Table Of ContentMEMORANDUM
PODNESEN
KRALJU
NJEGOVOM VELICANSTVU CARU I
FRANCU JOSIFU I.
(cid:9) 13HaLT
10. J1' N A 1901. GODINE
MEMORANDUM
pod ne:4en
NJEGOVOJ PREUZVI'S'ENOSTI MINISTRU KALAJU
-1,1,ena. I krona.
pi-odan 19. (lecetabra 1900. god. u SILrojevu
(,(1
PREDSTAVNIKA I ZASTDPNIK,A, 11111SURANSKOG NARODA
OKUP1RA1'1111 %EMI JA.
.0 NOVOME SADU
Srpskn Atamparija dra Svetozara Miletieta
1901.
MEMORANDUM
PODNE§EN
_NJEGOVOM VELICANSTVU CARU I
KRALJU
FRANCU JOSIFU I.
10. JUNA 1901. GODINE BEKORu
MEMORANDUM
podnegen
NJEGOVOJ PREUZVIS'ENOSTI MINISTRU KALAJU
predan 19. clecembra 1900. god. u Sarajevu
od
PREDSTAVNIKA I ZASTUPNIKA MUSIEMANSKOCT NARODA
Oh UPIRA N I II ZEN LJA.
U NOVOME SADU
Srpska gtamparija dra Svetozara MiletiCa
1901.
Vase Velieanstvo
!
Premilostivi Care i Krafju!
U najveaem strahopogtovanju usudjujemo se ponizno potpisani
zastupnici
i predstavnici islamskog naroda Bosne i Hercegovine
stupiti pred Prevignje podnoije Vageg Veli6anstva i podnieti sljede6i
MEMORANDUM:
01'31017,A 0411,Ag
„NA S.A..N Kliat - sARAtErr 44e Vige od 20 godina proglo je od onoga vremena, kada se je
"
po zaklju6ku berlinskog kongresa nad na6om ota6binom izvrgila
okupacija.
Vige od 20 godina giveo je islamski narod pod okupacijonom
kr, vladom, a da se iz njegovih usta nije 6ula nikakova ialba
nika-
,
kova tugba. Strpljenje i nada, gto ih je u .dugu muslomana usadila
sveta vjera islamska, (cid:9) su, da se islamski narod nije galio i
ako ga je gto (cid:9) da se nije tugio i ako ga je gto bolelo. Na
protiv dvrstom vjerom uzdao se islamski narod u okupacionu vladu,
svom odanogeu i predanogou stavio se je u slui'bu. njenu. Kakovu god
je
sluibu okupaciona vlada od islamskoga naroda zahtjevala, islam-
ski ju je narod tedajem 20 godina mirno
i slijepo izvrgivao, a da
zato nije zahtjevao nikakove nagrade, nikakova priznanja.
Islamski narod iiveo je samo za svetinje svoje vjere, to po
1iti6kih tekovina ne samo da nije tragic), nego
je mirno gledao,
I kako se za istima u njegovoj starodrevnoj ota6bini jagme drugi,
do juOer stranci. Tedajem ovih 20 godina, islamski narod nikada
i nikako nije se politikom bavio, ne Mini on to ni danas, kada su
ga nepovoljni odnogaji njegovog vjerskog stanja u oku,pacionim
zemljama trgli iz 20-godignjeg dremega i prisilili ga, da zakonitim
putem trail Obezbedjenje svog vjerskog obstanka u oku iranim
zemljama.
;141,
— 7 —
—6—
Mi smo si to tegke dUinosti i velike odgovornosti, vazda
I u danagnjim tegkim po nas islamski milet danima, gdje nam
svjesni bili, sa tom svijesti otpo6eli smo svoj rad, sa torn svijesti
je utemeljeni nag vjerski obstanak, daleko je od nas i pomisao na
radili smo do danas, u toj svjesti ustrajaaerno u ovom tegkorn radu
bilo kakove politidke akcije i prazne demonstracije. Zakonitim i
sve dotle, dtk ga ne privedemo sretnom kraju, dok islamskom
mirnim putem peticija kod pretpostavljenih nam vlasti traiimo mi
narodu u okupiranim zemljama ne osjeguramo njegov vjerski
osjeguranje vjerskog nam obstanka. a u bu6nim politiekim akci-
obstanak.
jama i ispraznim demon,stracijama, kao gto su one na „Trebevi-
Svjestni si svoje duinosti i odgovornosti, svjestni si svog ve-
6evoj" proslavi u Sarajevo, na katoli6kom kongresu u Zagrebu
likog cilja i zadaee. mi smo pristupili ozbiljnom radu. Ispitali smo
slavenskom novinarskom kongresu u Dubrovniku, trezni i mirni
danagnje nepovoljno vjersko stanje u okupiranim zemljama, istra-
islamski elemenat ne samo da nije u6estvovao, nego ih je iz dubine
iili uzroke njegove, pronagli smo sredstva njegovom poboljganju
svoje "diste duge najodlanije osudjivao i osudio.
