Table Of ContentDR Srue e tpe tC
PI]CC I NI
ZtvoT I DJE LA
r939
TISAK ,JIPOGRAFIJE'' D. D. U ZAGREBU
PRE,DGOVOR
LITERATURA
Puccini!
A danr,i G.: Puccini, izdanje Fratelli Treves, Milano
Ima li koga u titaztom kulturnorn svijetu leomen ije
A d a m i G.: Giulio Ricordo e i suoi musicisri, izdanje Fratelli Tre-
poznato opo irne i Djelo o,uogt arobnjaha zztuka?
veq Milano
Tko nije bio razdr4gan, potresen i. do suzd tronut
Bonaventura A.: Giacorno Puccini, izdanje R. Giusti, Livorno
sl.u'sajutni jegoae rnelodi.jep une ljubaane teinje?
Fraccaroli A.: La vi,ta di GiacomoP uccini,i zdanjeG . Ricordi
Tbo nije bio do dna srca dirnut i iije oho ni.jeo rosila
& C, Milano strzd kad je sluiao mwziku o tragediji male Butterfly,
La Lettura iz god. r9zy. br. r. slatke leptirice, leoja od svilt prezrenA, odbatena i pro-
M a r o t t i G.-Pagni F.: GiacomoP uccini inrimo, izdanjeV alecchi, Ieleta ipak hale da je ,probleta ali tretnd< ili ljuplee
Firenze fulimi, koja urniruti daje izraza sztojojs ilnoj ljubavi prernd
Rodolt'u sa rijetima:
,Ti si moja ljubaa i sae moje hite*?
Strutna hritiha uvrstila ga ie rnedju aelihe, ali suzte-
rena briti.lea- publika cijelog soijeta - uzdigla ga je
medju najvete i u sztoms rcu podigla mu spornenih> aere
perenniuso,j er je znao da joj zaigra na najtanjirn stru-
ndfnd srca.
On je pjevao od srca h srcu!
Str.torio je pjesma zd saaki ljud.ski osje(aj i to nd
tako jednostaaan i jasan natin, da neposrednop relazi
u svatije srce.
Njegova je rnuzika pund poezije, zteselja,m ladosti,
Ijubavi i bola,
On je bio i ostaiep oeziia naleg'urernena.
Z I
Postaoj e ljubimac milijuna ljudi, jer on je muzitar -
pjesni,h ljubaai duboke, pra'ue i istinite, ljubavi koja
trpi, strada, sve irnuje i pregara - ali ne zaboravlia.
U svojim djelima osta'uio ndrn ie utieinu poruleu:
Vjerujte u ljubav!
Kobna smrt otela ga ie bai u tasu had se ie sprerndo ?o! :::'; : *,: :i', ,!Tl i
"i,:'
da napiie finalni duet za Turandot u hojem je htio, kako
je sarn rehao, da ispjeaa veliku himnu liubavi i da nad-
Lucca taj mali ubavi gradii mlijanske Toscane, po-
rnaii s,uel to je do tada napisao. stao je poznatiji po tome 3to se je u njemu rodio
(Jmro je veliki i nezaboravni Maestro, ali niegovo Giacomo Pucci,ni,' nego po wojoj historijskoj pro,Slosd.
Djelo iizti i iiajet te u vjetnosti u srcima svib onib, koii Giacomo Pucci,ni rodi,o se zz. XII. r8y8. iz stare
su i koji (e kroz njegoau muziku osietiti srta slast i bol muzidke dinastije koja je dala nekoliko ,u woje vrijeme
te nedokutivu tajnu snemo(ne Ljubaz;i! priznatih kompozi,tora crkvenih i kazali5nih djela a diji
se je osnivad z.vao takodjer Giacomo d 'rodio se r7rz.
godirne.
Aator
I zadnji je bio Giacomo,,na5m aestro, jer mu je jed'ini
brat umro a sin Antonio se uopCe ne bavi muzikom.
