Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca

77 Pages·2005·2.355 MB·Croatian

by  Slaven Bačić (ur.)

L E K S I K O N
PODUNAVSKIH HRVATA – BUNJEVACA I ŠOKACA
4
Bu
HRVATSKOAKADEMSKODRUŠTVO
Subotica,2005.
UREDNIŠTVO
SlavenBačić,StevanMačković,
PetarVuković,TomislavŽigmanov
GLAVNIUREDNIK
SlavenBačić
IZVRŠNIUREDNIK
TomislavŽigmanov
LEKTURA
PetarVuković
KOREKTURA
MirkoKopunović,MártaMačković-Papp
GRAFIČKAPRIPREMA
MarijaPrćić(prijelom)
DarkoRužinski(ilustracije)
CIP-Katalogizacijaupublikaciji
BibliotekaMaticesrpske,NoviSad
929(=163.42)(497.113)(031)
930.85(=163.42)(497.113)(031)
LEKSIKONpodunavskihHrvata-BunjevacaiŠokaca.[Knj.]4,
Bu/[glavniurednikSlavenBačić].-Subotica:Hrvatskoaka-
demskodruštvo,2005(Subotica:Printex).-74str.:ilustr.;24cm
Tekstštampandvostubačno.-Tiraž1.000.
ISBN86-85103-03-7
ISBN86-85103-06-1
a)Bunjevci-Leksikonib)Šokci-Leksikoni
COBISS.SR-ID210261767
ISBN85-85103-06-1
SURADNICINAČETVRTOMSVESKU
Bačić,dr.sc.Slaven,odvjetnik,Subotica
Bačlija,Grgo,odvjetnikumirovini,Subotica
Bara,Mario,studentpovijestiisociologije,Filozofskifakultet,Zagreb
Bažant,Eva,knjižničarkaumirovini,Subotica
Beretić,mons.Stjepan,župnikKatedralnežupesv.TerezijeAvilske,Subotica
Bušić,Krešimir,prof.sociologijeikroatologije,Institutdruštvenihznanosti
IvoPilar,Zagreb
Čeliković,Katarina,prof.komparativneknjiževnosti,knjižničarka-bibliografkinja,
Gradskaknjižnica,Subotica
Čota,Antonija,dipl.iur.,tajnicaNarodnogkazališta,Sombor
Čota,Zoran,dipl.iur,Sombor
Dumendžić,Josip,Bođani
Duranci,Bela,prof.povijestiumjetnostiumirovini,Subotica
Đanić,mr.sc.Matija,prof.geografijeumirovini,Sombor
Firanj,Alojzije,Sombor
Grlica,Mirko,prof.povijesti,višikustosGradskogmuzeja,Subotica
Hoško,dr.sc.FranjoEmanuel,izvanredniprofesorKatoličkogabogoslovnog
fakultetauZagrebu,TeologijauRijeci
Hovány,mr.sc.Lajos,asistent,GrađevinskifakultetuSubotici
Lončar,mr.sc.Đuro,stručnisavjetnikEkonomskogfakultetauSuboticiu
mirovini,Subotica
Mačković,Stevan,prof.povijesti,ravnateljHistorijskogarhiva,Subotica
Mandić,Živko,odgovorniurednik,NemzetiTankönyvkiadóRt,Budimpešta
Rudinski,mr.sc.Ante,arhitekt,Zavodzaurbanizam,Subotica
Sekelj,Vojislav,književnik,Subotica
Skenderović,Petar,Subotica
Skenderović,dr.sc.Robert,višiasistent,Hrvatskiinstitutzapovijest,Zagreb
Stantić,Alojzije,ekonomistumirovini,Subotica
Stantić,Stipan,prof.geografije,OŠIvanaMilutinovića,Subotica
Šeremešić,Marija,učiteljicaumirovini,Sombor
Štefković,Josip,župnivikarŽupeimenaMarijina,NoviSad
Temunović,Josip,svećenikumirovini,Subotica
III
VujkovićLamić,Ljudevit,službenikumirovini,Subotica
Vuković,Ljubica,prof.povijestiipovijestiumjetnosti,Gradskimuzej,Subotica
Vuković,Petar,znanstveninovak,Filozofskifakultet,Zagreb
Vuković,Tomislav,novinar,GlasKoncila,Zagreb
Zelić,Naco,dipl.iur.umirovini,Zagreb
Žigmanov,Tomislav,prof.filozofije,Subotica
IV
BUBLJA, 1. valjak od slame ili pljeve lorom u hrvatskim kulturnim društvima u
uvaljaneublatodugšezdesetakipromjera GariiSantovu,suosnivačicajeKUD-aTa-
desetak centimetara. Služio je najčešće za nacuPečuhu.
