo Hrvati
U kratko; krali, koji bi imao paziti samo na to,
imali svoju samostalnu driavtt i svo{a kralia; poslie smo dobre Sto hode Hrvati," htrov antes kzinna di niSta, jer takvoga kralja nema,
volje izabrali sebi za kralja vladara druge drLave, a on nam je
Jednako nema smisla Sovoriti, da Hrvatska ima posla samo
zaiamEio,d a 6e duvati i po5tivati na5e zakone i po niima nam sa svoiim kraljem i ni s kim drugim. To se prosto ne moZe ni
vladati, Dahle neka i bude tako, a nitko se drugi nema pravo pomisliti, Ne 6emo govoriti o tom, Sto vladar, koii .ima pod
mie5ati u poslove na5e drZave, sobom viSe drZavar mora ipak imati samo jednu vojsku, koja
No stoljetna na5a povjest, a i povjest drugih naroda, odito mora koii put iii u rat na korist iednoj, a na Stetu druSoi drlavi
je d,okazala, da to tako ne moi,e bili, toSa jednoga vladara, tako da te driave radi uzdrlavania voi-
Pa ako i ne Sledamo na sve ono, Sto je do sada bilo' t. i, ske imadu i te kakvoga posla iedna s drugom, nego 6emo spo-
na ono, Sto nas udi na5a i tudja povjest, odito ie svalcomu, da menuti ovo: Vladar ima potvrdiivati zakone, kole sabor stvori.
je velika razlika izmediu drlave, koja ima sama svo6iav ladara, Razumiie se, da zakon iedne drZave moie biti na Etetu dru$o!
i izmedju, drilave, koja ima vladara zajedno s kojom drugom dri,avi? (na pr, kad se radi o uvaZaniu robe). Sto 6e u takvom
drZavom, sludaju zaiednidki vladar? IIo6e li u jednoj drzavi potvrditi za-
To je tako odevidno, da toga ne bi trebalo ni razlagati, da kon, koji je na Stetu druSoj drZavi? Ako ho6e, i to svagda i
na5i politidari nisu i u narod unesli mi5ljenje, koje se na ovu uviek, potvrditi sve, Sto mu koii sabor predloZi, onda takvoga
veliku razllku ni malo ne obazire. Zalo moramo i lo ruzloZili llad.ara i ne treba, ier taj nema svoje volie; ako ne 6e, kojoi
barem u kratko, 6,e drZavi udiniti po volji, a da se drugoi'ne zamjeri? - Tu
U drZavi, koja ima sama svoga vladara, moZe do6i do ta- nema druge, ne6io da se drZave mediu ,obo* sporazumiiu, t, j.
kvoga sukoba, izmedja naroda i vladara, da napokon nadvlada da_t u stvar zajednidki urede, - I lo zna6i, da moraiu imati
onaj, koji ie iaEi, Tko tu sad ne vidi golemu razliku izmediu iedna s dru$om posla.
2
18 19
kmaio5 ljDdeaan kiatao,k bkooo,i lieed ans aejme Eas eHvserlov ao iztvikmoa,a z Suntieoe rrtiareezdblaiamZ aen:mi ko"oB{,a do a€ ldeoih oHB orov$adat .i olAnn om-Sia doovijh p vlelamdeanrait oii judnuasik as,n so vnajilmi sar es6eu r ai dsolvaavlui ii tsuvfoovioail id o- moi vui nmi. la. -"
Pa kad je jednom u knii$ama dosao red i na Tomislava, Kresi-
mislimo, da treba, Zato ovo i Pi5emo,
mira, Pavla SubiCa,H rvoiu i na druge vladare i iunake Hrvate
(,Dorn., God. 1909.B r, 29') i na niihovu domovinu, na5u liublienu, a malu, nesre6nu i hu-
kavnu Hrvatsku, - Sto ie naravniie, ne$o da ie mno$a mlada
u,
duSa uzplamtiela i,eliom za starom velidinom i slavom doma-
6om, ili iak onakvomt za kakvu se dulo kod Rimliana, Franaka,
Na kraju posliednie$a razla{ania o ovoi stvari spomenuta
Franceza i l, d,?
je reEenica: i Hrvati!"