Dok je bio dijete majka, da iznenadi maestra, dala je
po,taj,1ed a Antonio udi viol,inu i kad je maestro duo da
svira pozyao ga je k sebi, ali Antoni..oj . tako lo,!es virao,
da je maesro uzeo violinu i bacio je kroz prozor na
veliko veselje wog sina, koji od rada nije vi5e ni po-
kulao da se bavi muzriko,m.
fi
Otac na3egm aestra, Michele, ielio je da,m u jo5 u
najranijem djetinstvu usadi u srce ljubav za rnuziku ali
on kao dijete nije imao za,t o volje. Da ga navikne da
udi da svira, vodio ga je u crkvu pred orgulje, a kad
on ,ne bi htio ni da dirne u oipke otac bi na iste stavljao
* Oh, kako je tei.ak moj Zivot a 'tpak mnogirna izgleda da sa,rn
sretan. (Iz jedne maestrove pjesmc ispjevane 3. III. 1923. godine).
,1!
iii
,'$j
.if
{it,
komade sitnog novca koje bi djedak kupio i tako se uKoliko sam puta<<- pridao je - pje-
"napravio
podeo privikavati 'na zvukove. Sicet aj daleki put od kupali$ta do grada sam, po nodi
Poslije odeve rane smrti ostala je maestr,ovam ajka sa mojom mr5avo,m i te5ko zaslulenom zarado,ma sa
u drugom stanju sa jo5 Sestero'nejakdej ediceu bijednim velikim planovima za buduinost...
prilikama tako da je opiina ne samo dala potporu obi- Sludaj je odludio s njegovom sudbi'nom.
telji, ,negoj e i odevo mjesto kapelnika i orgul ja{a rezer- U to vrijeme izvodila se je u Pisi opera koja
"Aidau,
virala za malog Giacoma,k oji je tada imao Sestg odina, je sve slulatelje odu$evilai o kojoj je i Giacomo duo pa
ali je vei pokazivao svoje nagnuCe,t ako da je znameniti je jednog dana s jednim prijateljem pjelice oriSao u
kompozitor onog vremena Gi,ovani Pacini u ,nekrologu Pisu da je duje.
maestrovu ocu aludi,raon a ujednog djedaka,n asljedrnika To je bio prvi put 3to slu"{ao peru i rc ba5 Aidtr i
one slave ko,ju su njegovi pretci u muzidkof umjernosri ro ga je toliko odu5evilo,d a je odludno rekao rnajci da
zaslulili, a koju ie on moguie p,onovrnoo livjeti". hoie u Milan na konze wanorij.
To su bile zaistap rorodanske, rijedi! Majka, nemajuii sredstava,o brati se s molbom kra-
ljici Margareti i dobije stipendij od r2oo lira godiSnje.
Sa desetg odina ve( je svirao orgulje u crkvi sestara
I tako je Giacomo u jeseni r88o. oti$ao u Milan na
sv. Benedika i za vrijeme sluibe boLje u najsvedanijim
konzervarc'rij.
trenucima nesvijesnob i podeo da svira raznes voje vari-
Njegov uditelj Angeloni 'najvi3es e bojao da neie
jacije na operne arije na zaprepa5ienje sve6enika i
uspjeti zbog rcga 5to je imao vrlo ruian rukopis.
samostanki.
Frilikorn jedne izl'oLbeu Lucci, dok je jo,3b io orgu-
Za svako sviranjed obivao bi po nekoliko novdiia u
lja$, rnapisaoje kantaru 'I figli ,d'I,taliab ellau (Sinovi
zapeta(enom omotu da ne bi dolao u iskulenje da ih
lijepe Italije), ali je na natjedaju bio od,bijen s tim, da
potr,o,$i.
jo$ udi i da naudi pisati di,rkije.S lijedeie godine se je
uKad bih dolao kuiiu - pri'tao je Puccini - ;s1x61 rehabilidrao sa jednim ,rMorettorno za svefanost sv.
bi tralila da joj dam rnovec,j er j"j j" i to dobro dolazil'o Paulina, rkoji je izveden sa velikim uspjehom.
u onoj bijedi a sa toliko djece.u Na prijamno'm ispitu je uspio i valjda jedini pur u
Ali kako je bio nesta$ant o je jednog dana sa dru- svom Zivotu zadaak posve ditljivo napisao.
