Table Of ContentTematika petog okruglog stola koncipirana je kao radna
teorijska platforma oko toposa i nedoumicâ vezanih za
status i narav filozofske metode koje predstavljaju izazov
za filozofe od antičkih vremena. Možemo li tvrditi da je
filozofija kroz svoj povijesni razvoj stvorila posebne metode
i načine postupanja s obzirom na predmete istraživanja?
Da bi odgovorila na takva pitanja, ‘filozofija filozofije’ ili
‘metafilozofija’ 5 istražuje status filozofijskog diskursa,
granice filozofije kao načina istraživanja uopće, pitanja
epistemičkih, etičkih i drugih ciljeva filozofije. Filozofska
zajednica uobičajeno drži da filozofija ima poseban status ili
utemeljiteljski mandat, no upravo se to pokazalo kao predmet
spora i polemike kroz povijest filozofije i teorija znanosti.
Pritom građa metodološke polemike nije proizvedena samo
kroz unutrašnja trenja i “obiteljske svađe” između filozofâ,
nego i razvojem posebnih znanstvenih disciplina za koje
se ponekad tvrdi da preuzimaju posao koji je ranije bio
prepušten ekskluzivno filozofima. Učinak toga je širenje
relevancije metafilozofskih pitanja preko granica same
filozofije u područje metametodoloških refleksija znanosti
u rasponu od humanističkih i društvenih do prirodnih tako
da se problem interdisciplinarnosti u drugim znanostima
može uzeti kao izdanak opće problematike metafilozofije.
Metafilozofija
5
i pitanja znanstvene metodologije
Radovi petog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju
ur. Borislav Mikulić & Mislav Žitko
Radovi Odsjeka za filozofiju, knjiga #5
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.
Tematika petog okruglog stola koncipirana je kao radna
teorijska platforma oko toposa i nedoumicâ vezanih za
status i narav filozofske metode koje predstavljaju izazov
Radovi u zborniku mogli bi se provizorno podijeliti
za filozofe od antičkih vremena. Možemo li tvrditi da je
u dvije skupine. U prvoj bi se našle studije u
filozofija kroz svoj povijesni razvoj stvorila posebne metode
kojima se prakticira sama metafilozofija ili kakav
drugi oblik metakonceptualizacije. To se u pravilu
i načine postupanja s obzirom na predmete istraživanja?
postiže pomoću razmatranja neke filozofske
Da bi odgovorila na takva pitanja, ‘filozofija filozofije’ ili
metode ili najvažnijih značajki određene filozofske
discipline, ili pak metametodoloških principa
‘metafilozofija’ 5 istražuje status filozofijskog diskursa,
drugih disciplina koji onda postaju predmetom
granice filozofije kao načina istraživanja uopće, pitanja
filozofske refleksije, primjerice pitanja istinosnoga
sadržaja, uspješnosti i napretka znanosti. U
epistemičkih, etičkih i drugih ciljeva filozofije. Filozofska
drugoj skupini našle bi se one studije koje su više
zajednica uobičajeno drži da filozofija ima poseban status ili
posvećene problematiziranju same metafilozofije,
pa se u njima može govoriti o svojevrsnoj meta-
utemeljiteljski mandat, no upravo se to pokazalo kao predmet
metafilozofiji, ako je razliku između prakticiranja
spora i polemike kroz povijest filozofije i teorija znanosti.
i problematiziranja metafilozofije uopće moguće
uspostaviti. Posebno su zanimljivi radovi u kojima
Pritom građa metodološke polemike nije proizvedena samo
se metafilozofija pronalazi ondje gdje je ne bismo
kroz unutrašnja trenja i “obiteljske svađe” između filozofâ,
najprije očekivali ili pak na način koji ne bismo
očekivali, od indijskih filozofskih škola koje
nego i razvojem posebnih znanstvenih disciplina za koje
nemaju pozitivna gledišta, nego samo reflektiraju
se ponekad tvrdi da preuzimaju posao koji je ranije bio
o drugim filozofskim sustavima upotrebljavajući
metakoncepte, preko filozofije glume i izvedbenih
prepušten ekskluzivno filozofima. Učinak toga je širenje
studija, s tendencijom da se mišljenje promatra u
relevancije metafilozofskih pitanja preko granica same
njegovoj umjetničkoj provedbi, do filozofije kao
forme života i osobite vrste prakse te performativne
filozofije u područje metametodoloških refleksija znanosti
samouspostave subjekta istraživanja.
u rasponu od humanističkih i društvenih do prirodnih tako
— Tomislav Bogdan
da se problem interdisciplinarnosti u drugim znanostima
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
može uzeti kao izdanak opće problematike metafilozofije.