i trajnom osjeguranju njegovog obstanka i napredovanja. Sve to
Pa ipak, kada je progle godine usljed ugroienog svojeg vjer-
iznieli smo u predstavci, a koju smjerno prilai:emo pod A)* a s
skog stanja, islamski narod prisiljen bio, da se trgne iz dremeia
kojom smo se obratili na nageg neposrednog i najvigeg oblastnog
poradi na osjeguranju svog vjerskog obstanka i kada je u tu svrbu
poglavara zajedniaog ministra financija, preuzvigenog g. Benja-
putem peticija obratio se na predpostavljene mu zemaljske vlasti
mina pl Kallay-a. U toj predstavci mi smo iskreno i otvoreno iz-
pokucao na njihova vrata. nagao je to vrata zatvorena i pred njima
nieli crnu sliku danagnjeg vjerskog stanja islamskog naroda u oku-
policajne organe, koji su mu oruianom rukom pokazivali, da taj
piranim zemljama, iskreno i otvoreno ukazali smo na uzroke toga
njegov zakoniti put vodi u tamnicu. Dok se je drugima dozvolja-
stanja, koji se nalaze u danagnjoj vjerskoj organizaciji islamskog
valo svakovrstne politidke akcije i dernonstracije, mirnom i poslug-
naroda u okupiranim zemljama, koju je stvorila inovjerna vlada i
nom islamskom narodu zabranilo se je galiti na ugroieni mu vjerski
po kojoj organizaciji cijela uprava islamske vjere i njene imovine
obstanak, zabranilo mu se moliti i traiiti kod zemaljskih vlasti
faktiOno poiva konOno a rukama inovjerne vlade. Mi smo napo-
osjeguranje svoje vjere, za taj i takav rad proglasilo ga se je bun-
kon iskreno i otvoreno na temelju svog najdubljeg osvedaenja
tovnikom i progonilo ga se je kao takovog. To je urodilo posl,je-
izjavili, da islamski narod u okupiranim zemljama, spas svoje vjere
dicom, da se je jedan deo islamskog naroda stao u gomilama seliti
i trajno osjeguranje njenog obstanka, mole naCi samo u vjerskoj
iz earodrevne mu ota6ine a drugi dio, koji neee da napugM sveta
autonomiji islamskog naroda.
ognjigta svojih otaca, stao se je guke i uije sakuplati oko onih
Sa predstavkom podnieli smo s toga i nacrt gtatuta vjerske
svojih odabranika, kojima je kao svoji-m izabranicima i odabranim
samouprave islamskog naroda u o kn p i r an i m zemljama, koji
zastupnicima, povjerio zastupanje najsvetijih vjerskih interesa.
smerno prilaiemo pod B.**) i zamolili smo, da se torn nacrtu gtatu-
ta vjerske samouprave islamskog naroda u okupiranim zemljama
Vale Velieanslvo!
Premilostiri Care i Ifralju ! ishodi kriepost temeljnog zakona.
Preuzvigeni g. ministar pl. Kallay primio nas je u Sarajevo
Smjerno podpisani preuzeli su na sebe tegku duinost pred
u audijenciju kao izaslanike i zastupnike islamskog naroda u oku-
togom, islamskim narodom i vlastima, kada su se primili zastup-
stva islamskog naroda u okupacionim zemljama u pogleclu osjegu- *) Vidi tu predstavku dalie u ovoj knjiiici.
ranja vjerskih mu svetinja. **) gtatut njesmo za sada mogli dobiti.
•
-8— —9—
piranim zemljama, preuzeo je od nas predstavku i nacrt nageg VaSe Velganstvo !
vjerskog samoupravnog gtatuta, obeCao je obadvoje pomno prou6iti Premilostivi Care i &alit !
i nakon toga povesti s nama pregovore po civilnom adlatusu preuz- Neuspjeh nagih pregovora sa visokom vladom u pogledu po-
vigenom g. Hugi baronu Kutscheri, o saniranju nagih tegoba i o menute vjerske samouprave prisilio je nas smjerno podpisane, po
nagoj vjerskoj samoupravi. I zaista po6etkom mjeseca februara ove islamskom narodu izabrane, a po visokoj vladi priznate i odobrene
godine odpodeto ,je civilni adlatus preuzvigeni g. Hugo baron Ku- zastupnike i punomoOnike bosansko-hecegova6kog islamskog naroda,
tschera, kao zastupnik zajednidkog ministra preuzvigenog gosp. da se ute6emo pod dinsko okrilje Vageg Veli&nstva i da na pod-
Benjamina pl. Kallay-a, u Sarajevu s nama kao zastupnicima is- ndju Prevignjeg prestolja Vageg Veli6anstva iznesemo skromne i
lamskog naroda u okupiranim zemljama pregovore, kojima su slu- usrdne molbe i ielje nageg islamskog naroda sa obezbjedjenjem
Eli kar,
podloga naga predstavka i po nama podneseni nacrt vjer- vjerskog mu obstanka u okupiranim zemljama putem vjerske sa-
skog samoupravnog ftatuta, u kojima je glavni predmet bio uredje- mouprave. Mi to dinimo tvrdim pouzdanjem i sjegurnom nadom,
nje i poboljganje danagnjeg nepovoljnog stanja islamskog naroda da ee naga pravedna stvar pod moonim okriljem Vageg Velidan-
stvorenjem vjerske samouprave. Koliko smo blagodarni preuzvige- stva nth onu ainaku zagtitu, koju islamski narod okupiranih ze-
nom g. ministru Benjaminu pl. Kallay-u a na susretljivosti, s ko- malja u sinovskoj ljubavi aekuje i kojoj se nepokolebivo nada.