"BoS Da, kod Skolanih liudi to ie sasvim naravski, Ali sto zna
To je reEenica, to je $eslo onih Hrvata, koii Zele, nastoje
o slavi i velidini koje drZave, o mo6i i sjaju silnih careva i kra-
i rade, da se uzpostavi, da se opet stvori velika i slavna hrvat-
lieva narod, neuhi seljadki narod, koiemu ie sve znanie o silnim
ska kraljevina, koia ne bi imala posla s nikim osim sa svoiirn
carevima i vladarima u kahvoi pripoviesti uBio jedanput jedan
kraliem,
car< i koii o driavama i carstvima znad.e toliko, da ih ima do
Ima Hrvata, koiima ie u tim riedima i u toj Zelji sva poli- devet, te se moie oti6i iak u ,'deveto carstvou? O tom velika
tika: Ili to - ili niSta! Sve ie ostalo petlianija, ako niie iz' ve6ina naroda ne zna sasvim niSta, a ni o slavnoi njekada i ve-
dajstvo!
likoj Hrvatskoj pa ni o slavnom Tomislavu, Kre5imiru i t, d,
No iz dosada5nje$a se na5e[a razla$ania vidi, da to nije
Niie moglo dakle biti ni govora o tom, da bi se narod
tako, ier Hrvatska posebnoga svoEa kralja nema i ier mora hrvatski digao, da stvori veliku i slavnu Hrvatsku, pa ie za!o,
imati posla i s druSim kralievima i zemliama, kojima vlada isti da uz put kaZemo, sasvim krivo, kad se kaZe da je progiram
vladar, koji i Hrvatskoj, A politidka na5a pro5lost nas udi, da o uiedinienoi i slobodnoi Hrvatskoi iz du5e narodau,
je sve nastojanje, da se stvori velika i slavna hrvatska kra- I tako je odevidno, da je za ov"iazkvaavd jepnro $ram ujediniene,
ljevina, bilo uzaludno: hrvatska politika, kako smo rekli na slobodne i samostalne Hrvatske bila s uvjerenjem jedva kola
podetku, niie donesla nikakvoga ploda. stotina Skolane fospode: djaka, odvjetnika, sve6enika i gdie-
A zaSto niie imala ploda? koii obrtnik ili trgovac, koji ie s ovom gospodom do5ao u doti-
To treba iednom redi otvoreno, i to ovako: caj. Razumiie se po tom, da se nastoianje za ovai program nije
LVelika i slavna Hrvatska sa svoiim hrvatskim kraljem u nikada moglo uzeti ozbilino, i to tim manie, Sto ie u Hrvatskoi
kraljevskom siaiu, mofuda i jaka sa svoiom voiskom i t, d,, - uviek bilo dosta tudiinske i potudiindene 6lospode,k oia su bila
onako kako ie njekada bila i kako su drufe dri,ave, - to je proti ovomu prollramu. Sto je gdiegdie i gdiekad znaa i narod
iisto 6lospodskam isao, to ie gospodski pro$ram, listom pristati uz ovai prollram, t" bilo radi velike i slavne
Samo Skolana fospoda znadt za velike i iake dtZave, za Hrvatske, nego radi tudiinske i "di;o" ma6e sile i krivice, koiu je
silne i moSu6e careve i kralieve u njihovom siaiu i $ospodstvu, narod sve to iade osie6ao.
- ier su to naudila iz knil1a; samo fospodi ie puna i Slava i No mnoglo ie vahniie ovo: Ovakav prollram zaveo ie na5tr
du5a straSnih ratova, kojima su silni cesari i kralii Sirili gra- narodnu politiku u jednu veliku politidku zabludu,
nice svoie dtlave i stvarali velika carstva, Samo Skolanoj go- _r__5 "\o se ie n-aimen eprestano glovorilo i pisalo, da ie llrvat-
spodi znade zaigrati srce, kad 6uiu ime Hanibala, Scipiona, sxa rmala niekada vladare svoie krvi i da le bila sama svoia,
Kserksa, Aleksandra, Cesara, Karla, Fetra i Napoleona Veli- stvaralo se sve po malo miSlienie i o.;"eurr;", da mi Hrvati Zi-
ko{i i tolikih drugih, ier su Sodine i godine s drh6u6im srcem vimo pod tudjim vladarom i t"ai"ilrzavi. A kako su Hrvati
i i plamenom mladom du5om ditali i slu5ali o velikim djelima bili u susiedstvu i drZavnoi " Magiarima, koii su se
""i"J"ilf-,
]
I