Table Of ContentM, STANKOVIC
M LADOST
VEDFIINE
i
,i
: , :.tl
M. STANKOVIC
MLADOST VEDRINE
ZAGREB 1944
Jto da Ti reknem u uuodu cue knjige, d,raga
sestro? Sto da Ti za\elim na pruoj njezinoj stra-
nici,,'d raga mlada prijateljice?
Htjela bih Ti reti neEto neobi,ino lzepo z topto.
I{e|to, Eto moZer e6.is umo ona duia, koja uoli na\u
'mladeZ,k oja je tako dugo pratt. t, koja je kroz to-
Dozvolom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu
od 16. siednja.7944. broj 540 liki ntz godi,rry u sbbi,n osi.
M jesecima'sam traZila praui, tzraz, prauu rie|
za uuodnu rnisao. Alz neki, dan stigto mt, je i opet
jedno znadajno djeuojatko pismo. Mlq.d.ad .jeuojka
Tiskanje i razpadavanje dopuiteno odlukom Glavnog:
ravnateljstva za promidbu od 4. oZujka 1944. br. 1051 opisuje i.skreno, uprauo preiskreno, suoj Eiuotnt
put, sve bure t. oluje suoga Ziuota. Na kraju pi,sma
n.antzalaj e i oue redke: | '
"eesto se sjetam proilosti t mtslim, ito bi po-
stalo od detrnaestgodi\nje djeuojEzceb ez nailzora,
FrepuStenes arne sebi, koja je jedua znala za Boga,
rl,a nije btlo Kri^arsttsq. i, suega onoga, Eto mi je
ono dalo. Nikada ne 6u mott, urati,ti taj d.ug. ni.ti
plati,tt. karnate na tu ueliku glauni.cu, ito sam je
primila. Jer ono, Etos am dobila, to je ono najui\e
|to Eoujek mo\e imati, - Boga u suorn srd,cu.<
Jest! Kri\arstuo Euua Boga u mlad.i,ms rdcima. . .
Kri'Zarstuo d,aje Boga mladim srdcirna. . . Kri1ar-
TZDALO VELIKO KRIZARSKO SESTRINSTVO stu_o otuara puteue Bogu u mlada iljeuojaika
srdca.. .
NARODNA TISKARA. ZAGREB. KAT{IOL BP'. 27
To je bitna oznaka Kri1arstua. Sadr1ai Krt'1ar-
il.ua,.J ed.inzc ili Kri\arstDa. To ie niegou Eetrnaest
god,iilnji \iuot u Hruatskoi. I njegouo dielouanie
po suim hruatskim kraieuima.
O tome Tr. gouori' ooa kniiga. To 6eE na& na
suakoj. niezznoi stranici.
Treba It, neEto iade, neito snaEniie za uuodnu
misao?N eito, Etob t. bilo jol bli2e Tuoioi duii, Tuo-
1oj mladosti, Tuoiim Ee1niama?
Mtsltm, da nema! I zlato se nadam, da te\ tu O1,u vis krilo!
knjigu pnrnitt, radostno, i da fu Ti bxti uieran sa-
a:jetnik i u Tuome osobnom i organi,zaciiskom2 t'-
xotu. Pogotouo kad znal, da u nioj gouori i, Ijubau,
'
kojom Tebe i sue hruatske Kri\arice pratt,
Tuoja sestra
Mart,ca
t
Neobidon govor
VIak juri, juri prema sjeveru. Izmudio se ved
prolaze6i kraj zelenih Suma, pitomih zaselaka i
srebrne Save. Lokomotiva dah6e, skupija posljed-
nje snage, da ove6u skupinu vedre hrvatske mla-
deZi prebaci u Maribor. U Mariboru je slet
crlovske mladosti, ne3to novo, ne5to znadajno u
Livotu mladoga slovenadkog.katolidkog gibanja.
BiIo je to 1920.g odine. S gruporn hrvatske mla-
deZi putovala sam i ja, onda joS maturantica jedne
zagrebadke srednje Skole. Za mene je taj put bio
pogotovo osobit. Sve mi je bilo novo, sasvim novo.