jom je primio nas kao zastupnike islamskog naroda u okupiranim
zemljama i obeeao nam putem pregovora nagih sa zemaljskom vla- Vase Velieanstvo
dom uredbom vjerske samouprave poboljgati danagnje nage nepo- Premilostivi Care i Kralju!
voljno vjerako stanje istrajno islamskom narodu osjegurati vjeski ob-
Moiemo izjaviti mime due i oistom savjesti, da krivnja ne-
stanak; koliko smo blagodarni preuzvigenom gosgodinu civilnom
-uspjehu pregovora ne leii na nama.
adlatusu Hugi baronu Kutscheri na pdrtvovanosti i istrajnosti, s Duboko uvjerenje islamskog naroda u okupiranim zemljama
kojima je malo ne tri mjeseca vodio s nama pregovore o pobolj- da danainje njegovo nepovoljno vjersko stanje ima svoj korien u
ganju danagnjeg nepovoljnog vjerskog stanja stvaranjem uredbe danagnjoj njegovoj vjerskoj organizaciji, koju je stvorila inovjerna
vjerske samouprave islamskog naroda, koliko smo na avemu tome vlada i koja stoji sama pod uticajem inovjerne vlade, dovela ga je
blagodarni i koliko u avemu tome leii za nas islamski milet dra- do isto tako dubokog uvjerenja, da osjeguranje svog vjerskog ob-
gocieno priznanje, da je danagnje vjersko stanje islamskog naroda
stanka u okupiranim zemljama islamski narod mote nit& samo
u okupiranim zemljama zaista vrlo nepovoljno i da je naga akcija onakovoj vjerskoj organizaciji, kakovu 6e stvoriti sam on prema
oko poboljganja toga stanja putem vjerske samouprave opravdana duhu i tradiciji islamske vjere i njenih interesa, i koja óe stajati
i da samo u toj vjerskoj samoupravi leii osjeguranje vjerskog ob- iskljudivo pod uticajem islamskog naroda. Tome svom dubokom
stanka i napredka islamskog naroda u okupiranim zemljama, toliko uvjerenju dao je islamski narod vidljivog izraiaja u pokretu koji
duboko ialimo da ti tromjese6ni pregovori u kojima smo i mi da- je zahvatio vas islamski inilet do skrajni dubina njegovih, a koji
leko od svojih ognjigta i porodica, o svom ruhu i kruhu svim
se je pokazao a silnim i mnogobrojnim gomilama izseljenika,
srcem i svom dugom udestvovali, nisu urodili po nama i islamskom glasnom vapaju preostalih, da se obstanak islamske vjere u okupi-
narodu tako ieljno dekivanim plodom — nadom vjerskom samou-
ranim zemljama osjegura vjerskom samoupravom islamskog naroda.
pravom.
Pod dojmom i uticajem iivo i zdvojno izraiene ielje islamskog
— 10 — 11 —
naroda za vjerskom samoupravom, glasom narodnim odabrani moglo, jet- islamski narod ne bi na to nikada pristao, niti bi ikada
opunomoeeni, da njegovu ielju ostvarimo, primili smo se zastupstva usvojio takom vjerskom samoupravom, koja prekida duhovnu vezu
njegovih vjerskih interesa i zapodeli smo svoj rad. sunnitskih muslomana sa megihatom, i koja islamske dugobriirike
Pod istim dojmom i uticajem jasno israiene ielje islamskog sa svim izdvaja iz redova naroda i oduzitnlje narodu svaki uticaj
naroda za samoupravom, pristala je visoka.vlada i odpaela s nauta na njih, to dugobrignike riegava svake odgovornosti prema islamskom
pregovore o toj vjerskoj samoupravi.
narodu, to koja naprotiv islamske dugobriinike i u pogledu njihova
Nag poloiaj kod tilt pregovora bio je neizmjerno teiak. narnjegtenja i u pogledu njihove place i naglede u svemu podvr-
Islamski narod, koji nas je svojim povjerenjem odlikovao, gava moenom uticaju vlade, i za sve ih eini samo vladi odgovtarnima.
