Table Of Content#
TBIBINA
o
F|UIZINGA
MUMFORD
BOCHENSKI
MARITAIN
TOMMAO RES.V ETACZAVSRVEAM ENA
UVODNIK
JEDINSTVOZ IVOTA .........5
U PRVOM PLANU
1700.O BLJETNICAD IOKLECIJANOVEP ALAEE KAO KOLIJEVKE
GRADAS PLITAI POdECIS ALONITANSKO-SPLITSCKRE KVE. .,.,.......6
Dr. SlavkoK ovaiit
POD POVECALOM
DJELOTVORNOSPTR VIHK RSCANA ............1..3.
LovreS ola
INTERVIEW
''O
DR. IVAN MACAN: JEDNOJS TVARNOSTMI OZE SEI ZRICATI
SAMOJ EDNAI STINA" ...............1.6.....
Razgovara:o P etar Balta
PRTNOSI
FILOZOFTJ-A Z NAdAJI SMTSAO ......................22
Kongregacijaz a katoliiki odgoj: "Naputako nastavifilozofije" (izvadci)
JOSEFB OCHENSKIO: VAZNOSTIF ILOZOFIJE ......,.,,,...,.,24
priredio: Ivan Zelit
INDIVIDUAI OSOBA ..,..26
JacquesM aritain
PROFILI
TOMAM ORE- SVETACZ A SVAKOGA.. ........... .................29
Kazimir Vrljiiak
eovfgf ZA SVA VREMENA( Pismas v.T omeM orea) ........33
Priredio:A lvaro de Silva
POGLEDI
TEoLosKIPRoFILNoVoGKATEKIZMA..'.....'..'....
Msgr. dr. Christoph Schrinborn,n adbiskupb eiki
PROTIV STRUJE
DOBAN OVOGB ARBARSTVA........... ...........4..8...
Priredio: Petar Balta
TEHNIKA:C ILJI LI SREDSTVO?................. .......52
StipeC elar
LEWISM UMFORD": GRADU HISTORIJI.".. ........... ..........5..5.
Izabrao: StanislavV uiica
OSOBE
BARTOLOMpEAJJ ALr.e. ............. ...............6..0......
Marko Trogrlit
OSVRTI
"PRIJECPIR AGN ADE" ....................64
Priredila: NivesJ ozit
KNJIZARSKIIZ LoG .....6 8
rz sADRLxa.
No;) rinma
Semestralna revija za religiju,
SPLIT I SPLITSKA CRKVA
kulturu i misaonu orijentacija
Oblje tnicai zgradnjeD ioklecija nove 1995b, r. 1l - n
palade,t e genezaC rkve na ovim
prostorimat ema su prilogak ojegj e
napisao povjesnidari profesor na
teolo5kom fakultetu u Solitu dr.
SLAVKOKOVAEIC
FILOZOFIJA DANAS
O stanju na filozofskim udiliStima,
ulozi fi lozofije u dana5nej mv remenu !r
i njenom odnosus pramk r56anstva,
PRIJEI,OM
sD r. IvanomM acanom,dosadaiimnj
Isor Matas
dekanom Filozofskog Fakulteta
rllil
DruZbe Isusove u Zagrebu a::::,t. t
razgovaraoje PETAR BALTA
SV.T OMAMORE
Prlkaz osobe sv.Tome Morea,
njegova Livotai dijelaj e priredio
KAZIMIRVRLJIEAK, dland ruSwa
sv. Tome Morea u BuenosA iresu,
istaknutih rvatskik atolidkid je latnik
izmedud va svietskar ata.
KATEKIZAM KATOLIEKE
CRKVE Copyrigh@t
NOVATRIBINA,I 995.
Donosimo dlanak novoimeno-
vanovanogb edkogn adbiskupaM sgr.
dTC. HRISTOPHAS CHONBORNA
OP,k oj ije kaog lavni tajnik Redakcije
Katekizma najuy'.e sudjelovao na
njegovoj izradi.
