Table Of ContentZelikoB udolf
Pavli6ic
,!q
,,'",
Zeljko Rudolf Pavliiid
SAKRAMENT ZEUIDBE
PRIPRAVAZ R ZCruIOBU- IZBOR BRAENOG
DRUGA
Dakovo, 1994.
ZENIDBA JE SAKRAMENT
Ustanova2 enidbe
Zenidba je djelo samog Boga. Bog stuaraju6iv idljivi
svijet, dini to svo,jom boianskom moci. On govori neka
bude svjetlo, neka bude svod nebeski, neka bude i bilje i
Zivotinje i sunce na nebu sa zvijezdama. Neka bude,
ponavlja se svaki puta. Tada Bog stuara dovjeka. No to se
de5ava na poseban na6in. "Nacinimo 6ovjeka na svo,iu
sliku, sebi slicna, da bude gospodar ribama morskim,
pricama nebeskim i stoci - svoj zemlji i svim gmizavcima
Sto puZu po zemlji". Nakon izvje5tajao stvaranju,d itamo u
Bibliji:" Na svoju sliku stuoriB og 6ovjeka,d a bude gospodar.
Dvije odlike dovjeka: dovjek je Bogu slidan po svojoj
neumrlojd uSi. Ne moZe biti po tijelu,j er je Bog neizmjerni
Duh. Djeca su po svojem izgledu desto vi5e ili manje
slicna roditeljima.C ovjek svojem Stuoritelju.U z to ga Bog
naziva gospodarem zemlje, daje mu opet dostojanstvo
koje on u punini posjeduje.
Biblija govori o prvom 6ovjeku, Adamu, pred kojega
Bog dovodi sve iivotinje u polju i ptice u zraku, "da vidi
kako 6e koju nazvati". Covjek to uspje5no izvr5i. On je od
Boga imenovani gospodar "nade imena svoj stoci, svim
pticama u zraku i iivotinjama u polju". No, kako ditamo u Radi toga Sto: "Zenidba ima cilj ovjekovjediti u svijetu
biblijskom izvjeStaju" dovjek ne nade pomo6 kao 5to je ljudsku obitelj, umnoZitid jecu BoZju, koja 6e jednom postati
On". On stuoren na sliku BoZju, Bogu sli6an, medu svim BoZji gradanil" (Castegnaro). MoZemo mirno dodati i svojoj
stvorenjimak oja su mu predana u vlast, nije na5ao nikoga narodnoj zajednici uvijek iznova darivatin ovo, zdravo, brojno
sebi sli6na. Kako se u taj mah osjecao, kaZe sveti pisac potomstuo,k oje je zalog Bo2jeg blagoslovas vakoj zemaljskoj
kada pri6a Sto je tada udinio Stvoritelj: "Nije dobro da zajednici.
6ovjek bude sam: "Nadinit 6u mu pomo6 kao 5to je on!"
ll Vatikanskis abor u6i: "Brak i bra6na ljubav po svojoj
(Post 2,18). "Tada Jahve, Bog, pusti san na 6ovjeka, na-
su naravi usmjereni radanju i odgajanju djece. Djeca su
pravi Bog Zenu, pa je dovede 6ovjeku. Na to dovjek re6e:
zaista najdragocjenijid ar b'raka,t e najviSe pridonose dobru
"Gle, evo kosti od mojih kostiju, mesa od mojega mesa.