Metafilozofija
i pitanja
znanstvene
metodologije
Naslov Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije
Podnaslov Radovi petog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju
Uredili Borislav Mikulić • Mislav Žitko
Izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.
Edicija Radovi Odsjeka za filozofiju, knjiga #5
Recenzenti Damir Smiljanić [Filozofski fakultet, Novi Sad] •
Boris Kožnjak [Institut za filozofiju, Zagreb] •
Tomislav Bogdan [Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu]
Metafilozofija
Naslov
i pitanja
znanstvene
metodologije
Podnaslov Radovi petog Okruglog stola
Odsjeka za filozofiju
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
zagreb • 2020.
Sadržaj / Contents
9 —
Predgovor / Foreword
— 14
I. Nasljednici metafilozofije /
Heirs of Metaphilosophy
15 —
01. Borislav Mikulić
Lazareti metafilozofije:
metafizika i metoda u autoterapijskim diskursima filozofije /
Lazarets of Metaphilosophy. Metaphysics and Method in
Auto–Therapeutic Discourses of Philosophy
— 83 —
02. Goran Kardaš
Metafilozofske refleksije u klasičnoj indijskoj filozofiji /
Metaphilosophical Reflections in Classical Indian Philosophy
— 120
II. Premošćivanje teorijskih kultura /
Bridging Cultures of Theory
121 —
03. Nadežda Čačinovič
Varijante redukcionizma.
O nekim tipovima metafilozofijskog pozicioniranja /
Varieties of Reductionism.
On Some Types of Metaphilosophical Positioning
— 131 —
04. Goran Rujević
Filozofija u doba znanstvenog članka /
Philosophy in the Age of Scientific Article
— 156
sadržaj 5
III. Protiv redukcionizma /
Against Reductionism
157 —
05. Lino Veljak
Metafilozofija i redukcionizam u metodologiji društvenih
istraživanja /
Metaphilosophy and Reductionism
in the Methodology of Social Research
— 183 —
06. Damjan Francetić
Antirealizam i pitanje napretka znanosti.
O konceptualnom relativizmu Thomasa Kuhna /
Antirealism and the Issue of Scientific Progress.
On Thomas Kuhn’s Conceptual Relativism
— 210
IV. Forme filozofije, forme života /
Forms of Philosophy, Forms of Life
211 —
07. Mislav Žitko
Upravljanje sobom i drugima:
O ‘slobodnom govoru’ u kasnim predavanjima Michela Foucaulta /
The Government of Self and Others.
On ‘Truthful Speech’ in the Late Lectures of Michel Foucault
— 245 —
08. Lada Čale Feldman
Filozofija glume i njezine granice:
“Kriza općenito i kriza u životu glumice” Sørena Kierkegaarda /
Philosophy of Acting and Its Limits:
“The Crisis and the Crisis in the Life of an Actress”
by Søren Kierkegaard
— 275 —
6 Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije
09. Borislav Mikulić
Nijekanje metaznanja i performativ subjektivnosti.
Još jednom o slučaju Sokrat /
Denial of Metaknowledge and the Performative of
Subjectivity. Once More on the Case of Socrates
— 338
O autorima / On Contributors
— 344 —
Indeks imena i naziva / Index of Names and Terms
— 350
sadržaj 7
Uvodna riječ
Z
bornik Metafilozofija i pitanja znanstvene metodologije
donosi izlaganja s istoimenog petog Okruglog stola
nastavnika i studenata Odsjeka za filozofiju Filozof
skog fakulteta te gostiju s drugih odsjekâ i institucija iz
zemlje i inozemstva, održanog 7. prosinca 2019.
Tematika petog okruglog stola koncipirana je kao radna teorij
ska platforma oko toposa i nedoumicâ vezanih za status i narav
filozofske metode koje predstavljaju izazov za filozofe od antičkih
vremena. Možemo li tvrditi da je filozofija kroz svoj povijesni
razvoj stvorila posebne metode i načine postupanja s obzirom na
predmete istraživanja? Da bi odgovorila na takva pitanja, ‘filozofija
filozofije’ ili ‘metafilozofija’ istražuje status filozofijskog diskursa,
granice filozofije kao načina istraživanja uopće, pitanja epistemičkih,
etičkih i drugih ciljeva filozofije. Filozofska zajednica uobičajeno
drži da filozofija ima poseban status ili utemeljiteljski mandat, no
upravo se to pokazalo kao predmet spora i polemike kroz povijest
filozofije i teorija znanosti. Pritom građa metodološke polemike
nije proizvedena samo kroz unutrašnja trenja i “obiteljske svađe”
između filozofâ, nego i razvojem posebnih znanstvenih disciplina