UVODNIK
V
JEDINSTNVYOO TA
sklopu svjesno programiranogr u5enja harmonije Livota i moralnog reda s
ciljem zatiranjak r5ianstva proklamiranaj e privatnost vjere odnosno njeno
odvajanjeo d svihk onkretnihs feraZ ivota.T ako sez a neukusno,in tegralistidkoil i
fundamentalistidkpor ogla5avas vakod rZanjek oje braniv jerskei moralnei stinen ajavnom
podrudju.T o je rezultiralom odemim poganstvomk oje je zahvatilog otovo ditav Zapad,
koji sagledavas vijet i svijetovnea ktivnostik ao sames ebic ilj, bez ikakvog odnosap rema
Bogu i temeljnim istinama. NadilaZenjet e frakture Zivota i vjere, te uspostavljanje
organskogi cjelovitogj edinstva izmedu njih jest urgentnaz ada(an a5ih dana.N a to su
ponajprijep ozvaniv jernici laici, za koje je svijet mjesto,a svjetovnea ktivnosti sredstvo
ostvarivanjap ozivan a svetostu pu6enogs vimab ezrazlike na staleZ,S toj e i II. vatikanski
sabori znovan aglasio.
Na toj crti je i neumornop ozivanjep ape Ivana Pavla II. na reevangelizacijuE urope,
odnosnon a izgradnjuk ultureL ;ota i ljubavi nasuprotv ladajuioj kulturi smrti i egoizma.
Sudjelovatiu gradnjik ulturep osvemap roZetee vandeoskimd uhom,d uZnis mo samimt im
Stos mo katolici. I u profesionalnomi u obiteljskom i socijalno-politidkomo kruZju na5
identitetn ikad ne smije ostatip o strani,b ez obziran a odricanja,n eshvaianja,e tiketiranja
i zatvorenav rata uspjehuk oja mogu pratiti naiu konzistentnosut vjeri.
To istinskoTedinstvioiv ota namje potrebnijet im prije 5to smo danaso basutim nogim,
duboko pogre5nim,d efinicijamai shva6anjimad ovjekai svijeta,k oja name6u6is e kroz
Sundd asopiset,e levizijskee misije,u lidnep lakatei td. prijete naruSavanjemrn etafizidkog
dostojanstvad ovjeka,t e da i u duboko katolidkom narodu kakav je na3 katolidanstvo
postanes amod io prigodnidarskogfo lklora.A ko u vjeri ne budemoi mali dvrst oslonact e
jasan, sigurani utemeljenk riterij za ditavu Zivotnu stvarnostb iti 6emo poput trske koju
njiSurazniv jetrovi pomodarsko-hedonistidksihtr ujanjaK. akobi danasH rvatskai zgledala,
bilijeuop6ebilo,danijebiloonihkojisuZivjelzi aidealeibilisprernnizanjlhurnirati!?
Od knezovak oji su se zavjetovaliP etrovomn amjesnikun a vjernost,d o junaka koji su,
prekriZiv3is e i zazvav5iB oZju pomo6,s krunicom oko vrata krenuli u Oluju koja narnj e
svimad onijelal jep5ev rijeme.
Svijet 6eo statiu tami akok r5iani zbogp ornanjkanjajedinstviaiv ota ne buduk onkretne
Zivotne okolnosti,p a i one najteZe,o svjetljavali svjetlom vjere dajudi irn pravi smisao.
Samoi ntegralnos hvaieni Zivot, proLetv jerskirnd osljedno56um oZeu druSwuu terreljiti
kr5ianski duh, i udiniti da kultura, drLavnei nstitucije i zakoni doista budu na sluZbu
ljudima i vjednomc ilju za koji su stvoreni.