samih roditelja." No ta je istina najo6itijai z rijedi koje Stuo-
2enom neka se zove, od dovjeka kada je uzeta!" (Post
-24). ritelj izgovara stvaraju6id ovjeka "kao mu5ko i 2ensko". "Na
?20 svoju sliku stuori Bog 6ovjeka, na sliku Bo2ju on ga stuori,
U latinskom je muZ: vi4 2ena, djevojka: virgo. Stari mu5ko iiensko stvori ih" (Post 1,27). Ponavljamov e6
hrvatski jezik pozna naziv: mui i mu2ica, kako i piSe u navedene rijedi, dovode6i uz njih u neposrednom nastavku
starimp revodima.l sus Krist je ienidbu od Boga ustanovljenu slijede6e:" l blagoslovii h Bog i re6e im. "Plodites e i mno-
podigao na 6ast Sakramenta, ali vec sam prvi izvjeStaj Zite i napunitez emlju i sebi je podloZite!"N ajuzvi5enidjia r
nagla5avas lijede6e: Bo2ji, dar radanja, po kojemu je dovjek sposoban da uz
BoZju suradnju stuara bi6a Bogu sli6na." Bica, kako se u
f . iovjek je slika samoga Boga, po neumrloi du5i.
nastavku naglaSava,k oja ce vladati ribama, pticama, svim
Njegovo je, dakle dostojanstvon eizmjerno.K ao i Zenino,
Zivim stuorovima."B og joS dodaje: "Evo, dajem vam sve
jer je postala od dovjeka,p omocnicas lidna njemu, opet i
bilje koje se sjemenip o svoj zemlji i sva stablap lodonosna
tijelomi neumrlomd uSom.T o je prva istinak oju mora ima-
Sto u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu."
ti uvijek svaki vjernik pred o6ima u svim prilikama 2ivota,
bilo u odnosu prema sebi, svojem tijelu i du5i, bilo kada Zakljucak:
se radi o ljudskom bicu kraj sebe, a naro6ito u odnosu
Bog stuara dovjeka na svoju sliku, sebi sli6na.
prema osobi koju 6e uzeti za svoju doiivotnu druZbenicu.
Zaito? Stvara ih kao mu5ko i Zensko.
Blagoslivlja ih i nareduje: "Plodite se i mno2ite i
Jer se u biblijskomi zvjeStajud alje navodi:
napunite zemlju."
2. Bog je stvorio dovjeka kao mu5ko i iensko. "Kao
Zena sli6na muZu, koji je slika BoZja, njegova je
mu5ko i iensko stuori ih." Tato ce dovjek ostaviti oca i
pomo6nica.
majku i prioniti 6e uz svoju 2enu. Te dalje: "Njih dvoje bit
6e jedno tijelo" (Post 2,25). Svrha njihova sjedinjenjaj e na
Boijoj zamisli: "Njih dvoje bit 6e jedno tijelo" Radi 6ega?
drugih djevojaka nisu otkrili. Po neki su shvatili da je to
uticaj vjere po kojoj su one iivjele do svog vjen6anja.
Kr5canskio dgoj u obitelji, vjerski odgoi u crkvi, utisnuli su
u njihove du5e i visoki osjecaj za destiti iivot, kao i odlike
IZBOR BRACNOG DRUGA i kreposti, koje ostale djevojke nemaiu naprosto zato, 5to
im o tome nije nitko govorio, niti ih u tom vidu odgajao.
