Politička sudbina Hrvata u BiH

2005·1.6 MB·Croatian

by  Ivan Zlopaša

politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 1
PolitiËka sudbina Hrvata u BiH
1
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 2
IzdavaË:
Hrvatski blok BiH
Mostar,
Za izdavaËa:
Mario Vasilj
GrafiËka priprema:
Studio za grafiËki dizajn ALFA
Uredio:
Benjamin ToliÊ
Tisak:
Hrvatski blok
BiH
2
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 3
Ivan Zlopaπa
PPOOLLIITTII»»KKAA SSUUDDBBIINNAA
HHRRVVAATTAA UU BBiiHH
Mostar, 2005.
3
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 4
4
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 5
UUVVOODD
DugoroËna opstojnost, unutarnja samoodræivost i stabil-
nost, ustavnopravna i praktiËna jednakost naroda i graana,
gospodarski, druπtveni i kulturni razvitak - stvari su koje izra-
vno ovise o stupnju rijeπenosti osnovnih pitanja.
Osnovno je pitanje svake dræave, pa tako i Bosne i Herce-
govine, pitanje njezina ustroja.
Povijesna iskustva uËe nas da su nerijeπena nacionalna pi-
tanja na podruËju Bosne i Hercegovine u proπlomu stoljeÊu,
na izravan ili neizravan naËin, prouzroËila nekoliko ratnih su-
koba u kojima je æivote izgubilo nekoliko stotina tisuÊa ljudi.
Nerijeπenost nacionalnih pitanja u Austro-Ugarskoj naπla
je upravo na podruËju Bosne i Hercegovine povod za izbijanje
Prvoga svjetskog rata. SliËna zbivanja obiljeæila su i vrijeme
Drugoga svjetskog rata. Uz vanjsku agresiju i sudar meuso-
bno opreËnih ideologija, karakteristiËnih za razdoblje Drugo-
ga svjetskog rata, izbio je u Bosni i Hercegovini i vrlo brutalan
meunacionalni sukob. Posljedice se osjeÊaju i danas, punih
πezdeset godina nakon njegova svrπetka. Uzroke tih dogaaja
treba traæiti u povijesnim okolnostima u kojima su se oni zbi-
vali. No, pri tomu nikako ne treba smetnuti s uma da su upra-
vo neureeni meunacionalni odnosi najviπe pridonijeli izbi-
janju i rasplamsavanju sukoba, kako 1914. tako i 1941.
Druga Jugoslavija stvorena je revolucionarnim metodama.
Za postojanja te dræavne zajednice vladajuÊa je struktura,
5
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 6
predvoena KomunistiËkom partijom, pod geslom „bratstva
i jedinstva“ provodila politiku koja se temeljila iskljuËivo na
ideoloπkim i klasnim naËelima. Nacionalno pitanje, unatoË
stalnomu propagiranju „bratstva i jedinstva“, ona je sustavno
„gurala pod tepih“, smatrajuÊi da Êe vrijeme uËiniti svoje.
Takvo poimanje stvari pokazalo se pogubnim. Nacionalna
pitanja ponovno su izbila u prvi plan, i to u najgoremu tre-
nutku: u vrijeme raspada Jugoslavije.
Raspad Jugoslavije bio je dug i krvav. Osobito krvav bio je
na podruËju Bosne i Hercegovine. »etverogodiπnji rat, obilje-
æen s nekoliko meunarodnih mirovnih konferencija i cijelim
nizom bilateralnih i multilateralnih sastanaka, zavrπio je miro-
vnim sporazumom u Daytonu, potpisanim potkraj godine
1995. Sporazum je zaustavio ratni sukob, ali nije dao odgovor
ni na jedno drugo pitanje. Stoljetne meunacionalne razmirice
nastavile su se sofisticiranijim metodama. Od svrπetka oruæane
borbe one se vode primjenom razliËitih oblika specijalnoga rata.
Takvu stanju silno pogoduje meunarodna uprava u Bo-
sni i Hercegovini jer svojim postupcima koËi razvoj demo-
kracije i onemoguÊuje preobrazbu protektorata u samoodræi-
vu dræavnu zajednicu.
Sama Ëinjenica da je Bosna i Hercegovina dræava pod me-
unarodnim protektoratom koja ima tri konstitutivna naro-
da, tri jezika, dva entiteta, trinaest skupπtina, trinaest vlada,