zidanje tradicionalnih salašarskih peći, a N.Zelić
katkadizaučvršćivanjevećihdimnjakau
tavanicutejačanjetavanicenasalašuprije BUBUŠ, nadnaravno biće izmišljeno radi
skladištenjapšenice.Radiproduženjatraj- plašenja djece. Nevidljiv je, opak i zao, a
nostiunjihsusekatkadmiješaleisvinjske živi u mraku, obično u nekoj zatvorenoj
dlake; 2. sir oblikovan u oveću plosnatu prostoriji. Odrasli ga često prizivaju kad
grudu, koji se mogao konzumirati ili do- žele zaplašiti djecu i navesti ih da se po-
datnoprerađivati;3.zamiješenotijestoob- našaju na poželjan i prihvatljiv način. U
likovano u kalotu od kojega se, nakon što bunjevačkutradicijupreuzetjeizmadžar-
odstoji,izrađujurazličitevrstetjestenine. ske.
Lit.:A.Stantić,Kruvnašsvagdanji,Subotica,2001. Nazivtoganadnaravnogbićaiskoristio
A.Stantić je Ivan Ivković Ivandekić u svojem ama-
terskome kratkome igranom filmu Bubuš,
BUBREG,AngelaĐurđica(Baja,7.XII. kojije snimljen2004.uprivatnoj produk-
1969.),hrvatskadruštvenadjelatnicaidip- cijiuokoliciSubotice.
A.Stantić
lomatkinja.Nakonzavršenepučkeškoleu
Gari i gimnazije u Baji upisala je 1988.
BUČANSKI, Alojzije (Bučánský, Bu-
studij hrvatskog jezika i književnosti te
csánszky, Alajos) (Jegra, madž. Eger,
kulturologije na Filozofskom fakultetu
1802.–Budimpešta,13.II.1883.),tiskari
Sveučilišta Janus Pannonius u Pečuhu.
nakladnik. U Bratislavu se preselio 1818.,
Diplomirala je 1993. temom Govor gar-
. gdje je 1831. primljen među požunske
skih Bunjevaca U svojstvu referentice za
građane te u ceh tamošnjih knjigoveža.
kulturu i školstvo djelovala je u Savezu
Bavio se i knjižarstvom te izdavanjem
HrvatauMadžarskoj1993.i1994.Ukon-
knjiga,a1847.nastanioseuPešti.
zularnom odjelu hrvatskog veleposlanstva
uBudimpeštiradilajekaoadministrativna Objavljivao je isprva školske i vjerske
i viša stručna referentica 1994.-2001., a knjigetenarodnekalendare,aod1830-ihi
zatim u Ministarstvu vanjskih poslova i dječjeknjige.Izdajeihumekomuvezuiu
europskih integracija u Zagrebu u diplo- velikoj nakladi, ali s vremenom počinje
matskomzvanjuII.tajnika.Tijekom2002. objavljivati i bogato ilustrirane skuplje
završilajejednogodišnjistručnidiplomski knjige.Ilustracijesuunjegovimknjigama
studij na Diplomatskoj akademiji Minis- rađene u drvotisku, a za taj je posao an-
tarstva vanjskih poslova i europskih inte- gažirao požunskog drvotiskara Mihalo-
gracijaRepublikeHrvatske.Bavilasefolk- vića. Objavljivao je uglavnom knjige na
1
BUČANSKI
madžarskome,njemačkomeilatinskomje- prijedloguPajeKujundžićadabunjevačka
ziku, u znatno manjem broju i na drugim djeca, sukladno ugarskim zakonima, naj-
jezicimakojimasegovorilouUgarskoj. prijeučematerinskijezik,višeglasovado-
biojeprijedlogMateVojnićaml.dasebu-
njevačkadjecaupučkimškolamaukojima
suuvećinipoučavajupremaplanuAntuna
Budanovića, koji je odgovarao načelima
VilmosaGroóa,poznatogpobornikamadžari-
zacije nacionalnih manjina u pedagogiji.