I velike ideje katolidkog preporoda, i prvi napori
Slovenaca;i duboka Lelja za preporodom Hrvatske
u Kristu. U ti5ini moga doma i religioznoj atmos-
feri samostanskeS kolej edva sam Sto znala od onih
divovskih napora, koji su se ulagali, da Hrvatska,
zaraLena liberalizmom, postane opet katoliikom;
da hrvatski narod, tako tradicionalno odan Crkvi,
a sada u svo,rriej avnorn Zivotu umjetno otrgnut od
Crkve, opet postane najodaniji njezin sin. Kroz ti-
Sinu moga dadkog Livota jedva je doprlo do mene
ime velikoga biskupa krdkog dra Antuna lt{ahniCa
i imena tolikih, koji su se borili, da poslijeratna
Hrvatska .bude katolidka, BoZja Hrvatska.
I zato sarn s udivljenjem promatrala sve, Sto se
na mariborskom sletu vidjelo. Slikopisnom brzi-
nom'red"ale su se slike pred mojim bdima: ove6e
grupe muZke mladeZi sa crvenim orlovskim ka-
pama; skupine djevojaka s teZkim planinskim ci- Tko je bio taj mladi iovjek? Tko je odrZao iirj
pelama, ali distim odima, uokvirenim P]aviry ne<lbidang ovor?
uvojcima; ogromne povorke raznih katolidkih i\aS dragi brat dr. Ivan Merz.
druZtava, lelijanje vjeZbada i vjeZbadica na ravnini
kraj Maribora, pa skladno i odu5evljeno pjevanje
tisu6a: >>Ho6emoB oga!< Sve je to na nas, a na-
pose na mene, djelovalo snaZno. Sve je to u nama
budilo uviek spremne mladenadke snage za rad, Div so Jodrono
za.borbu, za osvajanje, za katolidko Osvajanje, za
borbu oko ostvarenja Kristovih nadela u Hrvat- Mariborski slet znadi poietak Orlovstva u Hr-
skoj. Kako me se duboko dojmilo dadko zborova- r.'atskoj, podetak najjadega, najbujnijega kato-
nje u nekoln velikom mariborskom slikokazu, pa ildkog gibanja medu hrvatskom mladeZi, koja i
tazna-staleZka zborovanja, a napose zbonovanje danas Zivi i djeluje u KriZarstvu. Prvo desetlje6e
udenica, na kome sam se i ja u debati javila i pro- 20. stoljeda donielo je u Hrvatsku val liberalizma,
govorila jedva nekoliko redenica uz neobidno po- koji se prelio k nama iz susjedpih zemalja, a no-
drhtavanje illasa. Nisam pravo ni znala, Sto bih sioci su mu bili oni hrvatski sinovi, koji su na
govorila, ali javila sam se tek to'iiko, da netko i u stranim sveudiliStima zavriili svoje nauke. Taj Ii-
ime moje Skole govori. beralni val zahvatio je na5u javnost silnim nale-
No jate od likova sviju prelata, voila, govor- tom, naletom tako svojstvenim za mlade ljude i
nika, usjeklo mi se u du5u jedno blago, mirno lice mladenadke njihove snage. Dok se naSi dobri, ali
mladoga dovjeka, koji je pred dvoranom, dubkorn polagani >stari< borci pravq ni ne osviesti5eo d toga
punom iladtva, drLao predavanje o katoiidkoj novog vihora, koji je stao drmati Hrvatskom,
dadkoj mealunarodnoj zajednici. ,Gouorio sarn 2a- >mladi< su ve6 zaposjeli sva urednidtva novina r
rom, kojt, mi je dala presueta Euhari'stijo,< rekao dasopisa,s veudili5tne katefue, polititke govornice;
je sam kasnije. Da, govorio je zapravo o sasvim profesorska,' odvjetnidka i liednidka najodgovor-
obidnom pitanju, ali s nekom neobidnom nutar- nija mjesta, ukratko, sve one poloZaje, s kojih je
njom snagom, s nekom dqdesnom dubinom. Nje- trebalo pucati u tradicionalni katolicizam hrvat-
gove duboke, podpuno katolidke misli, djelovale su ske javnosti i unieti borbeno naprednjadtvo, bor-
snaZno na cjelokupno dadtvo. Upravo njegove beni liberalizam u javni i privatni Zivot Hrvatske.
