Novosti iz Hrvatskog NacioNalNog vijeća

80 Pages·2014·9.46 MB·Croatian

Uskrsna poslanica
kotorskoga
biskupa
mons. Ilije Janjića
Svima vama, dragi sveće- Neka nam u nasljedovanju uistinu bio razbojnik. No, onaj
nici, drage redovnice i re- ideala Krista raspetoga i uskr- razbojnik s lijeve strane ostao
dovnici, dragi Božji puče, sloga pomogne nedavna poru- je tvrdokoran, još više kao da
upućujem moje čestitke i dobre ka pape Franje: Obratite se ili se ruga: Ako si Sin Božji siđi
želje u povodu slavlja uskrsnu- vas čeka pakao! U toj poruci s križa, spasi sam sebe, a tek
ća našega Gospodina. uočavamo otklon od dosa- onda ću ti povjerovati. Baš da-
Neka vas ova moja čestitka dašnjih prešućivanja govora nas kada slavimo Kristovu
potakne da i vi čestitajući jed- o paklu. Mislilo se, nemojte pobjedu nad Sotonom, nad
ni drugima Uskrs budete os- govoriti o paklu da se ljudi svakom zloćom, trebali bismo
posobljeni raspirivati u sebi ne bi uplašili. Ipak, Papa mi- u svojoj savjesti reći: Ja želim
Božji duh, učvršćujući svo- sli drukčije, ne želi prešutjeti ostati cijeloga svog života na
ju vjeru u stvarnost Kristova onu stvarnost o kojoj ni sam putu Božje volje, želim ostati
uskrsnuća. Neka se u nama Isus nije šutio jer zaista posto- Kristov. Ne preostaje mi drugo
poveća pažnja slušanja da u ji stanje vječnog plača i škrgu- nego zahvaljivati na Kristovoj
našim srcima jasnije odjekuje ta zubi. To stanje čeka svaku ljubavi, na njegovoj dobroti
Riječ Božja: Mir vama! Ne bojte dušu ako do kraja svoga života što me voli i što me je osvojio.
se, ja sam s vama! Bog nije in- ustraje u svojoj tvrdokornosti, Ali, ne daj Bože ako sam po-
diferentan prema čovjeku, već u svojoj duhovnoj okamenje- put onoga lijevog razbojnika,
se uvijek zauzima za svako- nosti, a poznato je da su ko- tvrdokoran, onda je zadnji čas
ga od nas, on nas spašava od rumpirani ljudi tvrdokorna za duhovnu katarzu, za obra-
propasti i svakoga zla. Jer mi srca i da su teški za obraćenje. ćenje. U takvom obraćenju
smo najsavršenija stvorenja, Stoga Papa i opominje tvrdo- doživjet će se iskreni Uskrs,
njegova slika i prilika. korne jer zna da je Božje milo- doživjet će se vlastita pobjeda,
Uočavajući Božju ljubav srđe još veće i da se uz poticaj doživjet će se dubinska radost
iskazanu na Kalvariji, a pot- drugih i takvi mogu preokre- koja će biti osposobljena da
krijepljenu Kristovim uskr- nuti jer taj preokret je omo- zapjeva: Amen, aleluja!
snućem, oslobađamo se život- gućio raspeti i uskrsli Krist. Radosni u zajedničkom slav-
nih sumnja, oslobađamo se Zašto čovjeka ne podsjetiti na lju Uskrsa, svima vama, draga
raznih prepreka na putu naše ona dva razbojnika s Kalvari- braćo i sestre, svim kršćanima
vjere, a otvaraju nam se novi je, na onog razbojnika koji je – čestitam blagdan Kristova
vidici svjetlije budućnosti. U bio Isusu s desne strane, koji uskrsnuća!
uskrslome Kristu pronalazimo je uputio raspetom Isusu ove
novi putokaz za naše pobjede, riječi: Sjeti me se kada dođeš Kotor, o Uskrsu
za učvršćenje naših životnih u svoje Kraljevstvo. Poznat je i
stajališta te nošeni poletom Isusov odgovor: Još danas ćeš + Ilija, biskup
uskrsne radosti Krist postaje biti sa mnom u raju. Kakva div-
ideal života. na utjeha za razbojnika koji je
PB 3
Godina pape Franje
– godina iznenađenja
4
Prošlo je godinu dana otkako je
stao na čelo Katoličke crkve. Prvi
papa iz Latinske Amerike još uvijek
je istodobno „običan“ svećenik
– konzervativan i spreman na
reforme.