lz istoga razloga, katolidki mladi6i moraju pri izboru Zi-
vohe druZice u prvom redu paziti kakav ie njezin vierski
odgoj. Djevojka, naime, prava vjernica bit 6e svojem muZu
lz svega navedenoga nije te5ko zaklju6iti od kolike je vjema i radi vjerskih motiva, kao i radi neprestanogu tjecaja
vainosti sretni i mudri izbor bradnog druga. Zenidbeni iivot dlanova svoje obitelji, koii 6e direktno ili indireKno nad
sa svim odlikama kojima ga je podario Bog, je ustanova njom i dalje bdjeti i paziti da se brak iz bilo kojeg razloga
Boija, po BoZjoj odredbi haje do kraja ljudsko-gaZ ivota. ne raspadne. Djevojka isto tako ne6e zanemariti vjersko
"Sto Bog zdrul| dovjek neka ne rastavlja". Zenidbu je stanje u kojem se nalazi mladi6. Mnoge iene i mlade i
uzdigao Gospodin lsus na dostojanstuos akramenata,6 ime starije,m nogo pate, dakako vjernice, Sto mui ne ide u crk-
se naglaSavan jezina nadnaravnad imenzija. Ona je prvotno vu, Sto zanemaru.ieo snovne vjerske duinosti, zapuStav jerski
ustanovljenar adi uzajamnog posvedivanja,k ao i odgajanje odgoj d.iece,S to ie za Zenu bolno kroz ciieli Zivot. Sto sve
djece u svetosti i dostojanstuu Bo2je djece, a ne samo ne moraju i iene i njihova djeca poduzimati da se otac
ljudskog potomstva. Pogledajmo stoga na Sto mladi6 ili barem za Uskrs ispovijedi, da barem kadkada pode u crk-
djevojka moraju s najve6om brigom paziti, kada se tako vu i slidno. Kada bi muZevi, odevi obitelji tako zanemarili
svetoj ustanovi pribliZava.jud, a im 2enidba donese i nad- svoje aKivnosti oko brige za ekonomski napredak, bila bi
naravnu srecu, kako je to Bog i zamislio. to prava katastrofa.O va, na duhovnom podru6ju n|e ni5ta
manja. Djevojke pak, koje podu za mladida druge vjere,
Odabir po mjerilu vjere Da se ispune uvjeti o kojima veoma 6esto gorko oplakuju taj korak, .ier im muZevi kraj
smo govorili da brak bude u skladu sa Boijim planovima, svih obe6anja, brane polazak u crkvu, ometa.iuv jerski od-
mladi6 i djevojka moraju biti vjendani u pravom smislu rije- goj djece a nerijetko obasiplju Zenu najteiim uvredama i
6i. U na5im krajevimag dje je pudanstuop o vjerskoj pripad- poniZenjimak roz cijeli Zivot.
nosti izmje5ano kao malo gdje, desto su pripadnici drugih
vjerskih zajednica, sklapali Zenidbu s katolidkim djevoj- Neka je Zena gorko plakala pred drugima, ier "iza
kama. To isto Sto vrijedi za cijelo vrijeme komunistidkog smrti ne6e biti u zajedniciv jednog iivota sa svojim muZem".
svjetonazorau dru5tvu. Svi su ti mladi6i isticali kako na Plitke i slabe vjere, dievojke i Zene na to ne obra6a,iup ai-
djevojkama sa katolidkim odgojem nalaze ne5to Sto kod nju, no tragedija nije niSta manja, obzirom na temeljne za-
sade vjere, koia govori o vje6nom Zivotu kao svrsi zemaljskoga
o
iivota, i smislu ienidbenoga sakramentalnog Zivota - posve- To su doslovne rijedi seksologa svjetskog glasa koji je
6ivanjaj ednog i drugog zajednidkim iivotom. sve prije nego vjernik. U svih 10 to6aka moZemo otkriti
elemente koje lijednik nabraja kao veoma Skodljive za "fi-
Mladu englesku djevojku prosio 6lan visokog druStua, zi6ki i psihi6ki" razvitak i djevojke i mladica.
plemid anglikanske vjere. Uvijet za brak je bio: promijeniti
vjeru. Djevojka je bez premiSljanjao dbila s obrazloienjem:
"Za mene je vainije da moja djeca budu djeca Crkve ne- SuzdrZljivosmt ladi6a I djevojke
go djeca plemica nekatolika".