govima potro,Iio sve $to je dobio a zato je dobio od U Milanu je iivio kad bo,lje a kad go,re.S tanovao
mame takove batine da ga je za uvijek pro$la volja da je u jednoj maloj sobici na detvrtom kat,u sa bratom
to opet udini. Micheleom i jednim bratiiem a svi su Livjeli od njegove
ViIe puta bi izvadio iz orgulja po neku cijev i prodao mizerne stipendije.
je da kupi igradke rezonirajuii da orgulje mogu da svi- U to vrijeme je pisao majci:
raju i bez svih cijevi. "Imam l,ijepu,d istu sobicu.J edem dosta 1o5ea li se
Kasnije je svirao orgulje i u drugim crkvama te za najedem minesrrona""i nisam gladan.o
vrijeme ljeta u kupali$tu klavir. 'r' vrst talijanske juhe.
je sam dao svoju biografiju ovako: Nakon velikog uspjehaC apriccia maestro Ponchielli
Jednom
,,Rodio sam se u Ltrcci. U naSoj obitelji bilo nas je srao ga je nagovarati da napi3ej ednu operu i zamolio
sedmsro nestalne djece, koja su, kao dosrojni potomci je FerdinandaF ontanu da mu napile libreto a ovaj je
svojih muzikalnih predaka, po cio dan pjevala i zvil' napisao" Le Villi".
dala na najvete odajanjes vojih roditelja i susjeda.P ,rvu Tema je uzeta iz njemadkih prida iz Cr,ne $ume a
poduku u muzici dobio sam od oca. Na konzervatoriiu Villi ili u originalu Villis ru dule vjerenica, koje su
sam bio veii bohem od Schaunandai nisam vidio nov- umrle 'od tuge 3to su ih vjerenici napustili i lutaju bez
danicu od sto lira prije uspjeSnep re$taYe mojih Villi. mira i pokoja. Kojoj uspije da svog nevjernog vjerenika
Kasnije mi se ,nasmijelilas rc6a. Ustajem dosta rano a zavede,i povude u ples smr'ti t€ on umre, nalazi vjedni
zatim idem u lov a kad se vratim jedem Pa sPaYarna rnir u utrobi zemlje.
navedei po noii radim." Puccini je tada otilao kuii u Luccu i komponirao
Profesori su mu bili Bar:zini, glasoviti muzidki peda- operu za dva mjesecat e je podnio za natjei,aj nakladne
gog i direktor konzervatorija te Ponchielli, slavni korn- kuie Sonzogno.
pozitor i atrtor Gioconde. Ali nije uspio, jer je partitura bila tako meditljivo
Jednom prilikom upitao ie Bazztni Ponchiellia kako pisana,d a ju je komisija prolistala ovdje i ondje a zatim
udi Puccini a on mu je odgovorio da je jedan intere- je odloiila.
santand jak, ali da mu svakog'danap redajen eke drdka- Ipak su se za ope,ru zainteresi'rali mnogi ugledni
rije da se ne usudjuje ni da ih odgoneta. muzidari, pjesnici i umjetnici tako da je prvi put izve'
Puccini je to pisao na komadiiima papira i na rubu t. dena 3r. V. 1884. u Teatro dal Verme u Milanu sa
novina a uostalom on je ditavog Livota pisao tako, da ogromnim uspjehom kod publike i kritike.
neki put'ni sam nije mogao da prodita, tako da se prida, Izazvamj e osamnaestp uta a finale prvog dina ope-
da su ditave obitelii prepisivada i slagara drhale kad toYan je tri puta.
bi dule da je on ne$to novo 'napisao. Dirigirao je maestro Panizzaa glavne uloge su pje-
Na svnletku studija u julu 1883: za diplo'mski ispit vali sopran Caponetti (Ana), 'tenor ,D'Andrade (R*
napisao je sinfonico", koji je izveden na berto) i bariton Pelz (\flulf).
"Capriccio
konzervato,riju i na javnom ko'ncertu s velikim uspje- Kritika je pisalad a je djelo kud i kamo bolje od svih
h.om tako da je kridka pisala,d a mladi Puccini pokazuie djela mladih talijanskih kompozitora i da izgleda da je
toliko muzitkog temperarnenta'l idnosti i karaktera keo Puccini o,najv eliki komp ozitor kojega Italija ve6 odavura
malo koji i od 'najpoznatijih i urajglasovitijih kompo- od,ekuje.
zitora. On sam o toj veleri prida, da je dolao u kazali5te
*
sa detndeset dentezima u diepu i kad je izi3ao pred
Poslije svrlenih stu.dija ostao je u Milanu i davao zastor u onom jedi'nom odijelu kestenjasteb oje koje je
lekcije iz klavira. imao, to je bio sav njegov i,rnetak.