On je prvi papa iz Latinske
Amerike, prvi jezuit na čelu
Katoličke crkve, prvi koji pri tome
nosi ime Franjo. Izabran je prije
godinu dana, 13. ožujka 2013. Od
tada je već više puta dokazao da
Crkvu vodi na poseban način i da
je u stanju misliti svojom glavom.
Već u svome prvom govoru u crkvi
svetoga Petra, Horhe Mario Bergoljo
naglasio je da sebe vidi i kao
„rimskoga biskupa“. On to svojim
položajem svakako i jest. Naime,
osim papinske to je samo još jedna
u nizu raznih službenih titula koje
opisuju položaj svakoga pape. Ali
do sada su te sporedne titule samo
rijetki prije njega spominjali.
Osim toga, ni jedan papa u novijoj
povijesti nije, unatoč svome novom
položaju, još uvijek djelovao kao
da je „običan“ svećenik. Papa
Franjo traži blizinu ljudi. Njihova
blizina mu je potrebna – bez obzira
svidjelo se to vatikanskom aparatu,
njegovim tijelohraniteljima i
snagama osiguranja ili ne. Način
njegova govora je vrlo jednostavan,
razumljiv, lako dopire do srca
slušatelja bez obzira na to koliko su
oni, u teološkom smislu, zahtjevni.
5
položaja bio je isto tako revo-
lucionaran i hrabar te mudar
korak. Tko je mogao očekivati
da će se stari i novi papa tije-
kom službe u crkvi svetoga Pe-
tra u Rimu zagrliti kao braća?
Sigurno nitko!
Papa Franjo započeo je mno-
ge reforme, a mnoge mu tek
predstoje. Do sada je najdalje
u svome razvoju otišla reforma
vatikanskih financijskih insti-
tucija, koje je papa Franjo u
cjelini stavio pod znak pitanja.
Te institucije danas posluju
u skladu s pravilima među-
narodne financijske transpa-
rentnosti i njihov rad se prati
Susret pape Franje i Benedikta XVI.
određenim i vidljivim susta-
vom kontrole.
Papa preko telefona blijsku poruku. Upozorava na
Ovu godinu papa Franjo
stanje i situaciju u globalnom
namjerava posvetiti temi obi-
Briga za druge u pape ekonomskom sustavu, na ne-
telji. Danas se čak i katolički
Franje vidljiva je ne dostatke u politici prema izbe-
svećenici usuđuju govoriti o
samo prilikom demon- glicama, podsjeća na ono oko
različitim oblicima načina ži-
strativnih posjeta na otoku čega se više nitko ne uzrujava
vota, o propalim partnerskim i
Lampeduzi ili u rimskim siro- i ne brine.
drugim odnosima, o homosek-
mašnijim četvrtima. U inter-
sualnosti i seksualnosti, o mo-
vjuu koji je dao prije nekoliko Dvojica papa i jedan
ralu. Sredinom veljače su kar-
dana papa je pričao o svojoj „kabinet“ dinali, okupljeni u Vatikanu
navici da nekog jednostavno
u do sada neviđenom broju,
nazove. Naveo je i jedan kon- Puno toga još uvijek je vrlo diskutirali o svim spomenu-
kretan primjer. „Pisala mi je revolucionarno. Iako se Ka- tim temama, a papa Franjo ih
udovica od 80 godina koja je tolička crkva tijekom stoljeća je pažljivo slušao. Za listopad
izgubila svog sina. Nazvao sam razvijala (ponekad vrlo polako, je najavljena posebna sinoda
je i od tada je redovito zovem, nekada samo pod pritiskom), koja bi se trebala baviti tim
jedanput mjesečno. Time is- 13. ožujka 2013. označio je temama. Možda Katoličkoj crvi
punjavam svoju dužnost sve- početak jednoga revolucionar- uspije da se u tim pitanjima
ćenika. I to mi se sviđa“, rekao nog razvoja. Povlačenje 85-go- približi realnosti i stvarnom
je papa Franjo. dišnjeg pape Benedikta XVI. s životu.