povukao je uske granite nagemu radu kod pregovora glede vjerske Po takovoj vjerskoj samoupravi ostali bi islamski dugobriinici
samouprave. ono, gto su i do sada bili vladini einovnici, a vjerska samouprava
Mi smo stojali pred jasno iznegenom ieljom islamskog naroda, bi danagnje nepovoljno vjersko stanje islamskog
ne samo da ne
da se osim oblastne kontrole i najminimalnijeg utjecaja vlade na naroda promIenilo na bolje, nego hi na protiv postojeee nepovcdjno
imenovanje islamskih vjerskih dostojanstvenika odstrani svaki utje- stanje utvrdilo ; i takom vjerskom samoupravom islamski bi narod
caj na vjerski avtonomni iivot. Visoka vlada naprotiv dogla je prod sam udario peeat na grub. svoje vjerske slobode i ravnopravnosti sa
nas sa zaht'evima. koji cijelu vjersku samoupravu islamskog naroda
drugim vjeroispovjedima.
stavljaju pod raoeni uticaj vlade, to koji svaki uticaj islamskog Prema razlogenom mi smo dugni dokazati, da smo u pregovo-
naroda na sastav najvigeg duhovnog tjela u zemlji na postavljanje visokom vladora isgli do skrajne granite popustljivosti, koja
rima s t
najvigeg duhovnog poglavara i glavnih duhovnih starijegina sa svim su Dam postavili tuandati islamskog naroda i naga vjerska savjest,
iskljueuje, to ga naprotiv sa svim podvrgava iskljueivom uticaju dnini smo dokazati, da je stanovigte, koje je visoka vlada zauzela
inovjerne viade.
u priepornim pitanjima takovo, da iskljueuje i sam pojam samo-
Visoka vlada svojim zahtjevima ne samo da je svela cielu uprave, da se to stanovigte ne mac u sklad dovesti sa vjerskom
narodnu vjersku samoupravu na nigta, nego je od nas sunnitskih svjesti i tradicijom sunrutskog islamskog naroda. Mi eemo sve to
muslomana traiila, da svojom vjerskom samoupravom prekinema dokazati upravo sa pregovorima nap glede pitanja, koja, su ostala
svaku duhovnu vezu sa,megihatom, duhovnim zamjenikom Chalife, priepornima i na kojima su se pregovori razbili.
vrhovnog vjerakog poglavara svih sunnitskih muslomana.
Kod svakog duhovnog tjela i sastava njegovog, kod svakog
Mi smo cielim svojim radom kod pregovora givo nastojali duhovnog zvanja i njegovog namjegtanja, u prvome se redu radi o
oko toga, da se gto vige moguee udovolji ieljama islamskog naroda, tome, tko to oznaditi lienosti, koje to saiiinjavati duhovno tjelo i
a nastojali smo i oko toga, da i zahtjeve visoke vlade usvojimo lienosti, koje to izvrgavati stanonito duhovna zvanja i sluibu, to
kolikogod to dopugta sama svrha vjerske samouprave i koliko se tko to na vet oznaeene lienosti prenieti vlast dotienog duhovnog
to ne protivi javnim odredbama vjerskim. zvanja, t. j. duhovna ovlagtenja, koja su skopeana a dati6nim du-
Mi smo prema tome u pregovorima u svemu popustili zahtje-
hovnim zvanjem.
vima visoke vlade, samo to nemogosmo uciniti iz gornjih razloga Katolieko erkveno pravo stvorilo je za prvo izraz designatio
u pogledu ulema medglisa, mengure megihata, muftija i subvencija. personae, a za potonje collatio officii u uijem smislu.