Poslije, nekoliko dana Giulio Ricordi kupio je operu Sreia je 5to novaca nije imao a ni brat nije mogao
i kao predujam dao mu novdaniau od hiljadu lira, prvu da mu po,Ualjie tako je morao da ostanei da dalje radi.
koju je do tada u Zivotu vidio. U to je vrijeme napisao "Crisantemi,., kompoziciju
Puccini se u to vrijeme hranio sa drugim mladim za gudaladkik vartet u podast smrti Amadea od Savoje.
muzidarima i umjetnicima u maloj gos,tio,niu Aidau. Djel'o je postiglo veliki uspjeh na konzervatorij'u u
Kad je dobio od Ricordia onu hiljadu do5ao je u tu Bresciji a napisao ga je kraz jednu no6. Muziku ove
gostionu neobidno veseoi pozvao gazdaricud a joj plati kompozicijeu potrebio je veiim dijelom u detvrtom dinu
dug i ,narudio vtna za ditavo drultvo. Kad su njegovi Manon Lescaut.
clrugovi to duli silno ru se iznenadili a kad im je on *
stvar protumadio veselju nije bilo ni kraja ni konca i
Tada je dobi'o narudlbu od Ricordia da 'napiSe
drultvo se je zabavljalo dok ditava hiljadarka ,nije po-
drugu operu ,Edgar*.
trolena.
Libreto je napisaoF on-tanap rema poemi Alfreda de
Prvobiuno je opera pisana u jednom dinu ali je ka-
Musseta: ol-a coupe et les levres..,a li sa dodatkom ne-
snije po uputstvu Ricondia preradjena u ,dva dina, jt
vjenojatne teatratrnosti.
je Ricordi misfio da & tako lak5e prodrijeti u ino-
Puccini nije bio s libretom nikako zadovolian, a'li
zemstvo. Ipak nije pro,drla i ako je izvedenau Ham-
nije smio mnogo da prigoyara, ier ie morao da bude
burgu r89t sa lijepim uspjehom, jrt j"j je s,metalo
sretan 3to je kao mladi podemik imao ugovor sa Ri-
najviSet o, $to je bila i odviSes imfonidki komponirana.
oordiem a'time i osiguranu prvu izvedbu u Scali.
Kad su velikog Verdia pitali za mi5ljenjeo njoj on
Premijera je bila zr. IV. 1889.u Scali u Milanu, ali
je rekao, da ne smeta $to u njoj prevladava simfonidki
opera ,nije postigla uspjeh, jer je libreto bio nemogu6.
elemenat,a li da treba biti u tom o,prezanj,e r opera je
opera a simfonija simfonija. Dirigirao je maestro Faccio a glavne tr,loges u pjwali
Puccini je ovu lekciju za budu(e dobro upamtio. sop,ran Cattaneo (Fidelia), tenor Gabrielesco( Edgar)'
Poslije je dobio jo5 nekoliko hiljada od Ricordia ali bariton Magini-Coletti (Frank) i mezzosopran Panta-
to nije dugo potrajalo i Puccini je po,novno zaparou leoni (Tigrana).
bijedu. Prihoda nije imao a uzeo je Elviru Bontr:ri, koja Kritika je pisalad a melodiia izvire sa lestinom i ne-
jc napustila bogatog mula i iz ljubavi poXlas njim, do- odoljivirm dar,omi da bi svaki pa i najveii maestro dao
nijevli rrru u miraz kierku Foscu dok je na putu bio rado svoj potpi'sr nan eke sce,nete da Puccirn,i nije samo
njihov sin Arntonio. On jt, j. olenio tek poslije osam- ispunio odekivanja,v ei j. i zauzeom jesto medju ve-
naest godina, nakon smrti njenog muLa, ier ovai za likim talijanskim kompozitorima.