Međutim, on želi puno više
od toga: prije svega uvođenje
reformi i noviteta, bilo u ve-
likom ili manjem obliku. Te
veće promjene zahtijevaju i
više vremena. Jedna od njih
je i promjena vezana uz pita-
nje vjerskoga crkvenog uče-
nja. Argentinski papa isto
tako redovito podsjeća na jed-
noga drugog Franju – onog iz
Umbrije, iz Asizija, koji je pri-
je 800 godina napustio apo-
stolsku palaču i preselio se u
jednostavne prostorije koje je
dijelio s drugima. Papa Franjo
svakog dana propovijeda vrlo
jednostavnim riječima i širi bi-
Papa pere noge maloljetnim zatvorenicima
6
Novost je također i okupljanje kardinala iz skom danu mladih u Rio de Janeiru. Ali zato
cijeloga svijeta svakih nekoliko mjeseci u Vati- su mnogi posjetili njega. Broj javnih, službenih
kanu, u papinu kabinetu. Tijekom tih sastana- audijencija u odnosu na njegove prethodnike
ka pripremaju se daljnje reforme. Ipak, unatoč peterostruko je veći. Među poznatima i moćni-
svemu, već sada je jasno vidljivo i to da papa ma, s papom Franjom susreli su se Benjamin
Franjo nije samo reformator. Naprotiv, on dje- Netanjahu, Mahmud Abas, Fransoa Oland,
luje istodobno i liberalno, ali i konzervativno, i Angela Merkel, Vladimir Putin i Dilma Rusef.
sasvim sigurno će poduzimati samo one kora- Sljedećih tjedana u Vatikan bi trebao stići Ba-
ke koji odgovaraju Crkvi i njezinu kontinuite- rak Obama, ali i engleska kraljica Elizabeta II.
tu. Među njegovim najužim suradnicima nala- Od ostalih važnijih događaja svakako treba
ze se vrlo različite osobe – neki od njih su vrlo spomenuti i objavljivanje kritike kapitalizma u
hrabri, drugi pak plašljivi. studenome prošle godine. U njoj stoji: „Mi smo
stvorili nova (lažna) božanstva. Klanjamo se
Svjetski moćnici u posjetu papi novome ‘zlatnom teletu’. Vlada fetišizam nov-
ca u diktaturi ekonomije bez lica i bez nekoga
Franji
stvarnoga ljudskog, humanog cilja.“
Tijekom te prve godine dana papa Franjo bio
Tekst: Deutsche Welle
je samo na jednom putovanju u inozemstvu –
u srpnju prošle godine sudjelovao je na Svjet-
Predsjednik Crne
Gore Filip Vujanović
u posjetu poglavaru
Rimokatoličke crkve
Predsjednik Crne Gore Fi-
lip Vujanović sredinom ožuj-
ka boravio je u službenom
posjetu Vatikanu, gdje se u
Apostolskoj palači sastao s
poglavarom Rimokatoličke
crkve papom Franjom. ključeno da Crna Gora može njen Crnoj Gori i da je spre-
Nakon sastanka Vujanović biti dobar primjer suradnje man da promoviše ono što
je izrazio zadovoljstvo vrlo s Vatikanom. „Bilo mi je ve- su najveće vrijednosti Crne
otvorenim, konstruktivnim liko zadovoljstvo da čujem Gore“, zaključio je predsjed-
i korisnim razgovorom s pa- da papa Franjo ima jednu nik Vujanović.
pom Franjom: „Bio je to sasta- snažnu emociju prema Crnoj Predsjednik Vujanović u Va-
nak na kome smo zajednički Gori, da je guverner argen- tikanu se sastao i s državnim
podsjetili na viševjekovne od- tinske provincije Ćako Horhe tajnikom Svete Stolice nadbi-
nose Crne Gore i Vatikana, Kapitanić, koji je porijeklom skupom Pjetrom Parolinom,
koji su počeli sa priznanjem Crnogorac, čovjek koga papa s kojim je također razgovarao
države 1077. godine kada je veoma uvažava i sa kojim o vrlo dobrim odnosima Crne
priznat kralj Mihailo Vojisav- je blizak, a da je u vremenu Gore i Vatikana. Sugovornici
ljević u Duklji iz koje je na- kada je sadašnji papa pro- su posebno istaknuli velikog
stala Crna Gora, potom kroz glašen za biskupa – jedan od i vrijednog sveca – Leopolda
Konkordat između Crne Gore trojice biskupa koji su ga pro- Mandića, koji je život posve-
i Svete Stolice iz 1886. godi- glasili bio porijeklom iz Crne tio slabima i siromašnima te
ne, koji je bio osnova za drugi Gore. Sve je to nešto što i u se zalagao za dobre veze pra-
Temeljni ugovor koji je potpi- jednom personalnom smislu voslavlja i katoličanstva.