riedi dale su jo6 podpuniji sadrZaj svemu onome' Ta je bujica liberalizma s javnih govornica i
3to se u nama i oko nas zbivalo tih dana. preko urednidtava najuglednijih novina i dasopisa
I kad su davno nestale slike vanjskih proslava strujila silnim naleto,m prema ohima, za koje se
u na5im du5ama, kad je prestao Sum rieti i pje- otima svaki pokret, ako ho6e uspjeti. To je na5a
sama onih dana, joB uviek kao da nije zamro go- sveudiliStna, srednjo5kolska i gradanska mladeZ.
';or mladoga dovjeka o katolidkom bratstvu i ka- I dok su valovi liberalizma ruSili s jedne strane
tolidkoj vezi naroda i cielog dovjedanstva. Nisart posijednje bedeme tradicionalnog katolicizma u
:rnala ni ime toga mladoga govornika, a jo5 manje Hrvatskoj, do'tle su s druge strane, u du5ama mla-
satn mogla naslu6ivati, da 6e on jednom biti rre" deZi, nasilno brisali tragove svega onoga, Sto su
lihi skretniiar u katolidkom gibanju Hrvatske. u srdca mladeZi naSe upisale hrvatske Zene i
70
11
majke, divne i neustraSive iuvarice na5ega kato- kroz devetnaest vjekova: da se razvali Kraljev-
licizrna kroz stolj e6a. stvo BoZjen a zemlji!<. (K.Z.str. 75.).
I tko zna, dokle bi ta bujica liberalizma stigla, Neprijatelje katolicizma i cilj katolidke borbe
Sto bi sve poruSila i izbrisala,, da nije digao svoj protiv njih crta on ovako: >Javni Zivot! Tu treba
glas biskup dr. Antun Mahni6. Iz sjedi5ta da usredotodimo svoje sile. Liberalizam je oteo
svoje male biskupije, iz pitomog Krka, promatrao javni Zivot Kristu i Crkvi, proglasiv5i vjeru pri-
je on taj ljuti boj izmetlu dobra i zla, istine i laLi, vatnom stvari. Pojedinac mole za se vjerovati i
katolicizma i liberaiizma. Pobiedi Ii zlo, Hrvatska Bo,gu se moliti, dok drZava, znanost, umjetnost,
6e u mraku liberalizma izgubiti samu sebe, svoju zakonodavstvo, javna nastava i Skola ne prizna-
poviestnu ulogu, svoju znadajnu misiju na medi vaju nad sobom ni Boga ni Krista, niti se poko-
dviju kultura i dvaju svjetova. I tada se maknuo ravaju idijem viSem zakonu! - Prema to,mu se i
div sa kr5nih goleti Krka, a glas njegov razliegao dovjek podielio dvostruko: na privatnog i javnog
se ditavorn Hrvatskom. dovjeka. Po tomu se iovjeku izkalupio dvostruki
>Aut - aut! Ili - ilx! Ili Krist zli Beti,at!< moral, dala mu se dvostruka savjest: javna i pri-
vatna. . .'Javni Zivot valja opet osvojiti za Krista,
Hrvatski nafod mora se opredieliti za Boga ili
koga je Otac postavio Kraljem ne samo pojedin-
protiv Boga. Hrvatska mladeZ mora sliediti bar- cima, nego i narodima i drZavama - dakle i jav-
jak Krista iIi barjak Lucifera. Energidno na jednu
nom Zivotu.u (K. Z. str. 149.).
il_i-d rugu frontu, medu jednu ili drugu vo;sku.