Kao ravnatelju i nadzorniku, od 1884. do
1897.imemusenalazinadesetakškolskih
izvješća na srpskom jeziku za subotičke
srpske škole te na madžarskom jeziku za
gradsku obrtničku i trgovačku školu. Bio
je jedan od prvih suradnika gradonačelni-
kaLazaraMamužića.Zbogbolestijeumi-
rovljen1900.
Lit.: Subatički glasnik, Subotica, 9. VIII. 1873;
Neven, Subotica, 11/1888, 7/1894, 11/1894;
Subotičke novine, Subotica, 2. II. 1896; Sza-
badkaiKözlöny,Szabadka,10.VII.1904;I.Szent-
Katoličkikoledarsaslikama, györgyi,E.Bažant,Subotičkabibliografija1870-
zaprostugodinu1911,Budimpešta 1918,Subotica,1993.
M.Grlica
U Pešti je 1862. tiskao dvije knjige na
hrvatskome. Djelo Petdeset i dvie Subote
BUDANOVIĆ, Lajčo (Ljudevit) (Baj-
blažene Dievice Marie bilo je rašireno i
mok, 27. III. 1873. – Subotica, 16. III.
među pukom u, a prijevod s njemačkoga
1958.), pisac, svećenik, biskup. SinAlbe,
Knjigačudesah–svetapredavanjaipučke
zemljoposjednika, i Đule, rođ. Dulić te
pričice osobit je zbog velika broja ilustra-
unuk Đene Dulića, prvog predsjednika
cija. Tiskao je usto i hrvatske, slovačke i
Pučkekasine.Osnovnuškolupohađaojeu
njemačke prijevode madžarskih narodnih
Bajmoku,agimnazijuuSuboticiiKalači.
kalendara, a u istoj tiskari tiskani su i na-
Teologiju je završio u Kalači, nakon čega
konnjegovesmrti.
je 24. VI. 1897. zaređen za svećenika.
Lit.: Pallas Nagy Lexikona, 3, Budapest, 1893; SlužbovaojeuSantovu,Kaćmaru,Suboti-
I.Ivanić,OBunjevcima,Subotica,1894; M. ci, Novom Sadu, Somboru, Beregu i Baji,
Evetović, Kulturna povijest bunjevačkih i šokač- a župnikom središnje subotičke župe sv.
kihHrvata(rukopis);http://www.mek.iif.hu/por-
Terezije imenovan je 12. I. 1920. Nakon
ta/szint/tarsad/konyvtar/tortenet/kalendar/html/04.
što je Trianonskim mirovnim ugovorom
htm
većidioBačkepripaoKraljeviniSHS,Bu-
S.Beretić
danovićje10.II.1923.postaoadministra-
torom Bačke apostolske administrature,
BUDANOVIĆ, Antun (Subotica, 6. VI.
novecrkvenepokrajineizravnopodvrgnu-
1847. – Subotica, 7. IV. 1904.), učitelj i
te Vatikanu i osnovane u dijelu Kalačko-
školski ravnatelj. Potkraj 1888. izabran je
bačke nadbiskupije što se našao u novoj
zaravnateljasvihsubotičkihpučkihškola,
južnoslavenskoj državi. Za naslovnog bi-
a 1894. za pomoćnog nadzornika pučkih
skupa cizamskoga imenovan je 28. II.
školauBačkoj.Istegodineizabranjeiza
1927.,abiskupskoposvećenjeprimioje1.