Jedan od argumenata koje nismo naveli medu deset
todaka dr. Kinseya, a kojega izdvajamo da naglasimo od
kolike je vainosti taj momenat. U6enjak veli kratko, a pro-
Pitanjem orala
teZe se na mladi6a i djevojku: "Prijeti opasnost da mladi6
Cistoca prije braka, suzdriavanje od odnosa prije Ze- ili djevojkan akon sklapanjab raka nastavev anbra6neo dnose,
nidbe, je tema o kojoj se zadnjih nekoliko desetlje6av eo- s tre6im osobama, Sto sigurno katasbofalno utjede na sklad
ma mnogo piSe. Kraj sve moralne raspuStenostij,o 6 uvijek u braku."
visoki postotak mladi6a izjavljujed a 6e oZenitis amo djevojku
Mogli bismo dodati ne samo na sklad, nego i na op-
koja nije imala predbradna iskustva. stanak braka, jer svaki normalni muZ ili iena o6ekuju kao
Glasovitia meridki seksolog Dr. Kinsey koji je radi svo- osnovno vjernost u cijelom ienidbenom Zivotu.
jeg opseZnog rada na tom podru6ju uSao i u znanstvene
Jedan od brojnih izvjeStajau dnevnom tisku isti6e, ka-
enciklopedije,n akon proucavanjag otovo 20 000 sludajeva, ko je 78/" Zena u SAD koje su se rastavile,p riznale da su
kao zakljudakt og opse2nog rada uz sudjelovanjez nanstvene "sve iskusile prije braka", pa im brak nije niSta donio. Ko-
ekipe iznosi deset to6aka u kojima saiima sve razloge pro-
liko tragidno, toliko opako.
tiv predbradnog odnosa mladica i djevojke. Medu ostalim
da nabrojimo samo neke; opasnost od zaraze unatod broj- U brojnim tjednicimak roz godine su se mogle ditati
nim lijekovima,n eZeljenat rudno6a, pobadaj ili brak sklopljen ispovjesti onih diji se brak raspao. Intelektualkau dana za
pod pritiskom, jaki osje6aj krivnje koji i danas postoji, a intelektualca,p riznala je da je kriva za propast braka, jer
rada se iz uvjerenjad a takav Zivotn ije u redu, podc.lenjivanje je za vrijeme odsluien,jav ojnog roka iznevjerilam u2a koje-
samog braka, kada se i bez njega postiie ono sto brak ga je inade voljela. ZaSlo? Spomenula je poslovicu iz svo-
pruia, a li5avajus e svake obveze, i kao najzadnji,a li i naj- jega kraja: Na 5ta se dikla svikla ni 2ena se ne odvikla.
va2niji zakljudak mnogi autori napokon smatraju da Malo tko vodi raduna o tom pitanju koje se odnosi jednako
suzdrlavanje priie sklapania braka (suzdrzavanjeo d felesnih na mladi6e i njihov predbra6ni odnos. Mnogo spominjani
odnosa)p ogoduie psihiEkom i fiziikom razvitku pojedinca. sveu6ili5nip rofesor, seksolog, psiholog i sociolog kratko v+
lma strudnjaka,r ijetkih ko,ji smatraju da odnos prije braka li: "U dana5njim, dak i u muslimanskimz emljama, uvedeno
nije Stetan". je jednoZenstuou ienidbeni zakonik.G ovori se o monogamiji,
8
braku s jednom ienom." Hvataju6i se za tu 6injenicu, sa sobnosti stuarnog voljenja, kada se takav rasipnik na kraju
zauzeto56uu denjak veli: "MoZe li mladi6 koji je do braka odludi na "ljubav i brak".
Zivio poligamno (sa vi6e iena), Zivjeti monogamno u braku
Te5ko je na6i ozbiljnije konstatacije i potresnijeg
kada se na nj odlu6i?" To je analiza znanstvenikak oji se
upozorenjao d ovih koje donosi lijednik,s eksolog i psiholog.