I glavninat ekstovau brojuN ove Tribinek oj i j e predV ama ukazuje na bitnost i potrebu
jedinstvai ivora. Koliko je onob ilo svojstvenok riianima prvih stoljeia vidljivo je iz teksta
o djelotvornostip rvih kr5iana.D a bi sep ostiglai oduvalah ijerarhijaZ ivotnih vrijednosti,
nuZnoj e shva6atis vijet i dovjekau pravom svjetlu,p ri demu flozofija, kao promi5ljanje
o metafizidkim temeljima stvarnosti,t e kao osnovai spravnea ntropologije i etike ima
nezaobilazanznataTj. emaj e jednao d temai ntervjuas dr. IvanomM acanom,d osadaSnjim
dekanornFilozofskogfa kultetaD .LuZagrebu iprilogakoje objavljujemop ovodoms mrti
JosefaB ochenskog,p oljskog katolidkog filozofa. Za apsolutnostv jerskih istina u svim
Zivotnim prilikama i isku5enjimas vojom mudenidkoms mr6uj e posvjedodios v. Toma
More o kojem objavljujemob iografski prlkaz i prijevod njegovih pisama.N a opasnostii
posljedicen aruSavanjjae dinstva iivotq upozoravajut ekstovi o tehnici, krizi suvremene
kulturei graduuhistoriji.U zovedonosimok ao i obidnoi drugetekstoves podrudjakulture,
religije i druStvenihd ogaclanja. I
U PRVOM PLANU
1700O.B LJETNDICIOAK LECIJAI\OVE
PALACKEA OK OLUEVKGER ADSAP LITA
I POCESCAI LOI{ITANSKO.SPLITSKE
CRKVE
'
udi su uviiek rado po rodu Vranjidanina,a li koji je
Obljetnicaiz gradnje viSe od pola stoljeca Livio i
dioklecijanovpea lade, djelovao u Splitu cijene6i
Splicanei druguju6is njima, s
dogadanja ali i polemike koje
dakakov, elike ;;iik;; rjubavrjuo dgajaju6i
"blj;;;;;'i;
zajednidknea rodnep ovijesti. tu ObljetniCu prate, te geneza njihovum Iadeip,,r oudavajuidi
Proslavao blj etnicar aznihv aZnih Crkven a ovimp rostorima duvajuiis tares plitskes pomenike,
ustanovai do gadajaizdrLavnoga, temas u prilogak ojegje ali o5tro napadajudio ne koji te
politidkoga, prosvjetno- spomeniken isu cijenili nego su
napisaop ovijesnicair
kultumogai vjerskogaZ ivotanisu ih uniStavalii li oitedivali (naziva o
j ednosmej rnoo krenutep roSlosti profesorn a teolo5kom ih je "spalatrinima").
negos u poglavito prigoda da se fakultetuu Splitu-dr. Zbog svega toga ne treba se
poku5au svemu tomu ispravno duditi Sto je vei sama najava
SLAVKOK OVACIC
vrednovati sada5njostte buditi proslave velike obljetnice toga
nove stvaraladkes nagez a put u grada u hrvatskoj javnosti sa
bolju budu6nost.U pravo je u tomu puno opravdanje zadovoljstvom primljena i od sviju podrZana. To
takvih slavlja. zadovoljswop ove6avad injenica5 to su gradski delnici
vei zapodetimv aZnimp othvatimap okazalid a proslava
necebitisamosvedarska.Unjihovojzamislioslavljima
Splitska obljetnica
vi5e je nego odita usmjerenostn a odludno nastojanje
t1d^ij:"ltttt:lebududnosti gradai njegovih
Grad Split po velidini i broju gradanad rugij e gradu :kt-b"ljt uspostavie o p6eo bnove
Hrvatskoj.Danasmuusvakompogleduptip"irlr.?is'i.
::f:ll.LtJ:,rlj"uuj'
mjestou Dalmaciji.