A tad je gromko doviknuo svima, a napose mla-
Mlakonje 6e biti pregaZeni. Njih 6e povu6i zi so-
deZi: >Sve se organizira. Organiziraju se masoni,
born neprijatelj Krista. Ili 6e biti izbadeni iz dt- socialisti, slobodomislioci - organizujmo se ta-
vovske borbe kao zabadenek rpe ili neupotrebijivo
kotler i mi.<
sme6e.
Hrvatska mladeZ, a napose hrvatsko cladtvo, po-
>NaFe geslo neka bude: dioba duhova<, govorio slu5alo je ried velikoga biskupa. Po svim na5im
je Mahni6. >U liednidkoj se praksi dandanai udbi- krajevima niknule su katolidke dadke organizacije.
q{it" ta}<olzvanao peracija. To je jedan od najra- Mladi borci podeli su provoditi diobu duhova u
dikalnijih liekova. Nezdravi se ud, ako se ne moZe Hrvatskoj: Za Krista i protiv Krista. I kad se rad
liediti, a mogao bi i- ostali organizam zaraziti, od- njihov najviSe razmahao, kad se ve6 stadoie po-
siede,i zreZe,s pali. einimo i mi tako!< (Knjiga Zi- kazivati uspjesi njihove borbe, planuo je svjetski
vota str. 49.). rat i unio zastoj i u katolidke redove.
Na drugorn mjestu pi5e: >USli smo u XX. vielL Iza rata poieli su se oni ponovno prikupljati i
Na prielazu iz staroga u novi viek vjerni se sinovi obnavljati svoje organizacije, no opazilo se, da s
katolidke Crkve pokloni5e Kralju vjekova, Odku- katolidkim organiziranjem treba podeti i medu
piteiju svomu Isukrstu, zaklev3i se na njegov bar- radnidkom, graclanskom i seljadkom mladeZi. I
jak. No i protivnidke se sile okupiSe, da pod bar- prije rata tragovi liberalizma za5ii su i medu rad-
jakom slobodne misli uiine novi juri5 ha kulu nidku i seljadku mladeZ, ali iza rata, koji je donio
Kristovu. Podvostrudenom snagom ob6enite me- ob6i meteZ u nadelima i sveob6u krizu duSa, na-
dunarodne akcije i jedinstvenom organizacijom pose du5a mladeZi, ti su razorni elementi postali
napokon 6e se u XX. vieku posti6i, Sto nije uspjelo joS jadi. Radniike mase stale su se odu5evljavati
12 13
za komunizam, a u selima su zavist, svade, prav- Ali ostvarenje ovoga svog plana biskup Mhhnid
daStvo, alkohol i nemoral stali podgrizati zdrave nije dodekao.I Jmro je upravo onda, kad su prva
narodne snage. orlovska druLtva razvila svoju djelatnost.
Da, i radnidka i gratlanska i se- Div sa Jadrana, umoraR i iicrpijen od tereta Zi-
Ijadka mladei. morala se organizi- vota, poZurio se, da boZidni poklon pred Jaslicam4
r a t i, da i ona postane aktivan borac za Kraljev- provede u liepom nebu. Hrvatskoj katolidkoj mla-
stvo Kristovo, njegovu istinu i njegovu pravdu, deZi ostavio je dvie najve6e vrjednote: ljubav pre-
Tu potrebu uodio je i biskup Mahni6, pa je kato- ma Euharistiji i Papinstvu. Ne3to kasnije Ivan
lidkom organiziranom dadtvu upravio ove riedi: Merz nastaviti 6e djelo velikoga biskupa, i Orlov-
>Bih li mogao gojiti svetiju Zelju, nego da se Sto stvo 6e postati onom organizacijom, koja 6e sva iz-
skorije oko VaSega barjaka okupi sva hrvatska garati u ljubavi prema Kristu u Euharistiji i prema
mladeL? Dosele VaS je rad obuhvatao dadke re- Kristu u Njegovom vidljivom Namjestniku.