isklju6ivob avio s tim pitanjem cijeli iivot, a u skladu je sa
Mnoge djevojke, za razliku od mladi6a koji traie saduvane
svakim zdravim sudom prosjednog 6ovjeka. S ogor6enjem
djevojke, ne vode raduna o predZivotu, pa se tako de5ava
pi5e, kako u druStvu vlada hipokrizija, licemjerstuoj er se
da se odlu6i na brak sa mladidem koji je "razjedinio svoj
"muSkoms ve dozvoljava" a i oni najgori traie nevine dje-
iivot raspoklanjaju6is voju li6nost, s dubokim tragovima na
vojke.U pozoravan a Zalosnud injenicuk ako djevojke, umjesto
du5i, 6ovjeku sa siroma5nim du5evnim vrijednotama. Radi
dB se bore protiv tih prava muikaraca, traie isla prava
se o du5evnim invalidima i siromasima, koji su rasipanjem
i za sebe.
svojeg du5evnog potencijala neminovno postali nesposobni
Svu nesre6u tako shva6ene seksualne slobode ocrtava za stvamov oljenje."P onavljanjes vih pojmova kojima strudnjak
znanstveni radnik: opisuje razvratnogm ladi6a,i ma svrhu da tu fatalnud ijagnozu
ureZe u svijest svake djevojke pri izboru dovjeka s kojim
Svakom mora biti jasno da tjelesni, spolni 6in, ostavlja
6e provesti cijeli iivot.
u duSevnomi ivotu pojedinca tragove, nekada 6ak duboke
i dugotrajne.O tim se tragovima, naZalostn e vodi dovoljno
raduna (ili bolje re6i ne vodi se nikakva raduna). Onaj koji Da se sto puta Zenim...
je jednom tjelesnop ripao drugom spolu, ne mo2e izbrisati '
svaku uspomenu na to. Po tom se dovjek razlikuje od 2i- Susreo sam ga u gradu, kad je do5ao po poslu iz
votin,ja.O n i u najsirovijemt jelesnom susretu poklanja, i ne svojeg sela. Pro5lo je desetak godina, kako sam ga vjen-
znaju6i,d io sebe, dio svoje li6nosti.A ko tijelo lako zaboravlja, 6ao sa veoma plemenitom djevojkom. Sada je iza njih
prili6an :enidbeni staz. Bilo je dovoljno upitati ga kako
du5a ne zaboravlja.O tuda onaj koji ima odnose sa razli6itim
osobama,n emilicer azjedinjujes voju licnost,t e nece nikada Zena, da prospe pravu bujicu pohvala na njezin radun.
biti u mogucnosti da tu svoju licnost pokloni u potpunosti Pripovjedaoj e kako je samo jednom ne5to malo "poku5ao"
osobi koju kasnije izabere za bra6nog partnera. prije braka, ali je dala jasno do znan)a "da ne dolazi u
obzir" niSta prije braka. Po5tovaoj e to. Sada veli: "Da se
Sve zlo, dakle, izlazi iz toga, Sto se vjeruje da tjelesni sto puta ienim, oienio bih samo nju."
odnos ne ostavlja nikakve tragove u naSoj du5i. Medutim,
dovjek svaki dodir tijela pla6a manjim ili ve6im du5evnim Da nije bilo britve
bolom. Zato udestalio dnosi ne oboga6uju, nego osiromaSuju
du5evnev rednote 6ovjeka, pa se moie desiti da se uvjeibali Bili su mladi, oboje iz krala gdje su breZuljcip okriveni
tjelesnis ladokuscib rzo svedu na duSevnei nvalidei siromahe. vinogradima.K ada bi djevojka odrasla i kao takova priznata,
Rasipanjed uhovnog potencialan eminovnod ovodi do nespo- dobila bi na dar britvu, kojom bi se obrezivali vinogradi,
10 1l
kao simbol zrelosti i sposobnosti da vodi brigu oko dobra Nemoral,k riminal,l udilo
ku6e. On ju je zavolio, jer je bita tijepa i vrijedna i iz dobre
kuce. ldud iz vinograda predvede, grubo joj je pristupio i Spolni nagon kod dovjeka nije samo puki nagon kao
unatodn jezinim opomenama, tako se pona5ao da ona nije kod iivotinje jer je priroda dovjeka uvijek pod nadzorom
mogla prepoznati svoga Antu od ju6er. prihvatila je britvu svijesti...