viπe od stotinu ministarstava - dovoljno govori o sloæenosti
situacije. Æivimo u viπenacionalnoj dræavi u kojoj ni danas
nisu rijeπena nacionalna pitanja.
VeÊina promatraËa dræi da Bosna i Hercegovina ulazi u ra-
zdoblje u kojemu poratna faza ide kraju. U tom razdoblju doÊi
6
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 7
Êe do preustroja sloæenoga dræavnog mehanizma, kojim - una-
toË postojanju brojnih domaÊih institucija - i danas, deset go-
dina nakon svrπetka rata, upravljaju meunarodni upravitelji.
Tri konstitutivna naroda i graane Bosne i Hercegovine oËe-
kuje Ëas kada Êe njihovi izabrani politiËki predstavnici morati
sjesti za pregovaraËki stol i pokuπati postiÊi dogovor o samoo-
dræivu ustroju dræave. Mnogo je pitanja o kojima Êe se u tim
pregovorima morati voditi raËuna. Srediπnje pitanje bit Êe pra-
vedno osiguravanje legitimnih nacionalnih interesa triju naro-
da. Tek kada se ono rijeπi po standardima kakvi vrijede u osta-
lim europskim viπenacionalnim dræavama, moÊi Êe se uspjeπno
rjeπavati druga pitanja o kojima ovisi kvaliteta æivota svakoga
pojedinca.
To je put koji mi zagovaramo. Naπi su saveznici na tom
putu svi dobronamjerni ljudi. Takvim ljudima prihvatljivo je
samo poπteno i pravedno politiËko promiπljanje.
Voeni starom latinskom mudroπÊu da je historia magistra
vitaei iskrenom æeljom da do poπtena i pravedna suglasja do-
e, pripremili smo ovu knjiæicu. Njezin je cilj upoznati Ëita-
telja s proπloπÊu i omoguÊiti mu da o njoj izgradi svoj sud.
Ako izgradimo zdrav i objektivan sud o proπlosti, lakπe Êemo
moÊi odgovoriti na izazove danaπnjice i graditi bolju budu-
Ênost.
Mario Vasilj,
predsjednik Hrvatskoga bloka BiH
7
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 8
8
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 9
PPOOGGLLAAVVLLJJEE II..
OOdd HHrrvvaattsskkooggaa KKrraalljjeevvssttvvaa ddoo
BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee
1. OpÊi podatci
Bosna i Hercegovina prostire se na povrπini od 51.197 Ëe-
tvornih kilometara. Sjeverni dio dræave - Bosna - ima izrazito
kontinentalnu, a juæni - Hercegovina - izrazito mediteransku
klimu.
Po zadnjemu popisu puËanstva, provedenom godine
1991.1, æivjela su u Bosni i Hercegovini 4. 377. 033 Ëovjeka.
Od toga su 17,4 posto Ëinili Hrvati, 31,2 posto Srbi, a 43,5
posto Muslimani (koji su se u rujnu 1993. prozvali Boπnjaci-
ma). Preostalih 7,9 posto puËanstva uvrπteno je u rubriku
„ostali“. Meu njima su najbrojniji oni koji su se oËitovali
kao Jugoslaveni.
1Podatci su preuzeti iz StatistiËkoga biltena br. 234, izdanje Dræavnoga zavoda za sta-
tistiku Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 1993.).
9
politicka sudbina-kb2 9/26/05 10:32 Page 10
EtniËka slika BiH po popisu puËanstva (1991.)
Kao meunarodnopravni subjekt Bosna i Hercegovina
pojavila se na svjetskim politiËkim zemljovidima nakon ra-
spada Jugoslavije. Nastala je kao sljednica jugoslavenske fede-
ralne jedinice SocijalistiËke Republike Bosne i Hercegovine.
Ustroj dræave posljedica je viπegodiπnjega rata i cijeloga ni-
za meunarodnih sporazuma, od kojih su najvaæniji: Wa-
shingtonski mirovni sporazum, kojim je zaustavljen hrvat-
sko-boπnjaËki sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Her-
cegovine, i Daytonski mirovni sporazum, kojim je zavrπeno
Ëetverogodiπnje ratno razdoblje. Daytonski sporazum, u koji
su utjelovljeni samo odreeni segmenti Washingtonskoga
sporazuma, faktiËki je od Bosne i Hercegovine stvorio konfe-
deraciju dviju administrativnih jedinica: Republike Srpske i
10