san prije dvije godine“, rekao gradi naklonost pape Franja Susretima s papom Fra-
je Vujanović. On je istaknuo prema Crnoj Gori“, istaknuo njom i državnim sekretarom
da se na sastanku razgovara- je Vujanović. „Vidjelo se veo- Parolinom nazočio je i vele-
lo i o aktualnostima vezivanja ma jasno, otvoreno i na način poslanik Crne Gore pri Svetoj
Crne Gore i Vatikana te da je koji je bio za svaki ponos da Stolici Veselin Šuković.
na obostrano zadovoljstvo za- je papa Franja veoma naklo-
7
BOKELJI U RIJECI PROSLAVILI BLAGDAN SVETOGA TRIPUNA
MNOGOBROJNIM MANIFESTACIJAMA OD 14. DO 22. VELJAČE
Тripundanski dani -
dani Bokelja u Rijeci
Bokeljska mornarica 809 u Rijeci - tradicija koje traje
više od 50 godina
Kotorski biskup s malim admiralom i odredom Bokeljkske mornarice
8 9
Priredio: sporta, pa se ponosno na toj Danas Odred okuplja 20 čla-
Tripo Schubert listi nalaze i tri Bokelja. Na- nova koji aktivno sudjeluju u
Informacije i fotografije: grada za životno djelo Grada proslavama svetoga Tripuna,
Ervin Schubert, Ivica Ka- Rijeke dodijeljena je prof. dr. ali i drugim gradskim manife-
menarović i Zvonimir Brgu- Đorđu Miloviću, a Godišnju stacijama kao što je, primjeri-
ljan nagradu Grada Rijeke dobi- ce, Dan svetoga Vida (15. 6.),
li su: prof. Ivo Kamenarović, zaštitnika Grada Rijeke, te
Bokeljska mornarica prof. Špiro Milošević i prof. ujedno i Dan Odreda.
809 branik je i zaštit- Đorđe Milović. Bokeljska mornarica 809
nik bokeljske tradici- Bokeljska mornarica 809 Rijeka i ove godine organizi-
je na području Rijeke i cijele Kotor osnovala je 1962. godine rala je Tripundanske dane -
Primorsko-goranske županije. podružnicu u Rijeci, a zatim je Dane Bokelja u Rijeci, koji su
Okupljalište je to i središte Bo- organizirana kao udruga koja se održali u razdoblju od 14.
kelja i na ovom području, ko- nosi naziv Hrvatska bratovšti- do 22. veljače, uz tradicional-
jih ima oko 1.000 i aktivni su na Bokeljska mornarica 809 nu proslavu svetoga Tripuna
sudionici društva na prostoru Rijeka, na čijem čelu je kap. i Bokeljske noći. Ovogodišnji
na kojem sada žive. Kao potvr- Božo Brajak. Tripundanski dani – Dani Bo-
da aktivne uloge i položaja u Bokeljska mornarica 809 Ri- kelja ponudili su u Rijeci ne-
društvu u kojem žive svjedoče jeka održala se od osnivanja koliko kulturnih događaja i
nagrade Grada Rijeke koje se do danas i to ljubavlju, entu- manifestacija koje su imale cilj
dodjeljuju građanima koji su zijazmom, ali i materijalnim pokazati dio bokeljske bogate
to zaslužili svojim radom na prilozima, radom i zalaganjem tradicije i kulturne baštine.
području znanosti, kulture, članova u Rijeci.
PLAN DOGAĐAJA
• 14. veljače - Prezentacija knjige „Sabrana djela Viktora Vide“, koja je izdana u povodu
100. godišnjice rođenja pjesnika.
• 15. veljače - Otvorenje izložbe „Kravata u Bokelja“.
• 16. veljače - Sveta misa u crkvi uznesenja Blažene Djevice Marije, koju predvodi kotor-
ski biskup mons. Ilija Janjić.
• Nakon mise vanjska proslava sv. Tripuna, kolo Bokeljske mornarice 809, uz pratnju
Gradske glazbe Trsat.
• 16. veljače - Otvorenje izložbe srebrnih zavjetnih darova bokeljskih pomoraca „Ex-voto“
iz crkava Kotorske biskupije: iz Perasta, Stoliva, Prčanja, Mula i Dobrote.
• 20. veljače - Predavanje prof. dr. Vande Babić: „Zmajevići - doprinos kulturi Mediterana“.
• 21. veljače - Okrugli stol na temu: „Položaj Hrvata u Boki kotorskoj“.