koja joj je visila o pojasu i zabola mu vr5ak u ruku. disti nagon za spajanjem s osobama drugog spola u
Pobjegla je prestravljena i njegovim pona5anjem i svojim biti je nemoralan,i uvijek pokazujen a poremecaju du5evnom
postupkom.
iivotu kao i u osje6ajnom. Prema opaianjima mnogih ud+
Mjesecima su se vidali samo izdaleka. No kada su njaka, takav se nagon nalazi u nezrelih ljudi, du6evnih bo-
vinogradi obrani, vino uliveno u ba6ve, susreo ju je u lesnikai kriminalaca.U 6enjacis e potpuno slaiu sa savjetom
predvederjei sav zbunjen i skru5en upitao, mogu li nje_ Biblije,s amo dijagnozuj o5 pro5irujui majuci u vidu raliniranost
govi do6i u prosidbu. Bih je izvan sebe od sre6e, jer je pojedinaca medu mladima. (izjava seksologa)
mjesecima oplakivala propalo prijateljstvo.K ada je pro5la
prosidba,p a zatim svatovi, on joj jednog dana poigravajuci
se zamiSljenos brituom koja je visila o njezinom pojasu Zena nije muskarac
rekaos ganu6em:" Da nije bilo te britve,n e.bismo bili da_
Francuskit jednik Constellationd onosi mi5ljenjep sihologa
nas svoji". Nije potrebno tumaditi ni za5to ni kako.
pod tim naslovom." Nevinostn e predstavljan ikakvuo pasnost
i ne ostavljao ne koji tako Zive ni pred kakvim neprepostivim
Oni koji se Zene kao konji i mazgovi iskuSenjima..."
Koji su to? O tome 6itamo-u Bibliji. Mladi Tobija na5ao Danas veliki broj iena smatra da pripada slobodnoj
je u dalekoj zemlji djevojku, koja je i po roditetjima i po generacijiz a koju fizi6ka ljubav predstavljap itanje osobnog
svojem iivotu privukla njegovo srce. On je odludi uzeti za izbora, din koji vr5i ili odbija po vlastitoj ielji bez obzira na
ienu, roditelji 6e je rado dati voljenom mladi6u, jedina je moralna gledi5ta. U nekim slu6ajevimao vakav stav dovodi
zapreka bila strah, jer je sedam mladica koji su do tada do jake nesigurnosti kola zavr5ava nervnom depresijom.
pristupalid jevojci naglo umrlo. Andeo Rafael koji je pratio lma ne6eg laznog u nadinu na koji neki "slobodoumnici"
Tobijun a putu hrabri ga, potide da uzme djevojku za Zenu, prishrpajuo vom pitanju.S ve se odigrava kao da su muSkarac
jer je sve prosce dotada ubio zao duh. Tumadenjej e krat- i Zena po svojoj su5tini stvoreni od istog materijalai da 2t-
ko: "lma ih koji se tako Zene da protjerajuB oga iz svojega ve pod istim uslovima. To nije todno.
srca i kao nerazumni konji i mazgovi ugadaju samo svojoj "Ljubav irvan braka stvara za Zenu najvarljivije situacije
pohoti. Nad takvima davao ima vlast',. do kojih slabost srca moZe dovesti djevojku. Ona je za-
robljenik baS onda kada misli da se oslobodila.T o je stvar
koju ve6ina onih koji se bave ovim problemom nisu u
12 13
t
stanju razlikovati. Mnogo manje painje posve6uju Nesposobnoszt a radanje
razodaranjiman eudane Zene "slobodne" nego isku5enjima
Rekosmo da je jedna od svrhe braka radanje djece.
koja nisu ni izdaleka tako ozbiljna kod djevojaka koje su
Veoma maleni broj je onih koji uop6e ne Zele djecu. Upra-
nevinost saduvale.'l
vo zanemariv. Veliki postotak onih koji se spremaju za brak
izjavljuju "da se zato Lene jer Zele djecu." Kakva je nesre-
Opasnost od zaraze 6a, kada se nakon nekoliko godina braka ustanovi da mla-
da 2ena ne moZe imati djecu. O tome mogu govoriti i sve-
Sto si udinio od nje? 6enici i psihijatri, kao i sudovi koji se bave rastavom braka.