dove . . . No uz VaSe bih redove, pod istim barja- Nisam poznavala osobno biskupa Mahni6A. Ro-
kom, rado vidio gdje koraca takoder ostala hrvat- znajem ga tek iz slika. Tamne oii pod umnim de-
ska mladeZ; ona mladeZ, kpju dodu5e ne milujti iom i siedorn kosom odaju svu dubinu njegova ve-
muze kao Vas, no koja je zajedno s Vama dionica likog iika. Pa ipak se jednom sretoh s velikim bis-
prirodnih i nadprirodnih dobara. S Vama ih spaja kupom. Bilo je to nekoga ki5nog prosinadkog dana,
ista krv i jezik, ista Kristova milost i vjera, u nji- kad je div sa Jadrana poiivao mirno i sabrano u
hovim grudima plamti ista vatra kr56anskog idea- ti5ini nadbiskupske kapelice u Zagrebu.
lizma kao i u Vama. Jasno je, da imam tuj na umu 14. XII. 1920.d iv sa Jadrana smirio se na Srdcu
na5u seosku i radnidku mladeZ.< (K. Z.str. 249.). BoZjemu.
I opet je mladeZ razumjela svoga biskupa. Dadka
mladeZ stala ie okupliati u katolidke redove i mla-
deZ ostalih staleZa. Klice sviju tih gibanja bile su
'
ve6 tu uodi mariborskog sleta. Iza njega 6e orqe Zoborovljenci ilj
snaZno proklijati i donieti rod u novoj organiza-
ciji Hrvatske, koja 6e okupiti sve zdrave katolidke A kako je bilo sa Zenskim svietorn, a napose
mladenaike snage - u O.rlovstvu. Zenskom mladeZi u to vrieme? U Mahni6evo rrred-
Upravo u Orlovstvu gledao je biskup Mahnid ratno razdoblje i iza rata?
onu organizaciju, koja 6e idealnim jedinstvom po- Tragovi liberalizma teZko su se osjetili i u na-
'tezati svu hrvatsku mladost. Zato je i napisao: >>U Sem privatnom Zivotu: u Zivotu obitelji, u odgoju.
sadanje Vam doba osobito preporudam, da prouda- Liberalizam se uvukao u bradna sveti5ta i stao ki-
,vate i Sirite ideju i organizaciju Orlovstva, i to ne 'dati svetost i nerazorivost njihovu. Bradnoj vezi
samo u vlastitim redovima, nego i meclu seoskom oteo je sakramentalni znadaj. A kad njega nema,
i. gradsko'm mladeZi. Orlovska 6e ideja ne samo nq_man i dvrsto6e, ni jedinstva, ni nerazrje5ivosti
jadati vaie tielo, nego 6e takoder unieti u Vaie braka. Nadelo liberalistidki shva6ene slobode raz-
redove jo5 viSe samopriegora i stege, a od van- trovalo' je duboku i trajnu.privezanost bradnih
redne 6e Vam koristi biti i kasnije u radu medu d.rugovai stvorilo od medusobnih djelitelja sakra-
.krS6anskim pukcimu (K. Z.str. 259). inentalnih milosti dvie stranke, koje sklapaju nAj-
14 7ti
ra)
obidniji ugovor. Odatle toliko razorenih brakova,
razorenih bradnih ognjiSta kod nas. I to.ne samo u
gradovima, koji su prvi stradali od liberalistidkog
naleta, ve6 i po selima na5im. Crv razsula zavukao
.seu deblo na3egan arodnog Livota i stao podgrizati
najzdravije korienje njegovo.
Svaka je obitetj vaLna narodna stanica. Oboli li
ta stanica, trpi cieli narodni organizam. U svakoj
obiteljskoj stanici nosilac zdravlja i dvrsto6e je
Lenai majka. Treba, dakle, Zenu,n ositeljicu te sta-
nice razoriti, pa 6e,se i ditava stanica razpa.sti,z a-
hiriti, oboliti.
To je liberalizam i uiinio. Zeni, Zenskoj mladeZi,
podelo se govo,riti o potrebi emancipacije, o jedna-
kosti spolova, o jednakim ulogama u ljudskorn
clruZtvu. Govorilo se javno i privatno. Grlatim na-
dino,m i u tiSini.