• 22. veljače: Tripundanski bal Bokelja - Bokeljska noć.
• Suorganizatori proslave su: Hrvatska matica iseljenika - Podružnica Rijeka, Kotorska
biskupija, Pomorski muzej Kotor, Hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809“ Za-
greb, Academija Cravatica, Riječka nadbiskupija i Gradska knjižnica Rijeka. Pokrovite-
lji su: Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
PREZENTACIjA KNjIgE „SABRANA djELA VIKTORA VIdE“
Višednevna manifestacija započela je u knjižari „RiBook“ prezentacijom knjige „Sabrana
djela Viktora Vide“ koja je izdana u povodu 100. godišnjice rođenja hrvatskoga pjesnika iz
Boke kotorske.
Viktor Vida rođen je u Perastu 1913. godine. U Zagrebu je diplomirao povijest južnosla-
venske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1943. godine radi u Vatikanu i
Rimu kao član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Početkom 1948. godine seli
se u Argentinu, gdje je umro 1960. godine. Na njegovu grobu piše: „Ars longa, vita brevis!“
(Umjetnost traje, a život je kratak!).
O životu i djelima autora poznatog po pjesmama snažnoga intimističkog ugođaja na teme
smrtnosti, samoće i egzistencijalne zebnje, pisanih u tradiciji A. G. Matoša i Tina Ujevića,
8 9
prisutnu publiku informirali su prof. Željko Brguljan i prof. Siniša Mišković, a uvodno je pu-
bliku pozdravio i dr. Josip Gjurović, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica
809 iz Zagreba
IZLOžBA „IZ POVIjESTI BOKE KOTORSKE - KRAVATA u BOKELjA“
Boka kotorska čaroban je zaljev s nizovima kamenih kuća, palača i crkava u pojasu buj-
ne mediteranske vegetacije, nastao u susretu surovih kamenih vrleti i pitomoga zaljevskog
mora. Ta suprotnost učinila je Boku kolijevkom poniznih svetaca i ponosnih ratnika. Izložba,
putujući poput starih bokeljskih jedrenjaka, povezala je gradove Padovu, Trst, Tivat, Zagreb,
Pulu i ovog puta Rijeku.
U prostorijama Gradske knjižnice Rijeka otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Iz
povijesti Boke kotorske - Kravata u Bokelja“, koju su predstavili autori izložbe Željko Brgu-
ljan i Nikola Albaneže. Izloženih osamdesetak fotografija, nastalih od pojave fotografije pa do
sredine prošlog stoljeća, donose zanimljivu priču koja u središtu ima kravatu kao odjevni
predmet, ali koja je uvelike podsjetila na mnoge bokeljske velikane. Na više fotografija pri-
kazani su odredi Bokeljske mornarice, ali i admirali kao što su: dr. Rudolf Gunio, prof. dr.
Vladislav Brajković te kapetan Ivo Visin. Izložba daje sjajan uvid u bokeljsku nošnju, kao i u
razvoj građanskih modnih trendova tijekom povijesti, što uključuje i neizostavnu kravatu kao
izvorni hrvatski element u odijevanju. Izložba je nastala u organizaciji Hrvatske bratovštine Bo-
keljska mornarica 809 iz Zagreba te ustanove Academia Cravatica.
SVETO MISNO SLAVLjE u CRKVI uZNE- Misno slavlje predvodio je kotorski biskup
SENjA BLAžENE djEVICE MARIjE mons. Ilija Janjić u zajedništvu s domaćim
župnikom vlč. Marijem Gerićem i student-
skim kapelanom Velimirom Martinovićem.
Tijekom mise crkveni zbor otpjevao je himnu
svetoga Tripuna, a mali admiral Bokeljske
mornarice izgovorio je Lode - Pohvale u čast
sv. Tripuna. Ove godine za malog admirala
izabran je Borna Schubert.
Na vanjskom dijelu proslave članovi Hrvatske
bratovštine Bokeljske mornarice 809 iz Rijeke
pozdravili su okupljene ispred crkve na Trgu
pokraj Kosog tornja s tradicionalnim pokličem
„Fidest et Honorem“ – „Čast i poštenje“ te su
nakon toga uz pratnju Trsatske gradske glazbe
Sveta misa u crkvi uznesenja Blažene Djevice
otplesali kolo svetoga Tripuna.
Marije
Borna Schubert, mali admiral izgovara lode Kolo Bokeljske mornarice 809, uz pratnju
Gradske glazbe Trsat
10 11