Udala se u drugo selo. Vidjelo se da je destita Fiekosmo da je tomu'uzrok 6esto bolest koja izvire iz raz-
djevojka, dok je mladi6 bio ispod osrednjosti. 2upnik je vratnog Zivota. No postoji jo5 jedan uzrok:
opazio da mlada naglo. slabi, tako da ju je pozvao na
razgovor.B riznula je u pla6, a Zupnik je mislio da je po- Poba daj
srijedi nered u kuci. No, kada se malo smirila onda je is- U biv5oj drZavi od 379.000 pobadaia u jednoj godini
pri6ala: "Upoznala sam se s njim na jednom crkvenom otpalo je na "neudane" cijela polovica. Op6e je poznato da
godu...." Mlada, neiskusna, nije ga znala procijeniti. Nije je narodita opasnost u tom pogledu prvi pobacaj, te je
znala kakav je bio njegov predZivot.K ada je uvidjela da joj nemali broj djevojaka nesposobnih za radanje. Kakova je
je uzrokovao ruinu bolest, poSla je na pregled lijedniku u
to tragedija, ako ona mladi6a na to ne upozori prije vjen-
grad. Potvrdio je njezina strahovanja i rekao da se oboje
canja, i on se nada godinama da 6e dobiti makar koje
mora do6i lijediti.K ada .je stigao sa Zenom starom iskusnom dijete, a nada iznevjeri.D vostrukomn e6astid jevojke. Njezinim
dovjeku,o vaj je na njega naprosto nasrnuo vi6uci: "Sto si
grijehom i njezinom laZil
udinio,Z ivotinjo,o d te djevojke?" Mjesecimas u morali ici
na terapiju skrivajuci od drugih svoju nesre6u.
Tjelesno zdravlje
lzgleda kao melodrama, no veoma desto se piSe o
bolestimak oje izviru iz nemoralnog 2ivota prije braka. Po- Kada se govori o materinstuu,r adanju djece, treba pri
jedineb olestid a se ne mogu solidno lije6itij,e r su uzrodnici izboru bra6nog druga tj. druZice voditi .ra6unad a li je fizic-
oboljen.jap ostali resistentni6 ak i na antibiotike.G ovori se ki sposobna za radanje djece. Jedno od bolnih pitanja
npr. kako u SAD milijuni zara2enih lutaju od lije6nika do koje se javlja tokom braka je u tome, Sto radi raznih
lijednikad, a se 6ak i stotine tinejdera ubraja medu pacijente, zdravstuenihr azloga iena ne smije radati djecu, Sto se ne-
da je u visokom postotku posljedica bolesti neplodnost u kada preuvelidava,a li uvijek ne. Stoga je veoma vaino, da
braku u toj velikoj zemlji, i da se i na tom podrudju govori se djevojka podvrgne lijeinidkom pregledu prije stupanja u
o stotinamat isu6a - svake godine tako unesre6enih.Z ena. brak, kako radi drugih, ali i radi ovoga razloga. Mladi6 mo-
ra i to znati, jer 6e on i nj-egova odabranica u braku doiiv-
jeti mnoge patnje i nesklada radi toga.