članasedmeročlanogodboraŠkolskestoli-
V. 1927. u Subotici u crkvi sv. Terezije
ceuSubotici,kojijetrebaopronaćirješe-
Avilske.
njekakobunjevačkojdjeciomogućitinasta-
vu na materinskom jeziku. Kad je u si- U djelovanju Lajče Budanovića mogu
ječnju 1896. Školska stolica glasovala o se razlikovati dva razdoblja: svećeničko
2
BUDANOVIĆ
1897.-1923. i administratorsko-biskupsko Budanovićjeintenzivnoradioinaure-
1923.-58. U prvom razdoblju bavio se po- đenju crkvene pokrajine kojoj je bio na
najprijepastoralno-duhovnimradom.God. čelu. Osnivao je crkvene općine koje su
1902.sastaviojeprvivelikimolitvenikVe- imale status pravnih osoba, a 1923. tiskao
lika slava Božja, koji će u kratko vrijeme jepravilnikiposlovnikcrkvenihopćinate
doživjeti nekoliko izdanja, a poslije će iz- ustanovionjihovsenat.Nakontogapravno
dati i veći broj drugih molitvenika te na- je i administrativno uredio Bačku apostol-
božnihknjižicazapotrebepuka.UNovom skuadministraturu.Spomoćunekolikocrk-
Saduskrbiojezasiromašneradnike,uBa- veno-pravnih akata pripremio je biskupij-
jijeosnovaoBajskukršćanskučitaonicu,a sku sinodu 1936., a njezin je rad sažet u
u Beregu čitaonicu i udrugu Kultura. U Bačkom zakoniku (Codex Bačiensis).
svimmjestimaukojimajeslužbovaopoti- PremdajeZakonikbiorezultatradavećeg
caojevjernikedaškolujudjecuimaterijal- broja pojedinaca, glavni mu je autor ne-
noimpomagao. sumnjivoLajčoBudanović.
Budanovićsebrinuoizacrkvenuinfra-
strukturu te je kupovao zemljišne čestice i
gradio nove crkve i župne urede. U Subo-
ticijepredvidioširenjegradatejepodigao
crkvenezgradenaizlazimaizgradaprema
PalićuiKelebiji.Unjimaje,kaoiukape-
liuDudovojšumi,štojujedobioodMari-
jeVojnić-Tošinice,osnovaofilijale,kojeće
nedugo poslije postati samostalnim župa-
ma. Nove crkve podigao je i u Maloj Bo-
sni, Kelebiji, Đurđinu, Bačkom Petrovcu,
Feketiću, Hajdukovu, Bačkim Vinogradi-
ma,Apatinuidrugdje,anazapadnomrubu
Subotice počeo je gradnju crkve Isusova
uskrsnuća, koja je trebala postati katedra-
lom. Zbog rata crkva nikad nije dovršena,
a Budanović nije uspio ni u planiranom
osnivanju bogoslovije. Kao administrator
umeđuraćujepodupiraodjelovanjeredov-
ničkihzajednica,osobitoženskih,anakon
LajčoBudanović
Drugoga svjetskog rata u Suboticu je do-
Nakon što je imenovan administrato- veodominikance.
rom 1923., prva mu je briga bila postaviti U želji da osnuje katoličko-hrvatski
temelje za odgoj svećenika. Već 1924. dom kako bi se pod jednim krovom našle
otvorio je mala sjemeništa u Baču i Senti, sve hrvatske katoličke udruge radi us-
anjihovisupitomcizavršneispitepolaga- pješnijegupravljanjaikoordiniranijegdje-
li i u državnoj školi. Sjemeništa međutim lovanja, počeo je kupovati pojedinačne
nisu djelovala dugo te je Budanović zgradeusredištuSubotice.God.1924.ku-
svećeničke kandidate poslije slao u isuso- piojezgraduuHarambašićevojul.br.7,a
vačku klasičnu gimnaziju u Travniku. U iduće godine i susjednu zgradu na br. 5.