Popugtanje nage u tim taekama ne bi nigta samoj stvari po- Kod pitanja, glede kojih se nismo mogli sloiiti sa zernaljskorn
— 13 —
vladona u pogledu ulema medAlisa, muftija i mengure mengihata, u vaju izbornu kuriju, a da se od toga imaju iskljuditi oni, koji kao
glavnom se radi upravo o toj, „designatio personae" i „collatio ne duh(Nna lica nisu kompetentni kvaljfikovati vjerske sposobnosti
ofiicii“. U §-u 96. nacrta nageg samoupravnog gtatuta, mi smo usta- onih duhovnih lica. koja imadu da saeinjavaju ulema
novili, da se ulema medilis, najvige duhovno islamsko tjelo u oku- Mi i zemaljska vlada razigli smo se u tome, Eito se je kod
piranim zemljama, sastoji iz 5 lica, koja bira vakufsko-mearifski ustanovljivanja naeina, kojim ee izborna kurija izvriiavati sastav
sabor iz hadiinskog staleia, te koji izbor vakufsko-mearifski sabor ulema rnedilisa pokazalo, da se vlada vige udaljuje od sporazumno
podnosi zajedniekom ministarstvu, da isto izmedju te petorice elanova utanaeenog nadela, da se sastav ulema medilisa ima ogranieiti samo
ulema medilisa imenuje jednoga Reis-ul-ulemom, koji ee time po- na duhovna lies izborne kurije, te da zemaljska vlada naprotiv ide
stati sarajevskim muftijom, predsjednikom ulema medilisa i najvigim za tim, da svu akciju izborne kurije svede na puko predlaganje
duhovnim dostojanstvenikom islamskim u okupiranim zemljama. kandidata. a prosudjivanje i odluku o predloienim kandidatima, pak
Kao gto se vidi, mi smo u nacrtu nageg gtatuta oznaeivanje lica, prema tome i o sastavu samog ulema medilisa da predrkje zemalj-
koja ee sadinjavati najvige islamsko duhovno tjelo u okupiranim ska vlada sebi samoj. Mi koji smo usvojili izbornu kuriju duhov-
zemljama doznaeili najvigem narodnom vjerskom samoupravnom islam- nih lica bag iz tog razloga, da se sastav ulema mealisa ograniei
skom organu u okupiranim zemljama vakufsko-mearifskom sa- samo na duhovna islamska lies nismo dosljedno ni mogli ni smjeli
,
born, a oznaeenje odnosno imenovanje predsjednika toga duhovnog iei tako daleko, da sa sastav ulema medzlisa eisto duhovnog tjela,.
,
tjela i najvigeg duhovnog poglavara u okupiranim zemljama propu- islamskog, prepustimo malo, ne sa avim inovjernoj vladi. Mi koji
stili smo zajedniekom ministarstvu kao driavnoj vlasti na temelju . smo dopustili, da islamski svetovnjaci nisu kompetentni kvalifikovati
presentacije petorice elanova ulema medilisa po vakufsko-mearifskom vjerske sposobnosti islamskih duhovnih lica, nismo mogli ni smjeli
saboru. tako daleko idi da to i takovu kompetenciju priznamo i ustupimo
neislamskoj vladi. Da je tome tako bilo, dokazuju predlozi zemalj-
Na prigovor zemaljske vlade, da se vakufsko-mearifski sabor
ske vlade glede toga pitanja a da smo mi i kod tog pitanja do
sastoji iz svetovnjaka, kada se ne nide tima kao takovima prepu-
i stiti, da oni biraju elanove najvigeg islamskod duhovnog tjela u skrajnosti popugsali, to dokazuju nagi predlozi.
U prvome svom predlogu zahtjevala je zemaljska vlada da
zemlji i zemaliskog duhovnog poglavara, jer bi se time njima kao
izborna kurija prije svega sastavi listu takovih kandidata za ulema
svetovnjacima prApustilo kvalificiranje vjreskih sposobnosti duhovnih
meals, koji su tako vjerski naobraieni i razvijeni, da su do-
gto oni udiniti nisu kompetentni; na taj prigovor visoke vlade
stojni toga zvanja, kojima je vjersko i moralno ponaganje pohvalno,.
mi smo napustfli stanovigte, koje smo bili zauzeli, u §. 96. nacrta
koji su navrgili 30 a nisu prekoraeili 70 godinu iivota, koji nisu
nagega gtatuta, te smo se sa zemaljskom vladom sporazutneli u
onome, da se za izbor i sastav elanova ulema mealisa stvori po- radi zloeina ni kainjeni ni pod obtuibom, i koji konaeno nisu pod
aebna izborna kurija, koja ee se sastojati iz 30 lica i to iz 6 muf- tutorstvom.
tija i 24 hodie, koje ee u izbornu kuriju birati kotarska povje- Izborna lista sastavlja se tako, da izborna kurija u nju uvr-
renstva. geuje toliko kandidata, koliko god ih predloii izborna kurija, a po
Kao gto se vidi, mi i zemaljska vlada u naeelu smo se spora- eetiri elana izborne kurije imaju pravo za izbornu listu kandidi-
zumeli onamo, da se kod sastava duhovnog tjela ulema raedilisa rati i izvan svoje sredine koliko god koee kandidata.
ima „designatio personae" ogranieiti na duhovna lies, koja saeinja- Tako sastavljenu listu kandidata ZR ulema (cid:9) dostavlja
— 14 — —1i)—
izborna kurija zemaljskoj vladi, da ista oznaai one kaudidate, kojih predlogu zemaljske vlade sastav ulema medilisa sacvim stajao pod
izbor ona eventualno nebi mogla odobriti. uticajem neislamske vlade, to proizlazi yea iz samog natina sastav-
PoAto zemaljska vlada na izbornoj listini oznati kandidate, ljanja izborne listine u izbornoj kuriji, to proizlazi Yee iz niaim ne-
koje ona u slutaju njihova izbora nebi mogla potvrditi kao alanove ogranieenog prava neislamske vlade, brisati iz izborne listine sve
ulema medMisa, vrada zemaljska vlada po njoj proredjenu izbornu nepoeudne joj kandidate bez ikakvog brojnog ograniaenja.