Du5evnos tanje posljedica pijanstva, da mnogi takvim nadinom zaglave sa-
mi, a skrive i smrt drugih, da su djeca 6esto prikra6ena za
Veoma 6esto i veoma mnogo se piSe,k ako je psihijatrija
mnoge sposobnosti koje baStine djeca zdravih roditelja,
postala najrazvijenija grana medicine. Naglo promijenjeni
kao i da tisu6e zavr5avaju u du5evnim bolnicama radi
nadin iivota, mnogi faktori na brojnim podruijima uzrokovali
pijanstva, nije potrebno posebno nagla5avati,j er se o tome
su mnoga du5evna oboljenja. Kod nekih bolesti, mogu po- 6esto piSe.
stati i nasljedne, pogotovu kod klasidnih du5evnih bolesti
koje se javljaju nerijetko u jednom ili drugom koljenu. Ro-
Prikfadna dob za vjendanje
ditelji u takvim slu6ajevima mnogo pate tokom Zivota, a u
starostis trepe Sto 6e biti s bolesnom djecom kad oni um- I crkveni zakoni obzirom na dob onih koji sklapaju
ru. Crkva i kod budu6ih sve6enika postavlja to pitanje, pa brak, kao i dr2avni zakoni, odreduju najniZug ranicu obzirom
nikako nije zanemarivo niti kod sklapanja braka. Stari su -q na godine Zenidbenihk andidata.I Crkva i drZava predvidaju
rekli: "Kada se 2eni5 otuori detuoreo 6i", kao i drugo ,,lspi- mogu6nost da se ishodi dozvola za brak i onima koji nisu
taj onu drugu stranu sve do devetog koljena...', jo5 punoljetni,i ako to ne preporu6ujen iti Crkva, niti drZavne
vlasti, niti medicina.
Alkoholizam Medu prvim razlozimas pominje se nedvojbena6 injenica
da broj rastava brakova, Sto je uvijek tragedija, naglo raste
U Australijis u nakon mnogogodi5njegi spitivanjal ije6nici Sto je ve6a mladost onih koji prerano stupaju u brak. Me-
ustanovilid a polovica alkoholidara potide od roditelja koji du problemima koji mude suvremenu SAD isti6e se i pro-
su bili skloni alkoholum anje ili viSe,j edno, drugo ili oboje. blem brakova maloljetnika.S mnogih strana diZe se prava
Alkoholizamj e jedan od najve6ih problema u cijelom svije- uzbuna. Traii se stroii pristup rje5avanju toga problema.
tu, a donosi neopisivep atnje najde56eie ni, a uvijek djeci. To je zabiljeieno prije punih 30 godina kada je bilo 30%
Okrutnostm entalna i fizidka, nemili odnosi koji traju redovito rastavljenih brakova. Danas taj postotak doseie broj od
do kraja Zivota ako se bolesnik ne izlijeci,m oraju uglavnom 60%. I danas se nagla5avai zvarednov isok postotak propalih
djevojku, prisiliti na razmi5ljanjep rije stupanja u brak. brakova medu maloljetnicima.S vaka tre6a djevojka u SAD
Poznatoj e da se u dobi kada mladici stupaju u brak, stupa u brak.s manje od nenavr5enih1.8 godina. Najve6i
kod velike ve6ine otkriva ta sklonost u tim godinama. pra- pak broj djevojaka sklapaju brak izmedu 18 i 19 godina,
vo je 6udo, kada se djevojka odludi na takav brak, naprosto i mladica izmedu 21 i 22 godine, Sto se posebno obzirom
jer ga voli. Podaci prije 50 godina pokazali su da je u En- na na6in Zivota smatra veoma nerazumnim.
gleskojb ilo sedam puta vi5e alkoholi6aran ego alkoholidarki. ProfesorK alifomijskgo sveu6ili5taJu dson Lendisu stanovio
Ovih smo godina mogli 6uti da bolnice u Engleskoj lije6e le anketom, da je broj rastavljenihS est puta ve6i medu pa-
podjednako muSkarce i iene. 2alosna ravnopravnost na rovima koji su uSli u brak prije navr6ene2 1 godine, nego
tom podrudju. Da je najve6i postotak nesre6a u prometu onih koji su uSli u brak s nekoliko godina Zivota vi6e.
to
17