zgradamasvojezakladeuSuboticiuteme- Vlastitim novcem 1933. kupio je zgradu
ljio je 1938. malo sjemenište Paulinum, Bunjevačke prosvjetne matice u ulici Paje
zapravo svojevrsni internat gdje su živjeli KujundžićatejeondjeosnovaoSubotičku
svećenički kandidati koji su pohađali maticu, koja je trebala postati središnjom
državnugimnaziju.Sjemeništejesvreme- kulturnom institucijom bunjevačkih Hrva-
nom trebalo prerasti u klasičnu gimnaziju, ta.Odcrkvenihopćina»katolikaSlavena«
notimjeplanovimanaputstaorat1941. osniva Humano-prosvjetni odbor, koji će
3
BUDANOVIĆ
biti u vezi s ostalim udrugama unutar Ka- uradak objavio je u Subotičkim novinama
toličkecrkveisonimaizvannje.Odlukom još1894.,aposlijejepisaonajvišezaNe-
Senata crkvenih općina u Subotici od 20. ven i Subotičku Danicu. Osim djelâ vjer-
VII. 1933., koju je kao biskup i potvrdio, skogainabožnogkaraktera,povremenoje
osnivaiZakladubiskupaBudanovića,čiji objavljivao poučne novele, uglavnom ro-
je konačni oblik i sadržaj bio određen doljubne i ćudoredne naravi, putopise, cr-
Osnovnim listom iz 1941. i oporukom iz ticeizbunjevačkepovijestiikraćepovije-
1942. Imovinu Zaklade činile su zgrade snerasprave.Objaviojemeđutiminekoli-
kupljene1937.,zgradeuuliciMatijeGup- kočlanakaopravopisu,rodoljubnihpjesa-
ca br. 8 i 10, 54 jutra zemlje u Bajmoku i ma te prijevoda. Služio se pritom pseudo-
53 jutra u Lemešu. Svu tu imovinu stavio nimima Veco Labudić, V. Labudić, V. L.,
jepodupravuSubotičkematice. Lovro Ratanski, Lošo R., L. Ratanski,
Ano-Nimka i Ano-Nimko. Na naklad-
Budanovićjebiodobarpoznavateljcrk-
ničkom je planu važno i djelovanje Kato-
venogaicivilnogpravatejesvojeustano-
ličkoga književnog društva Alfa, koje je
ve nekoliko puta branio pred crkvenim i
Budanović osnovao u Subotici 1923. Mo-
svjetovnimsudovima.Prvujeparnicupok-
ralnoimaterijalnopodupiraojeustoSubo-
renuo protiv općinstva grada Subotice
tičke novine, Subotičku Danicu i Klasje
1922.tražećidaopćinaispuniobvezekoje
našihravnitehrvatskekatoličkeudrugeu
je, kao patron, imala prema župi sv. Tere-
Subotici.
zije,ukojojjeontadabiožupnik.Parnica
je trajala sve do 1927., a Budanović je ci-
jeliprocesopisaouknjiziLuknoilikongrua.
NjegovradiplanoveprekinuojeDru-
gi svjetski rat. Nuncijatura u Budimpešti
razriješila ga je naime nakon ulaska
madžarskevojskeuBačkuslužbeapostol-
skog administratora, a novim je admini-
stratorom 26. V. 1941. imenovan kalački
nadbiskup grof Julije Zichy. Budanović je
već1.VI.1941.interniranudominikanski
samostan u Budimpešti, a nešto poslije
premješten je u franjevački samostan u
Mátraverbélyu u Karpatima. Ondje je
ostaodosredine1943.,kadsevratiouSu-
boticu.Potkrajrata,uprosincu1944.,ime-
L.Budanović,SlavaBožjaumolitvama
novanje»generalnimvikaromzaonajdio
ipismama,Budimpešta,1902.