listinu izbornoj kuriji, da ova izmedju po zemaljskoj vladi aprobi- Po predlogu zemaljske vlade, imadu po eetiri alana izborne
ranih kandidata obavi izbor petorice alanova ulerna medilisa. Taj kurije pravo u izbornu listinu uvrstiti neogranideni broj kandidata
izbor petorice dostavlja se Vaiiern Veliaanstvu da izmedju njih ime- za ulema
nuje jednoga Reis-ul-ulemom, a da ostalu detvorieu zajedniako mi- Neislamaka vlada treba u izbornoj kuriji da ima samo aetiri
nistarstvo potvrdi kao alanove ulema njoj odana 61ana, koji ea u izbornu listinu uvrstiti bezbroj skroz
Iz samog predloga zemaljske vlade jasno proizlazi, da se time od neislamske vlade zavisnih kandidata i vlada ee moci brisati sve
sasvim uniAtava sporazumno utanateno natelo, da se sastav ulema, kandidate, gto su ih pl edlozili ostalo 26 alanova izsorne kurije, tc
medgisa ima povjeriti samo islamskim duhovnim licima, koji saei- izbornoj kuriji podneti na izbor alanova ulema raealisa izbornu
njavaju izbornu kuriju. Kada smo pristali Ira to, da se od izbora listinu, n kojoj de biti sadrZ'ani samo kandidati, uvrAteni u izbornu
lanova ulema medilisa imaju izkljuditi islamski svjetovnjaci, onda listinu po onoj eetvorici vladi odanih i od nje zavisnih alanova iz
nismo mogli usvojiti predlog zemaljske vlade, po kojem na sastav borne 'kurije
ulema medilisa viAe utide neislamska vlada, nego li samo u to avrhu Vlada mote konatno po istom predlogu, izbrisati iz izborne
stvoreno islamsko izborno duhovno tjelo izborne kurije. listine sve predidene joj kandidate do petorice njoj najpouzdanijih,
Ustavi, uredjivali oni driavnu vjersku iii ma kakovu drugu pa izbornu listinu sa tom petoricom kandidata, dostaviti izbornoj
zajednicu, moraju imati svrhu, da njihove uredbe koje imadu osje- kuriji, da obavi izbor 5 alanova ulema
gnrati obstanak i zdrav razvitak dotiene zajednice, zaista budu ta- U takovom slutaju bi neislamska vlada, putem svoga prava,
kove, da se njima to glavna svrha svake zajednice postizava i da brisanja nepodudnih joj kandidata iz izborne listine vrsila u istinu
se njima uklone one zaprieke opasnosti, koje bi eventualno usljed imenovanje tlanova ulema medilisa, a izborna kurija ne bi bila
slabih i to ih ustavnih uredaba u buduonesti za dotianu zajednicu drugo, do puki glasaai aparat.
mogle nastati, to joj onemogueiti svaki razvitak iii Ata vide uniAtiti Za sluaaj, da bi moglo vremenom moZda doei i do kakove
i njenu eksistenciju. vlade, neprijateljski raspoldene prema islamu i njegovim svetinjama,
Toga natela drzali smo se i mi u nakrn radu oke stvaranja iii ti do vlade nepoznate sa sukinom i cielim bieem islama, za
islamske vjerske samouprave, pa kada nismo mogli usvojiti predlog slutaj, da bi izmedju takove vlade i islamskog naroda, ddlo do
zemaljske vlade, kojim se inovjernoj vladi daje odlutan i svemodan vjerskog konflikta, kakovu bi zatitu onda rialto islamski narod u
uticaj na, sastav najvikg islamskog duhovnog tjela u zemlji, nismo takvoj svojoj vjerskoj samoupravi, kakva branioca islamska vjera
to utinili iz kakovog nepovjerenja prema danaAnjoj vladi, nego smo to u na taj natin sastavljenom najviAem svom duhovnom tijelu u
udinili iz one zdrave i opravdane opreznosti, s kojom svi trezni i oprezni zernlji u — ulema meRlisu ? No, ne gledajuoi na sve to, ovakvim
ljudi susretaju nepoznatu i neizvjestnu im buduenost; a za koju ne naeinom sas:avljanja, izborne listine i vladinim brisanjem nepoyt e.