O njegovu stanju i napretku mnogo toga ovisi na
razinic ijelej uZneH rvatske.O sim togao n ima dugu i Je li ba5 1700. obljetnica Splita kao grada?
slavnup ro5lost.S toljedimajeb io glavnoc rkvenos rediSte
u hrvatskim krajevima. Saduvaoje spomenidkob lago Uza svet o trebar e6i daj e samao bljetnicas obzirom
neprocjenjivev rijednosti, a bio je op6enitoj ednim od na povijesned injeniced oneklep roblematidna.A ko se
najvedihk ulturnih Zari5tau hrvatskimk rajevima.K ad govorin aprostoo 1700g odinaG RADA Splita,t o zaista
jerijedokulturnomustvaralaitvuutomugradudovoljno moZeu svijestil judi izazvatiz abunui krivo shva6anje
je spomenuti srednjovjekovnogk ronidara Tomu pajenekedinjenicepotrebnopobliZerazjasniti.
Arhidakona,z atiml atinskogi hrvatskogp iscai pjesnika Splitjebezi kakved vojbejedano dnajstarijihhrvatskih
europskogglasaMarkaMaruli6a,pasvjetskipoznatoga gradova,m nogo stariji od glavnoga hrvatskog grada
ipriznatogaarheologaipovjesnidaradonFranuBuli6aZ, agreba,p a mu zaistan ije potrebno povijest jo3 i
6 Nova Tribina. 1995.b r.ll-12
umjetno produZivati.S pravom se moZe slaviti 1700. te postigli da njihov Sibenik postane biskupskim
obljetnicuD ioklecijanovep aladek, ojajep oslijep ostala sjedi5tem(1 298),je r sum u jedino takom ogli osigurati
kolijevkom grada Splita. Medutim, sasvimj e drugo dostojanstvop ravoga pravcatogag rada (u sverru
palada,p a makar se radilo i o velidanstvenojc arskoj ostalomub io je davno prije toga izjednadens drugim
paladi kakva je Dioklecijanova,a sasvimd rugo grad. dalmatinskimg radovima).
Njega ne dine samoz gradei zidine,u lice i trgovi. Nije Splitje svet raZeneu vjete svjetovnei crkvenen aravi
dovoljnan i napudenostS. ves ut o samoe lementi,vaLni, ispunio mnogo stolje6a prije ve6ine drugih starih
pa i bitni, ali vi5em aterijalni.D a bi od svegat ogan astao hrvatskihg radova,a li ipak tek nekoliko stoljeia poslije
grad, mora pridodi odredeni duhovni elemenatk ao Dioklecijana.S togas e moZe vi5e nego mnogi drugi
najbitniji. Neophodnim se za to uvijek smatraod oseg diditi uz ostalo i svojom starinom.D oista, pribliZno
odredenogas tupnja u razvoju dru5tvenogaL ivota i 1350 godina postojanjak ao grada nije malo ni u
uredenjau odredenomun aseljenomm jestu. europskimi svjetskimr azrnjerirna.
Hrvatskar ijedg radd oduie izraL,avavl5eslojapno jam. Re6i 6e netko: "Ako ve6 hrvatska rijed grad ima
Tim se izrazom u daljoj pro5losti nazivalo i obidnu vi5eslojno zna(enje, za5to se ne bi i obljetnica
tvrdaru. Rabios ei u znadenjuu tvrdenogaa, t ek donekle Dioklecijanovep aladek, ojaje bila podignutak aoc areva
druStvenou redenogan aselja( latinskinazivizatob ili su paladai ujedno vojnidki castrum, rnogla slaviti kao
castrum,o ppidum).U najpunijems misluo znadavaoje podetakk asnijegai dana5njegap unopravnog grada?".
naselje u svakom pogledu razvijeno i uredeno do To svakako,a li ondab i i sami zridaj o obljetnicit rebalo
najvi5egas tupnja.U starojG rdkoj toje bio grad-drlava tako oblikovati da ne izaziva zabunui laLnos hva6anie.