nadbiskupije kojim se upravljalo kao ad-
ministraturom«, a službu apostolskog ad- Lajčo Budanović glavni dio svojih ak-
ministratoraBačkeponovnojepreuzeo13. tivnosti posvetio je potrebama Crkve, pri
VI. 1946. prema odluci nuncijature u Beo- čemu je podjednako služio vjernicima
gradu. Komunističke vlasti Crkvi su Madžarima,NijemcimaiHrvatima.Dobro
međutimoduzelegotovosvuimovinu,crk- jegovoriosvatrijezikaiupastoralnomra-
vene i nacionalne udruge bile su zabranji- dumeđunjimanijepraviorazlike,nokao
vane,asvećeniciiistaknutijikršćanskila- pravi rodoljub i sljedbenik IvanaAntuno-
ici zatvarani i proganjani. I sam je Buda- vića, za svoj je narod napravio iznimno
novićbiofizičkizlostavljan1952.,kadmu mnogo. Usprkos tomu, njegovo mjesto u
jeonemogućenokrizmanjeuSomboruna- povijestibačkihHrvataiKatoličkecrkveu
konštojenasilnoizvučenizžupnogstana Bačkoj do danas nije primjereno vredno-
iprekonoćivraćenuSuboticu. vano.
Bavioseiknjiževnimradom,apriloge Djela: Slava Božja u molitvama i pismama, Bu-
je objavljivao u onodobnoj periodici. Prvi dimpešta,[1902];MalaSlavaBožjaumolitvamai
4
BUDIMČEVIĆ
pismama,Budimpešta,1907;VelikaSlavaBožjau učiteljbiosvedo1900.,kadsezbogbole-
molitvamaipismama,Budimpešta,1908;Pravil- stipovukaoumirovinu.Radiojepretežito
nikiposlovnikzarim.kat.crkveneopćine,Subo-
u školi u bunjevačkom kraju sela. Bio je
tica,1923;Velikojubilejskoproštenjegod.1926.u
član seoskoga školskog odbora. Širio je
bačkojbiskupiji,Subotica,1926;Krizmanjeilido-
Antunovićeve Bunjevačke i šokačke novi-
lazakDuhaSvetoga,Subotica,1927;Buditesvije-
sni katolici!, Subotica, 1928; Lukno ili kongrua, ne te Bunjevačku i šokačku vilu, a su-
Subotica, 1928; Jubilarno hodočašće u Rim, Su- rađivaojeusomborskomlistuBunjevacte
botica, 1929; Codex Bačiensis, Subotica, 1937; uNevenuMijeMandića.
KatoličkaakcijanapodručjuBačkebiskupije,Su-
Autorjepismakojeje3.I.1893.uime
botica,1938.
»čonopljanskih stanovnika – Dalmata ili
Lit.:M.Evetović,Kulturnapovijestbunjevačkihi
Bunjevaca« na madžarskome uputio ka-
šokačkih Hrvata (rukopis); K. Bunić [I. Ku-
lačkom nadbiskupu zbog zapostavljanja
jundžić], Prilog kulturnoj povijesti bunjevačko-
šokačkih Hrvata, Subotica, 1946; I. Kujundžić, »dalmatinskogjezika«ucrkviiškoli:»Mi
Bunjevačko-šokačka bibliografija. Rad JAZU, smo već više puta upozoravali bivšeg
355,Zagreb,1969;A.Sekulić,CjelovitlikLajče učitelja Božića i gospodina župnika da
Budanovića, Subotička Danica. Kalendar za zašto se ne uče dalmatinska djeca dalma-
1971.god.,Subotica,1970;T.Vereš,Jednostavni
tinskom jeziku, jer otkad naša općina i
velikan.SubotičkibiskupLajčoBudanović(1873-
škola postoje, uvijek se ovdje na madžar-
1958),Danica1979,Zagreb,1979;T.Vereš,Do-
pune o Lajči Budanoviću, Marulić, 4, Zagreb, skome i na dalmatinskome poučavalo.Ali
1979;I.Prćić,Ljudevit(Lajčo)Budanović(1873- sad je sasvim zapostavljena dalmatinska
1958.), Subotička Danica. Kalendar za 1984. obuka, pa čak i molitve u onoj jedinoj
god.,Bač,1983;T.Vereš,SocijalniradLajčeBu-
učionici u kojoj župnik István Konkoly
danovića,Obnovljeniživot,2,Subotica,1984(Su-
poučava… Mi se ne protivimo učenju
botičkaDanicakalendarza1985.god.,Subotica,
1984²; Bunjevačko pitanje danas, Subotica, državnoga madžarskog jezika, samo neka
1997³); A. Anišić, Marija kao uzor savršenog senašojdjecinebraniuučionicamaninaš
života u propovijedima biskupa Lajče Budano- dalmatinski jezik. Zašto se kod Nijemaca,
vića,SubotičkaDanica.Kalendarza1985.god., Židova,Slovaka,Srbaikoddrugihpouča-
Subotica,1984;L.I.Krmpotić,LajčoBudanović
va materinski jezik… samo baš kod nas
kaopisacčlanakaipoučnihpripovijedaka,Subo-
Dalmatinaca ne?« Već 19. I. iste godine
tička Danica. Kalendar za 1985. god., Subotica,
1984;S.Kos,PravnidoprinosLajčeBudanovića nadbiskupija je intervenirala kod mjesnog
uređenju apostolske administrature, Subotička župnikaistanjeseuškoliicrkvipromije-
Danica.Kalendarza1986.god.,Subotica,1985; nilo,alisamonakratko.