nide preuzeti garanciju ni jedna vlada ovoga svjeta. Da bi pak po il nih joj kandidata iz izborne listine, obara se i unigt ava svaktliaragn
LI A
•
— 16 — — 17 —
mostalan rad izborne kurije, koliko u pogledu sastava izborne U nageru predlogu mi smo pristali na to, da izborna kurija
listine, toliko i u pogledu samog izbora elanova ulema medilisa. po vladinom predlogu i nadinom u njem sastavljenim, sastavlja
pogledu sastava izborne listine ne odlueuje izborna kurija kao ta- izbornu listinu, pak smo time vladi omogueili, da ista i po najne-
kova, niti kod toga sastava mole doei do izragaja volje izborne znatnijoj manjini utiee i udestvuje kod samog sastava izborne li-
kurije, zastupana po vedini njezinih elanova, nego naprotiv izragaj ste kandidata. Nu nismo visokoj vladi mogli ustupiti pravo, da se
volje gest puts jade veeine izborne kurije i po tom izraiaj volje njoj dostavlja izborna lista kandidata sa pravom, da iz nje brige
izborne kurije same u pogledu sastava izborne listine, mole one- nepoeudne joj kandidate, jer bi joj time priznali pravo kvalifiko-
mogueiti manjina od 4 dlana. Dok se kod svih vjera kod izbora vanja vjerskih sposobnosti islamskih duhovnih lica, a oduzeli bi to
eastnih duhovnih lica, zahtijeva jednoduinost iii barem veeina od pravo samoj izbornoj kuriji, stvorenoj bag u to svrhu. Da osigu-
2/, glasova, visoka vlada zahtijeva u svom predlogu, da mi u iz- ramo vlasti odluean uticaj i na sam sastav ulema medilisa i po-
boru najviiih islamskih duhovnih lica dopugtamo odlueno utjecati stavljanje Reis-ul-uleme, a da i ope,t oduvamo eistotu i -znaaj
manjini od 4 lica. izbornog prava izborne kurije u pogledu kvalifikovanja vjerskih
Ovakvim naeinom izbora onemoguCio bi se, a sigurno i otegeao sposobnosti duhovnih kandidata, mi smo predlozili, da izborna ku-
izbor zaista vjerskih i dasnih duhovnih lica, a girom bi se otvorila rija is listine kandidata izabere tri kandidata za Reis-ul-ulemu, te
vrata korupciii. taj izbor trojice da predloge Vagem Veli6anstvu, da Vage Veliean-
Veza manjine od 4 lica sa vladom i njenim pravom brisanja stvo izmedju trojice po izbornoj kuriji izabranih i po torn duhovno
nepoeudnih joj kandidata, onemogueila hi izbornoj kuriji, da njena kvalifikovanih kandidata, blagoizvoli jednoga irnenovati Reis-ul-
volja dodje do izraiaja i kod samog izbora elanova ulema ulemom.
jer ogranidenje izbornog prava samo na one kandidate izborne listine, Predlolili smo nadalje, da izborna kurija iz vee izabrane
koje je vlada na listini odobrila, onemoguiluje izbornoj kuriji, da dvojice kandidata za Reis-ul-ulemu izabere jog eetiri kandidata za
za dlanove ulema medilisa bira one kandidate, koji su po njenom ulema medilis, pak da izbor te gestorice kandidata predloii iajed-
znanju, uvjerenju i savjesti najdostojniji toga visokoga vjerskog niekom ministarstvu, da isto izmedju tih lest pa izbornoj kuriji
duhovnog zvanja, nego je primorava, da elanove ulema medilisa izabranih i po tome duhovno kvalifikovanih kandidata, izvoli det-
bira izmedju onijeh kandidata, koje je neislamska vlada pronagla voricu njih imenovati elanovima, ulema
najdostojnijinia tog visokog islamskog duhovnog zvanja. Brojno Mi smo u tom predlogu pridriali izbornoj kuriji pravo kva-
neogranidenim pravom vlade brisati iz izborne listine nepoeudne lifikaciju duhovnih kandidata izvrgivati putem izbora, a vlasti smo
joj kandidate, moglo bi se obiei i samo izborno pravo izborne ustupili pravo. da duhovno po izbornoj kuriji kvalifikovanih kan-
kurije, brisanjem svih kandidata osim petorice. didata putem imenovanja odabere sebi pooudne, a ukloni nepoeudne
Jasno je, da mi gornji predlog visoke vlade u pogledu sastava kandidate.
ulema medilisa uz najbolju nagu volju, usvojiti niti smo mogli, Nu visoka vlada ne htjede nikako pristati ni na ovaj nag do
,
niti smjeli. Da ipak visokoj vladi i u tom pitanju koliko je mo- krajnosti popustljiv i sasvim opravdan 1111111-,T, nego je protiv
gu6e vige u susret podjemo, iznijeli smo predlog, kojemu je bila njega iznijela drugi predlog u sugtini jednak sa prvim, jer i u
svrha, da se oduva distota i znaeaj izbornog prava izborne njemu zahtijeva visoka zemaljska vlada, da se njoj dostavlja iz-
a da se i visokoj vladi osigura dosta znatan uticaj Ira sam sastav borna listina kandidata bez ikakvog brojnog ogranieenja na brisa-
ulema 2
— 18 —
19 —
nje. Sva je razlika u tome, gto u ovom predlogu nabraja razloge
osim toga je ispravno preciziranje tih pojmova kraj danagnjeg cli-
radi kojih ona mac iz izborne listine brisati kandidate, a kao
Zavopravitog poloiaja okupiratih zemalja skoro nemoguoc. Da au
takove oznauje pomanjkanje aledeoih uvjeta kandidata : 1.) da
pojmovi lojalnosti i politiake korektnosti vrlo prugiVi i riestalni, po-
bude vjerski naobraien i da je sasvijem dostojan toga zvanja ; 2.)