Livota nije htio nikako da pristane na razvod braka. Kasnije je Edgar prikazivan na io'3 nekim talijan-
Kako je inade bio po prirodi malodu5an i melan- skim i inozem,nim pozornicama i konadno r9ot. u
holidan to je podeo da odajavai pisao je bratu u Ame- Buenos Aires,u, ali nije uspio tako da je ,nestao sa
riku da bi dolao k 'njemu ali da nema noYacan i za put. repertoara.
10 1t
zato. Tako iemo je kompo,nirati dvojica.
Puccirnis e je kasnije i.alio 3to je uzalud utrolio toliko "Ni$ta
Tema me odarava i osjeiam da iu moii stvoriti ne5to
snage, vremena i lijepe muzike na jedan libreto koji dobra. On ie je osjetiti na francuski nadin, sa perikama
nema srca ni livotne snage. i menuetima, a ja na talijanski sa odajnom srra^16u...
Sad je maestr,oo pet upao u bijedu i odajanje ali ga
Puccini je 'osjetio viSe du3u Manone nego ,njenu
je Giulio Ricordi i dalje novdano pomagao,j er je imao
vanjXtinu a Masseneto ,bratno.
veliku vjeru i nadu u njegovu buduinost.
Poslije neuspjehaE dgara dionidari Ricordieve kuie Praga je napisao temu a Ruggero Leoncavallo je
:.r:aLilis u da se s Puccirniemp rekine ali je Giulio od- podeo da pi5e stihove, ali je kasurijeo dus'raoj er je podeo
da komponira uI Pagliacci" i predao stvar Domenicu
ludno rekao:
uAko vi napustiteP uccinian apultam i ja vas s njim." Olivi, koji je dovr3io libreto.
Svi su se tome pokorili a Giulio Ricordi se nije pre- Puccini je bio odulevljen ali poslije ,nekoliko mje-
vario, jer je on kao rutinirani kazali5ni dovjek, a i inade seci podeo je da stavlja razne primjedbe. Oliva je pre-
odlidan muzidar, imao siguran i pouzdan instinkt. radio 'libreto ali Puccini nije ni s tim bio zadovoljan,
Ipak rni Puccini nije posve klanuo vei je i dalje tako da je i Olivi dosadilo i izjavio je da neie vi5e da
radio, jer je osjeiao sposobnost da stvori ne3rc dobra radi i rneka trale drugu Lrtvu, jer da je raditi s Pucci-
i vrijedna. niem isto kao iii na robiju. Tada je stvar predana
,'Noias sam radio< - pi5e on bratu - odo tri sata Giuseppeu Giacosi, koji ju je u zajednici sa Luigiem
u jutro a poslije sam pojeo glavicu luka. Dodijala mi je Illica konadno svrlio kako je maestro lelio.
ova vjedita borba sa bijedom. Hoiu li uspjeti da pobi- Zbog toga opera nema imena libretiste, j", nitko
jedim?" nije hti'o da na sebe prime njeno odinstvo.
* Opera je komponi rana veCiuromu Vaccalu u Svi-
Puccini je htio da se rehabilitir u i vaLio je sam carskoj gdje je maesrro iznalmio jednu vilu da u miru
libreto jer se ,na osnovu go,rkog iskustva sa Edgarorn m'oie da radi. U to je vrijeme tamo boravio i Leon-
uvjerio, da bez dobrog libreta ne mole da se napi5en i cavallo, koji je homponirao "Pagliacci". LeoncavaJloje
na vrata svoje vile objesio jednog clowna kao znak
dobra rnuzika.
onoga na demu radi a na prozoru Puccinievev ile vijala
Ponudili nr rnu libreto ,rDva Henrika* od Shakes-
je velika bijela zasta.vas a 'naslikanom velikom rukom.
pearea,a li on ,nije bio s tim odulevljen ved ie :la*-io (Velika ruka znali u talijanskom: ,rmannne..).
dalje.
Opera je imala triumfalan uspjeh na premijeri u
Tada mu je do$aod o ruku Prevostov roman >Manon
Lescaut..k oji ga je odulevio tako da je zamolio Marca Tea'troR egio u Turinu r. II. r8%.a primljena je s ie-
dnodulnim odu$evljenjem i priznanjem od cjelokupne
Pragu, poznatog komediogrtfa, da mu napi5e libreto.
kritike, koja je velidala ponosnu afirmaciju ,novog rali-
Kad ga je ovaj upozorio da na tom radi i Massenet janskog muzidkog genija.