Hrvatskibiografskileksikon,2,Zagreb,1989;A.
Sekulić,LajčoBudanovićkaoduhovnipisac,Su- Lit.:M.Evetović,Kulturnapovijestbunjevačkihi
botičkaDanica.Kalendarza1990.god.,Suboti- šokačkih Hrvata (rukopis); Pravi bunjevački ka-
ca, 1989; A. Sekulić, Hrvatska preporodna lendar(saslikama)zapristupnugodinu1936,Su-
književnostuugarskomPodunavljudo1918.,Zag- botica, b. g.; I. Džinić, Opis postanka, osnutka i
reb,1994;Zvonik,br.41,Subotica,1997;J.Te- razvitkaNarodneosnovneškoleuČonoplji(ruko-
munović,ZadužbinabiskupaBudanovića,Suboti- pis).
ca,2002;J.Temunović,Subotičkamatica,Suboti- Đ.Lončar
ca, 2002; Subotička bibliografija, sv. 3 (1918-
1944),1dio,Subotica,2003;Zbornikradovaobi- BUDIMČEVIĆ, Šima (Sombor, 3. IV.
skupu Lajči Budanoviću, Subotica, 2004; www.
1928.–Sombor,11.XII.2001.),društveni
zaduzbina-budanovic.org
ivjerskidjelatnik.SinAlbertaiKate,rođ.
J.Temunović
Bošnjak.OsnovnuškoluzavršiojenaBez-
BUDIMAC,Matija(Baja,18.II.1822.– danskim Salašima, a građansku u Sombo-
Čonoplja, 2. VI. 1901.), učitelj, kulturni ru. U mladosti je pisao drame, uglavnom
djelatnik.Šestrazredagimnazijezavršioje komedije,natemeizpučkogživota(Luda
uSubotici,preparandiju(učiteljskuškolu) kuća, Što je – tu je, Braća, Bono se ženi,
počeo je u Pečuhu, a nastavio u Kalači, Šepa)iizvodioihsasomborskommladeži.
gdje je, kao štićenik biskupa Ivana Antu- Potkraj 1960-ih bio je jedan od inicijatora
novića, diplomirao 1857. Nakon rada u izgradnje crkve na Bezdanskoj cesti. Po-
Beregu 1880. dolazi u Čonoplju, gdje je dignuta je 1971., a posvećena je prvomu
5
BUDIMČEVIĆ
hrvatskom svecu sv. Nikoli Taveliću. Bio postupno sele tijela vlasti te 1848. postaje
jeaktivančlanKatoličkoginstitutazakul- sjedištem ugarske vlade, umjesto dota-
turu, povijest i duhovnost Ivan Antunović dašnjeg Požuna. Za vrijeme nacionalnoga
izSubotice. revolucionarnog pokreta 1848./49. Pešta
A.Firanj je velikim dijelom bila razrušena. Nakon
Austro-ugarske nagodbe počinje nov raz-
vojni zamah, čemu je 1872. pridonijelo i
ujedinjenje Budima, Starog Budima i
Pešte u jedinstven grad pod imenom Bu-
dimpešta. Broj stanovnika neprestano se
povećavao:1880.biloihje370.000;1910.