I tako su u Hrvatskoj mjesto idealnih Zena naSe
pro5losti najednorn niknule feministkinje. Mjesto U R,inxu g. 7926
poZrtvovnih majka zastupnice emancipacije. Mje-
sto-ozbiljnih odgajateljica mladih hrvatskih poko-
Ijenja, propovjednice jednakosti u zada6i i pravu
spolova.
Zena ne smije biti zatvorena u uzki krug obite-
iji. Ona ne smije biti stroj za radanje, Zrtva hirova
s_vogar nuZa, zarobljena sitnim kudnim poslovima.
Zena,. koja vjedno zaudara mirisorn kuhinje i
djedjim krpama, nije suvremena. Treba L,enui zba-
viti iz tisu6ljetnoga robstva, treba je osloboditi od
tisu6ljetne uloge sluZiteljice, pomo6nice, oso'be
s drugorazrednom ulogom i svrhom.
Tako se govorilo i pisalo u to vrieme. I zato je
sve vi5e izlezavao onaj na5 divni i idealni tik
Zene, koja je velika upravo zato, jer je velika u
Lrtvi, u samopriegoru, u zaboravljanju na sebe, u
ljubavi. A mjesto njega javljao se lik feministki-
nje, emancipirane Zene, tako tutl i na3oj pro5losti,
i na5oj kr5danskoj kulturi, i naBem krS6anskom
16
Preil crkoom sD. Malka u Venecijd
Y
shvadanju. Taj se novi tip Zene najviSe sretao u
intelektualnim krugovima Zena, ali je za5ao i
medu Zene ostalih naSih slojeva, iako ne u tolikoj
mjeri. -Zena je sve vi5e zaboravljala svoj pravi
Zenski poziv i cilj, tako jasno zacrtan u planu
BoZjemu, tako briZno duvan kr36anskom svie56u
naSe proSlosti.
{
Zena je nositeljica Livota, odga-
j atelj ica novoga dov j eka. Iz njezinoga
krila rada se novobi6e. odretleno za veliku zadatu
u vremenito'm Zivotu, ali i odredeno za vjeinost.
Na njezinbrn se krilu spaja materija i duBa, do-
vjedje i boZansko,v rieme i vjednost. Odkada je u
krilu Zene podivalo BoZje Diete, svaka je
?ena B ogo rodi di na s e stra. Materinstvo
svake Zene slidno je tajni Gospinog materinstva,
jer Zena ne raeta samo dovjeka, ve6 rada pravoga
Kroz ulice Sarajeua g, 1927
. Kristovog brata, Kristovu sestru.' Preko Zene bo-
Zansko je pre5lo u dovjedansko,s topilo s€ s njime
i poboZanstvenilo ljudsku narav, zemaljska tkiva
i sokove dovjeka.
Ali svaki se dovjek rada u mukama Zene..S vaki
se dovjek odgaja majdinim pregaranjirira i odrica-
njima. Svaka se duSa za vjeinost sprema majdi-
nim molitvama, suzama i Zrtvama. I upravo zato
jest poziv Zene, cilj Zenstva - Lrtva, pregaranje,
neprestano pregaranje i neprestano odricanje.
CLI| Zene je materinstvo, biio ono tje-
lesno ili duhovno, odgajala Zena svoj vlastiti po-
rod ili one, koji su ' joj porod po Kristovom
rodenju i Kristovom sinovstvu. Taj pilj je
Zena pod, utjecajem liberalizma zaboravlla, zaba-
cila, prezrela, i zato je nastao onaj nagli pad naSih
Zena,k oji je donio zadah truleZi, tugu mraka i sivu
boju ki5nih dana u na5e obitelji i obiteljska
ognji5ta.
A na5 najmladi djevojadki sviet? Taj se nije
mogao dugo odu5evljavati za ideje. feministidkog
N a sarajetsskonx sleti\tu
17
Mladost vedrine 2