kaZalo se je nedavno. Kad smo nairne mi muslomani progle godine
da bude njegovo vjersko i moralno ponaanje pohvalno; 3.) da
putem najsmjernijih molba i prestayaka na zemaljske vlasti stali
bude navrgio 30 godina, a ne pregao 70 godinu givota; 4.) da, ne
moliti za osiguranje nagih vjerskih jada i nevolja, nas su organ;
bude kainjen radi glaina ni radi toga pod optuibom; b.) da ne -oblasti proglasili nelojalnim i buntovnicima, pa nas kao takoVe pro-
bade pod tutorstvom ; 6.) da je lojalan i politieki karakteran ; 7.) gonili i zltvarali
da je njegovo politiao vladanje takvo, da odgovara ovako vainom
U sabaoj ugarskoj sabornici nazvao nas je mjeseca decembra
i visokom duhovnom zvanju. wale godine preu zvigeni gosp. ministar-predsjednik opasnim po-
Iz istih razloga, iz kojih ne mogosmo usvojiti prvi predlog 1 iRkim agitatorima, koji bune narod i prema kojima treba vlada
visoke vlade, ne mogosmo pristati ni na potonji predlog tim manic, fiergi6no i strogo da postfipa.
gto se u njemu visokoj vladi dodjeljuje i odlauje o vjerskoj i
Mjesec dana poslije toga primio nas je preuzvigeni gosodin
duhoVnoj kvalifikaciji kandidata ulema medilisa i gto vlacla po
zajedni6ki ministar Benjamin plem. Kallay kao pravoyaljane za-
scdmoj taki (7) gornjih uvjeta vjersku dostojnost islamskog du-
stupnike islamskog naroda u audijenciju u isfoj stvari, koja je
hovnog kandidata ima prosugjivati osim po lojalnom i korektnom
ugarskotn ministru povod dala, da nas nazove opasnim agitatorima,
politi6kom vladanju take 6.) jog po nekom posebnom politi6kom
pohvalio je nage nastojanje oko vjerske samouprave i preko visoke
vladanju, udegenora yea od prije tako, da vladi bnde podesna lie-
zemaljske vlade poveo je s nama pregovore o onome, radi e:ega
nost za ulema medilis, koja samo prema njenoj volji i moie dodi u nas do nedavno progonili oblastni organi i radi eega nas je
do aasti ulema medilisa. nazvao ugarski ministar-predsjednik opasnim agitatorima. S ovih
Prema tome smo i mi na ovaj vladin predlog iznieli novi raloga mi nikako ne mogosmo pristati na to, da se po ovako
predlog u bitnosti jednak sa prvim, da uvjete kandidata o vjerskoj
i neopredijeljenim pojmovima otvore girom vrata samovoljj
sposobnosti i o pohvalnom vjerskom i moralnom ponaganju smije kod kvalifikovanja vjerskih sposobnosti najvigih islamskih duhovnih
samo prosudjivati islamsko duhovno tijelo i izborne kurije.
ica u zemlji.
Naprotiv pristali smo da vlast ima pravo, da ',mac uskratiti I tako pitanje o uregjenju ulema medilisa osta prieporno i
potvrdu odnosno imenovanje po prvorn nagem predlogu izabranim
neriegeno, premda smo mi 6yrsto o tome uvjereni, da se to pitanje
kandidatima ulema medilisa samo u tome slaaju, ako isti nisu
neda i ne mote dralaije riegiti, nego onako. kako smo mi riegili
navrgili 3u god. ili su prekoraili 70 godina Evota, ako six radi nagira prijedlozima.
zlaina kagnjeni ili pod optugbom, iii ako su pod tutorstvom. Kod
Drkvopravna znanost i poslije nedavnog ogtrog sukoba iz-
preciziranja uvjeta nemogosmo dopustiti, da se kao uvjeti postave
medju driavnih vlasti i duhovne vlasti rimskoga pape usljed pro-
lojalnost, politiaa korektnost i posebno politiao ponaganje kandi-
glagenja dogma o nepogregivosti i poslije gestoke kulturne lorbe,
data za ulema inedzlis, jer nas je nedavna proglost naaila, da su koja je usljed toga vodjena izmedju driaVnih vlasti i duhovnih or-
pojmovi lojalnosti i politi6ke korektnosti vrlo pruiivi i obieno idea-
gana katoli6ke .erkve, ipak danas a pogledu odnogaja uredjenja
ti6ni sa slijepom sluibom organima vlasti u svemu i svaemu, a,
drgavne vlasti prema vjeratha i njihovim duhovnini orginizadijaraa,