(polis). U rimskim i kasnijim vremenima svaki
punopravnig rado znadavanej latinskimizrazomcivitas. Dioklecijanovpaa lacai grad
Ve6 u kasnoantidkod oba nije se moglo zamisliti da bi
netko pravim gradom smatraom jesto,k oje nije imalo
Kad je rijed o graduS plitup ovijesned injenices u u
svogav lastitogb iskupa.P ogotovoj et akob ilo u stolje dirna
tomu pogledu prilidno jasne. U pitomoj uvali pod
srednjegavijekaP. oznatojek ako sus eS ibendanni amudili
Marjanom stajalaj e od Dioklecijanovav remenap a do
dok nisu svojep odrudjeo dijelili od trogirskeb iskupije
sredine VII. st. velidanstvena palada toga slavnog
Nova Tribina,/995, br.l l-/2. 7
U PRVOM PLANU
umirovljenika, utvrdena zidinama i kulama. Sudbina Mogao bi se smatrati prihvatljivim i govor o 1700.
joj j" u tim burnim stoljedima bila kojekakva. O obljetnicip rvih podetakag radaS plita,a li nagla5avanje
promjenjivostit e sudbineo visilaje, dakako,i razliditost naprosto1 700g odinaG RADA Splita,k ako sen erijetko
njezinen amjene,k oja nije dovoljno poznataZ. na sed a moZe proditati i duti ovih mjeseci, nije u skladu s
je u drugoj polovici V. st. udomila svrgnutoga povije snim dinje nic ama.
zapadnorimskogc araN epota,k oji je iz nje par godina
vladaom alim ostatkomv et g. 476 . propalogC arstvad, a
lJ spominjanjus plitske1 700.o bljetnicep onekads e
bi brzop ostalap ozornicomn j egovao krutnogu morstva.
dodad aj e to ujedno i 1700.o bljetnicaS plitske crkve,
Stos eunjojz bivaloposlijetogamoZsee s amon agadati.
Stoje posven eistinito.S punim je razlogomn adbiskup
Jedvad a bi se mogao na6i neki ozbiljan povjesnidar,
mons.AnteJ uri6u razgovoruo bjavljenomu Slobodnoj
koj i bi seu sudiow rditi daj ep rij ep adar imskeD almacije
Dalmaciji( god5 2,b r.15920o d l5-17. IV. 1995.s tr.6 )
u avarsker uke uz nedalekuS alonu,s jajnud almatinsku
izjavio, da Salonitansko-splitskac rkva nije "nastala
metropolu,i obliZnji manji gradid Epetium i ta palada
istodobnos paladoms vogap rogoniteljaD ioklecijana"
bila punopravnimi li uop6eg radom smislu koji bi bio
pa da stoga" ona sadan e slavis voju 1700.o bljetnicu".
bliz dana5nej muz nadenjut e rij ediAko j em oZdam ogu6e,
Ona je kao "salonitanska" zaistan astalam nogo prije
pa daki opravdano,d vojiti o todnostin ekih pojedinosti
palade.S pomenutiD ioklecijanov progon zatekaoj u je
u predaij o podecimag radaS plitaz abilje Zenouj Tominoj
vei sasvimi zgradenui zrelu.
Sv. Dujen ijeb io prviS alonitanskbi iskup
Grad ne iine samo zgrade i zidine, alice
i trgovi. Nije dovoljna ni napuienost. Stari popisi salonitansko-splitskihn adbiskupa
podinjali su rijedima Domnio primus, prevedeno na
Sve su to ssmo elementi, vaini, pa i hrvatski: "Dujam prvi". Da je .on bio vremenski prvi
bitni, ali viSem aterijalni. Ds bi od svega salonitanskbi iskup,p oslanu Salonuo d samogas v.
Petra,o p6enitos ed rZalot ijekom srednjegav ijeka i sve
toga nastao grad, mora pridoti odreileni
don ovijihv rernenaP. rijeB uli6evihi straZivanjai r asprava
duhovni elemenatk uo najbitniji. osporavaoje to, dini se, salno vi5ki sve6enik Antun
Karamaneo-Matijaievi6u 18.s t.N apokonje arheoloSki
Neophodnim se za to uvijek smstrso
nalaz sarkofagas natpisomD ujmova sinovcab iskupa
dosego dreitenoge stupnja u razvoju Primusa,v jerojatnon jegovap rvoga nasljednikau tzv.
konfesiji grobi5neb azilike na Manastirinarnai,s pravio
dru\tvenoga iivota i ureilenja u
tu vrlo staruz abunui pokazod a ie Primu.sv lastito irne
odredenomu nsseljenom mjestu. jednogao dD ujmovihn asljednikaa,n er ednib roj "prvi"
uz njegovo ime, kako su bili pogre5no shvatili
srednjovjekovnip repisivadik ataloga.