Puccini mu je odgovorio:
13
tz
Dirigirao je maestro Poml a glavne uloge su pjevali na najve(e zaprepauienjed a obojica rade na istoj temi.
sopran Ferrani (Manon), tenor Cremonini (Des Grieux) zbog roga se je Leoncavallo posvadio s pucciniom i
i bariton Moro (Lescaut). ako ni jedan ni drugi nisu bili krivi. Leoncavallo mu
Sa prihod,om ove opere oslobodio se je svih dugova je naime prije godinu dana bio ponudio svoj ribreto
tako da je pisao bratu, da je uspasioo d propasti istrule Bohlme ali ga Puccini nije primio j* nije poznayao
grede, 'napukle zidove i istrolene podove odi'nskog roman. Leoncavallo je rada takodjer komponirao ul,a
doma.. s tim 5to je kupio odi'nskuk uiu u ulici Poggio BohAme",k oja i ako ima v,rlo lijepih muzidkih mome-
u Lucci. nata, nije rnogla da izdrLi rivalstvo svoje slavne supar-
* nice.
Kako se je materijalnoi du^{evnos redio to je Puccini Kad su Giacosai Illica napisali librero puccini s njim
csjetio joveiu stvaraladkus nagui vol.ju za daljnim nije bio zadovoljan. Imao je vi$e prigovora a najveii
radom i uspjehorn.O sim toga osjeiao se je toliko jakim je bio 'taj da je libreto premalo senrimentalanu dasu
kad Mimi umire.
da od sadam ole da slula samo glass voje duXe.
Prilikom jednogp utovanja na Siciliju bio je ugovorio ,,Zar Vam ne izgleda i - piSeo n Ricorrdiu - >>m,r-
sa Vergom da ko'mponira njegovu dramu lupao Saviml ibreto u dasus mr,ti Mimi? samo dvije rijedi vi!e,
"La
(Vudica) u kojoj u finalu ubijaju jednu Lenu --- Vudicu jedan sndadani zlijev ljubavi prema Rodolfu, to bi mi
- pijanu od strastvenep olude, dok u pozadini prolazi bilo dosta. Kad ovo djevojde, za koje toliko osjeCam,
procesijaV elikog Petka. Ali je od toga odustao jer se umire, htio bih da ode sa svijeta manje za sebea vile
je ina povratku na ladji susreo sa markizqm Gravina, za onoga koji ju je toliko ljubio."
kie'rkom Cosime \[agner, koja ga je od toga odv,ratila Kad je libreto konadno ipak bio g,orov puccini nije
uvjeravajuii ga da & mu to donijeti nesreiu. znao kako da podne da piSem uziku, jer to je bila disto
TraLio je na sve strane neku ,temu i stalno napa- pariska styar iz doba Luja Filipa a on o toj muzici nije
stovao Ricordia, Giacosu i Illicu da mu ,dadu ,ne3tod a imao ni pojma.
radi jer da ie inade umrijeti. I tako je dugo lutao po Milanu dok mu jednog jutra
eitajuii roman vie ,de Bohlme" od Henry ne dodje u glav,ud obra ideja.
"La
Murgea toliko se je zaliubio u opis onog veselogi bez- Ode na konzervatorij i potraLi ,od arhivara svoj
brilnog Livo'ta i u ona lica puna mladosd, ljubavi, ve- Capriccio. Kad mu ga je ovaj dao puccini ga je odnio
selja i srca da je odludi,o da ga i muzidki ilustrira. Za- i u njemu je oper nalao sebe,j er se sjetio svoje mladosti
ljubio se u iivot onog svijeta bogatog na i'dejamaa i wog lidnog bohemskogl ivota, istinsko g, proLivjelog,
siromaXnogn a novcu, jer je on taj livot lid,nop rolivio. uiivanog i pretrplje,nog.
Ali je nadolla jed'nau reprilika. Tako je nastala Bohlmen.