Šima
– 880.000; 1930. – 1.000.000; 1957. –
Budimčević
1.850.000;1999.–1.838.000.
Hrvati na području Budimpešte. Na
područjudanašnjeBudimpešteHrvatižive
od XIII. st., i to u Budimu, na Čepelju i u
Pešti. Bela IV. doveo je u Budim mnoge
BUDIMPEŠTA(madž. Budapest), glavni
narodne prvake iz Huma i Dalmacije, a
gradRepublikeMadžarske,2.000.000sta-
veći broj Hrvata doselio se i početkom
novnika (2001.). Područje oko današnje
XIV. st., u vrijeme kralja Žigmunda. Na-
Budimpešte naseljeno je još od neolita, a
kon prvih turskih napada na Bosnu 1381.
najstarijijediogradaStariBudim.UI.st.
selidbeHrvatauPodunavljepostalesusve
Rimljanisuondjepodiglisvojtaborigrad
masovnije.UranodobaturskevlastiuBu-
Aquincum, kojim su poslije vladali Huni,
dimdolazeuglavnomdubrovačkitrgovcii
Langobardi, Avari i Slaveni. Slaveni su
obrtnici,ponajvišegraditelji,ažupeutzv.
tragostaviliiuimenimadvajugradovana
turskojUgarskojodXVI.st.svečešćepre-
suprotnimobalamaDunava–Budimsena-
uzimaju bosanski franjevci. U Budimu i
ime izvodi od osobnog imena Budimir ili
okolicifranjevcisudjelovaliod1541.Pre-
Budivoj,aPeštaodstaroslavenskeimeni-
maprotokolimabudimskogsamostana,po
ce pešt, »peć«, prema pećima za gašenje
dvojicafranjevcastalnosuboravilauPešti
vapna.UIX.st.doseljavajuseMadžari,a
iBudimu,izčegasemožezaključitidaje
srazvojemtrgovineBudimiPeštapostaju
ondje bilo trajno nastanjenih Hrvata. Bu-
važnim središtima. God. 1241. Tatari su
opustošili oba grada, a šest godina nakon dimski katolici, po narodnosti Hrvati
toga Bela IV. podigao je budimsku (uglavnomDubrovčani)iTalijani,apoza-
tvrđavu. Pod njom se razvio velik grad, nimanju trgovci, grad su napustili 1595.,
kojiseposlijeosamostalioodStarogBudi- nakonštosuimTurcioduzelijedinupreo-
maidoživioprocvatzakraljaMatijeKor- stalu crkvu, koju su od 1570. dijelili s
vina. I Pešta se u XV. st. utvrđuje s bede- uglavnomprotestantskimMadžarima.Fra-
mima.Uturskodoba1541.-1686.uBudi- njevcisumeđutimidaljeostaliugradute
muiPeštizamiruobrtitrgovina,akadsu se početkom XVII. stoljeća spominju kao
gradovi opet došli pod kršćansku vlast, u dušobrižnici Hrvata u Tabanu, naselju
veliku se broju doseljavaju Nijemci i Sla- podno sjeverne strane budimske tvrđave.
veni.PeštaseisprvarazvijabržeodBudi- U to je doba zabilježeno veće doseljenje
ma, osobito za Leopolda I., no Budim je Hrvata,kojesuuBudimdoveliTurcikako
počinjedostizatizaKarlaIII.MarijaTere- bi obnovili razrušene zidine. Apostolski
zija u njega je iz Trnave preselila sveuči- vizitator Filip Kamengradski posjetio je
lište,aJosipII.izPožunaNamjesničkovi- budimske Hrvate 1635., a 1649. biskup
jeće i Državnu komoru. Od 1767. dva su MarinIbrišimovićuPeštijekrizmao2003
grada povezana stalnim mostom. Potkraj osobe. Njegov nasljednik Matija Benlić
XVIII.st.iPeštadobivasveučilište,aupr- krizmaoje1664.uBudimuiPeštiukupno
vojpoloviciXIX.st.gospodarskimrazvo- 302osobe,apetgodinaposlijebiloje817
jem znatno nadmašuje Budim. U nju se krizmanika.
6