Sv.D uje nije,n aravno,s amimt im pomaknuts prvoga
mjesta u vremenskom slijedu salonitansko-splitskih
kronici, nije o dinjenici daj e novi grad Split roclenk ao
biskupai nadbiskupaP. omaknutj e odatle stogaS toj e
svojevrsni "postumus" tek poslije propasti njegove
Buli6d rugimn epobitnimp odacimaiz arheolo5kihn alaza
starice" majke" Salone diju je ba5tinu dijelom uspio
i povijesnih vrela dokazao,d a taj slavni salonitanski
spasiti.
biskup-mudenikn ije Zivio u drugoj polovici prvoga i na
Naravno da nije zanemarivad injenica 5to je grad
podetkud rugogas toljeia te da mudeni5tvon ije podnio
Splitrodeni odnjihanuk rasnoji nekolikos toljeia staroj
u vrijeme caraT rajana,k akoj e hdela srednjovjekovna
kamenojk olijevci, s kojom se brzo stopio i koja se,
splitskat radicljaizraLenau spomenutimp opisima( don
sre6omu, dobromdijelus aduvaladod anasp, ajoj skupa
Franei hj e na ziva ok atalozima),ur aznirnM udenikovim
s njim treba odati duZnup odast,z aito ne, i proslavom
"Zivotima", sastavljenimta koderu srednjemuv jeku, i
velike obljetnice1 700.o bljetnicen jezinap ostojanja.
napokonu poz natojT ominoj kroniciHistoriaS alonitana
Zar za takr,up roslavun e bi jedna od mogu6ih dobrih
iz 13. st. nego da je on ustvari Zivio u drugoj polovici
formulacijam ogla glasiti:17 00.g odinaD ioklecijanove
3. st.,a bio mudeni pogubljenud obac araD ioklecijana
palate, kolijevke 1350 godina starog grada Splita?
i to todho1 0.t ravnja3 04.
8 Nova Tribina, 1995,b r.ll-/2
U PRVOM PLANU
TomaArhidakon ne znaju6i drugadije p omiriti nj emu
poznatap ovijesna vrela o Dujmu iz Dioklecijanova
vremena diji su blagdan martirologiji (djela s
kalendarskimpodacimao obljetnicamas mrtii li sahrane
sv. Mudenika) navodili 10. i 11. travnja sa starom
splitskom predajom o sv. Dujmu udeniku sv. Petra i
prvom salonitanskomb iskupu diji se blagdanu Splitu
svedanos lavio7 . svibnja,z akljudioj e - nikakvod udoz a
povijesnogp iscai z davnoga1 3.s tolje6a- das ub ila dva
Dujma slidnih imena,j edan apostolskiu denik i biskup
Domnij (Domnius),a drugi carskis luZbenikD omnion
(Domnio).
Bulii je razloLion astanakto gap odvostrudenjak,o je
je radikalno odbacio, ali tim ipak nije samep odetke
Salonitanskec rkve staviot ek u Dujmovo i Dioklecij anovo
doba.S matraoje daje prijeD ujmau Salonib iskupovao
sv.V enancije,k ojije premanjegorum iSljenjup ogubljen t'.;
pedesetagko dinap rijen j ega,n ajvjeroaj tnlje251. godine,
, ]!r;'i
kadj e carV alerij ani zdaos vojp rvi ediktp rotiv crkvenih
.1.
predstojnika, poglavito biskupa. Venancija je drL,ao t+..t4.1, t'lif,i
organizatoroms alonitanskeb iskupijei njezinim prvim
po redu redovitirnb iskupomi to stoga,S top ostojanje
salonitanskeb iskupije prije sredine3 . st. ne potvrduju
ni arheoloSkinalazni i pouzdanap ovij esnav relan astala
u onim vremenirna.T o rniS!enje naiega slavnog
arheologai hagiografau podetkus un eki braniteljis tare
splitskep redajeZ estokoo sporavalid, ab i onoz atirnb ilo
op6enitop rihva6eno.