"La
Puccini i Leoncavallo bili su dnrgovi i jedne vederi, Premijera je ,bila u Teatro Regio u Turinu r. II.
razg'ovarajuii o svojim buduiim radovima, doz:nalis u 1896.
14 $
Dirigirao je maesrro Toscanini a glavne uloge su Tito je upotrebljavao sve svoie velike veze i po-
pjevali soprani Ferrrani( Mimi) i Pasini (Muserta), tenor znanstva, putoyao, pisao i lidno dosadjivao raznim
Gorga (Rodolfo), bariton Moro (Marcello), bas Mazzara direktorima, ali sve uzalud.
(Colli,ne)i bariton Pi,ni-Corsi( Schaunard). I,pak je poslije velikih naPora uspio.
Publika je operu primila vrlo povoljno ali kritika OtiIao je s Pucci,niemu Pariz u Operu Comique i
nepovolj,no. Pisala je da neie ,dolivjeti kraj sezo,ned, a odsvirao operu s takovim uspjehom,d a ie odmah bila
je promalena, da je opereta i da Puccini treba da se primljena na izvedbu i fi97. postigla takav uspjeh koji
opet vrati na veliki i te$ki put umjernosri te da napile ju je pronio po cijelom svijetu.
djelo dostojno sebe. eitav Pariz je aklamirao mladog maestra, koji je
BohEme bi zbog ovakove kritike bila otiSla v zabo- tako divno znao da pogodi srce i pjesnidki ambijent
rav da nije bilo Toscaninia, koji je kao bogodani umjet- lati'nskog kvarta.
nik osjetio svu njenu vrijednost i ljepotu i izveo je jo3 I ako uop6e 'nije poznavao parisku muziku ipak je
mideset puta uzastopcep red rasprodanim gledali$tem. njegov genij pogodio srce Pariza i ne samo Pariz ve(
Pravi uspjeh postigla je tek u Palermu r3. IV. 1896. ditav svijet osjetio je bezbriinost, dar i liepotu, ali i
parnje te bolnu ljubav pariskog bohemskogl ivota.
Dirigirao je maestro Mug,none a glavne uloge su
pjevali sopran Sthele (Mimi), ,renor Garbin (Rodolfo),
*
bariton Sottolana (Marcello) i sopran Giachetri (Mu-
setta), prva Carusova Lena. Odmah poslije Edgara Puccini ie u Milanu gledao
I ovdje je izglodalo da & i(:i zlo, jer nnaestro Mu- Toscu od Victorie,naS ar'douau interpretaciji SareB ern-
gnone nije htio da nastupi po$to je bio uinaesti i petak. hardt i bavio se mi5lju da ie komponira, ali je odustao
Puccini ga je molio i preklinjao dok ko'nad,no, nije jer ga je Manon vi$e odu"Xevila.
nastupio i opera je od podetka'do kraja prolla u neopi- I Verdi se bio za nju interesi,raoa li je i on odustao,
sivom odulevljenju i posdgla triumfalan uspjeh. jer mu je vci bilo dosta rada i slave.
Na koncu nije htio nitko da ide iz kazali5ta veC su Tada je Illi,ca napisao lirbrerc za maestra Alb:rta
svi bjesomudno traLili ubis". Pjevadi su se veiinom pre- Franchetti, ali je i ovaj poslije odustao a kako se jc
svukli a kako publika nije htjela da napusti gledali3te Puccini ponovno za niv oduievio to je konadno odludio
to je Mugnone sa pozornice skodio u orkestar i sa ne- da je kompornira.
koliko muzikanata, s tenorom bez perike i sa rasdellja- I ovog puta je bilo dosta okapanja sa libretom.
nom Mimi ponovio cio fi,nale detvrtog di'na. Pucci,niu se nije kojeSta dopadal'o a osobito ne to'
Usprkos svemu tome BohAmen e bi bila trspjelad a Irc se je na podetku tre(eg dina Mario opraStao od
nije bilo Tita Ricordia, sina starog GiuJia, jer u po- livota i u,mjetnosti.
detku nijedan direktor kazali$ta nije htio 'ni da duje Puccini je osjeiao,d a jedan tako mlad i lijep dovjek
za njtr. pred sm'rt misli jedino na svoju ljubovcu i na lijepe
1,6 L7