Mogul i se pocecsi aloniiansko-splitcsrkkev e
datiratai postolskivmr emenima?
Biloj e, medutimv, e6m eduB uli6evims uvretnenicima
ozbiljnihp ovjesnidarak,o ji su,d odu5ep, rihvaialin jegove
zakljudkeo vremenuu kojemu su Zivjeli i bili mudeni
sv.V enancijei sv.D ujam, ali nisup oputn jegab ili bai
tako dvrsto uvjereni da kr5caniu Saloni nisu irnali
t
vlastitogab iskupap rije sredine3 . st.Z aosnovnuje zgru &
stare splitske predaje o apostolskomp odrijetlu
salonitanskcer kvei pakp ostojip rilidnod vrsto slonacu W&1
w,
w
zaistan eprijepomomvrelui,a kon eb a5d ovoljnoo dreden.
To je svima poznatai zjava sv. Pavla zapisanau 2.
poslanicTi imoteju,d ajeT it,j edano dnjegovihn ajbliZih
suradnika",o ti5aouDalmaciju("2 Tim4, I0).N ernoZe,
dakle,b iti dvojbed ajetajP avlovudeniki vjernip ratilac
od samogap odetkan jegova apostolskogd jelovanja
oti5aou tu prostranur imsku pokrajinun a istodnojo bali
Jadranskogam ora da u njoj navije5tak r5danskuv jeru.
Ako je oti5ao,z acijeloj e u nju i stigaoi tamo neko
vrijeme djelovao.
Nova Tribina,/gg5,b r.ll-/2. I
U PRVOM PLANU
Navedenip odatak,m edutim, premdap osvej asan u To 5to je u Dalmaciji misionario Pavlov udenik dini
pogledud inje nicev jerovjesnidkogp utovanaj g lasovitoga vjerojatnijom pretpostavku,d a je on sa sobom vodio
apostolskogU denika, odvi5ej e kratak, a da bi mogao suradniket e da je za sobom ostavljao organizirane
odgovoritin am nog ap itanja koj a seu vezi st im name6u, kr5ianskez aje dnicep ovje renep ouzdanims tarje Sinama,
kao npr. je li putovao sam ili su s njim i5li joS neki kakoj e uvijekd inioP avaon as vims vojimp utovanjirna
vjerovjesnici, kud je sve prolazio i gdje se najvi5e koja su u Djelima apostolskim op5irno opisana, ali
zadri,ao,k akav je odjek imalo njegovop ropovijedanje naZalosts amo ona do njegova prvoga dolaskau Rim.
i je li tu osnovaok r5danskuz ajednicup a makar u prvi Poznatoj e da su se poslije Pavlova mudeni5tva( oko
dasi malobrojnut e ostavioz a sobomn ekogad aj e vodi? 67.g)u svim takvim zajednicaman a delu starje5instva
Uza sve te nedoredenostpi ovjesnidarus e namede vrlo brzo pojavili biskupi, pa se smije barem s nekom
pretpostavka,d a Tit na tomu svom vjerovjesnidkom vjerojatnoS6bua remn agadatid aje tako bilo i u Saloni.
putu nije mimoiSaoS alonu,t adalnji glavni dalmatinski
grad,najvaLnijulu ku i najve6et rgovadkos redi5teu koji Dokaznas naga nedostatkaa rheolo5kih
su s istodnihs redozemniho bala iizltalije stizali ljudi
nalazai Sutnjep ovijesnihv rela
raznihn arodnostid onose6ri aznovrsnutr govadkur obu,
ali i nove ideje i pokrete,p a bi dakt rebalop retpostaviti
Povjesnidarki oji su se poslije Buliia bavili tirn
pitanjima,a to subili najdeS6aer heolozio, dredas porrinju
taj podataki z 2. poslaniceT imoteju, ali dodajud a, ako
je Tit i imao uspjehat e moZdab io osnovaok r5dansku
Uza sve te nedoreienosti poujesniiaru se zajednicuu Salbni,n emar azlogav jerovatid a se onau
namete pretpostavka,d a Tit na tomu kasnijim progonimao drZ,alauo rganiziranomo bliku te
imalab iskupep rije sredinet redegas tolje6a.P ri tomu se
svom ujeroujesniikom putu nije pozivajun an edostatakp otvrdeu arheoloikirnn alazima
mimoi\ao Salonu, tudainji glavni i saduvanimp ovijesnimv relima iz onih vremena,d akle
natzv.a rgumentume x silentio.G abridevi6z a povrdut e
dalmutinski grad, najvatniju luku i pretpostavkes pominje i dinjenicu da su na poznatom
najveie trgovuiko srediYteu koji su s mozaikuu Lateranskomo ratorijuu redenomu godinama
641- 642.p o naredbpi apeI vanaI V. Dahnatincap rikazani
istoinih sredozemnih obula i iz Italije
samos alonitanskmi udenic i rz r azdoblaj posl ij e sredine
stizali ljudi ruznih narodnosti donoseti 3. stolje6aa, po njegovum iSljenjub ili bi rnedun jima i
neki iz razdobljaprijet ogav remena,d a ih je ondjeb ilo,
raznovrsnu trgovaiku robu, uli i nove
a njih bi bilo, smatrao n, da je tu kr5danstvob ilo
ideje i pokrete... proBireno.
Medutim arheolo5kih nalaza koji bi povrdivali
postojanjen ekeb iskupijei li bilo kakve skupinek r5iana
u prva dva stoljedai ne moZe biti, jer prije konca 2.
stolje6ak riiani ni u gradovima u kojima ih je bilo
da su onamo i prije Pavlova udenikam ogli sti6i neki
mnogo nisu bili u moguinosti graditi crkve pa ni ku6e
kr5danis Levanta,n ajvjerojatnijei z grdkih gradovau
u crkvenomv lasniSwu( tzv.d omuse cclesiae)i,z radiva ti
kojimaje upravoa postolP avaou suradnjis Timotejom,
predmetes a specifidnok r5ianskim oznakama,i mati
Titom i drugima osnovaoj ake kr56anskez ajednice.
svoja posebnag roblja. U kr56anskims pisima iz prvih
Zacijelop ri tomu nije neumjesnop ostavitip itanje,n isu
dvaju stoljeia zasvjedodenoje postojanje samo tada
liu Saloniupravoti Pavlovii Titovi znancip rvinavijestali
najbrojnijihi najutjecajnijihc rkvenihz ajednicai onih u
kr5danskuv jeru pa videdi dobre mogu6nostio tomu
kojima sez bivalon eito pozitivnai li negativnaS toj e za
oba vij es til i svoje uditelj e, najp rodornij e vj erovje s nike i
vjeru ili crkvene propise i obidaje moglo imati op6u
organizatoretz v. "pavlovskih" crkava,m ole6i njihom
vaZnospt a zbogtogap rivladilon aroditup ozornostt ada
podrSkuipomo6uradu.
malobrojnihk r56anskihp isaca.
Treba ovdje naglasiti dinjenicu da je legendarna
S obzirom na dinjenicud a nile saduvanatr adicija o
splitskat radicija podetkes alonitanskec rkve pripisala
Stovanjus alonitanskihm ut enrkaiz razdoblja p rij e sredine
Petroruu deniku,a Tit je bio Pavlov,a li i odmahd odati
3. stolje6at reba upozoriti da upravo do sredinet oga
das ua postoliP etari Pavaot adas kupad jelovaliu Rimu.
stolje6an ije bilo op6ih i sustavnihp rogona kr5danau
10 Uora Tribina/,9 95.b r.tt-12
