Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca

140 Pages·2004·2.208 MB·Croatian

by  Slaven Bačić (ur.)

L E K S I K O N
PODUNAVSKIH HRVATA – BUNJEVACA I ŠOKACA
5
C–Ć
HRVATSKOAKADEMSKODRUŠTVO
Subotica,2006.
L E K S I K O N
PODUNAVSKIH HRVATA – BUNJEVACA I ŠOKACA
5
C–Ć
HRVATSKOAKADEMSKODRUŠTVO
Subotica,2006.
UREDNIŠTVO
SlavenBačić,StevanMačković,
PetarVuković,TomislavŽigmanov
GLAVNIUREDNIK
SlavenBačić
IZVRŠNIUREDNIK
TomislavŽigmanov
LEKTURA
PetarVuković
KOREKTURA
MirkoKopunović,MártaMačković-Papp
GRAFIČKAPRIPREMA
MarijaPrćić(prijelom)
DarkoRužinski(ilustracije)
CIP-Katalogizacijaupublikaciji
BibliotekaMaticesrpske,NoviSad
929(=163.42)(497.113)(031)
930.85(=163.42)(497.113)(031)
LEKSIKONpodunavskihHrvata-BunjevacaiŠokaca.[Knj.]5,
C-Ć/[glavniurednikSlavenBačić].-Subotica:Hrvatsko
akademskodruštvo,2005(Subotica:Printex).-74str.:ilustr.;24cm
Tekstštampandvostubačno.-Tiraž1.000.
ISBN86-85103-03-7(zaizdavačkucelinu)
ISBN86-85103-06-X
a)Bunjevci-Leksikonib)Šokci-Leksikoni
COBISS.SR-ID214580743
ISBN85-85103-06-X
SURADNICINAPETOMSVESKU
Bačić,dr.sc.Slaven,odvjetnik,Subotica
Bara,Mario,studentpovijestiisociologije,Filozofskifakultet,Zagreb
Bažant,Eva,knjižničarkaumirovini,Subotica
Beretić,mons.Stjepan,župnikKatedralnežupesv.TerezijeAvilske,Subotica
Bušić,mr.sc.Krešimir,prof.sociologijeikroatologije,Institutdruštvenihznanosti
IvoPilar,Zagreb
Čeliković,Katarina,prof.komparativneknjiževnosti,knjižničarka-bibliografkinja,
Gradskaknjižnica,Subotica
Černelić,dr.sc.Milana,izvanredniprof.FilozofskogafakultetauZagrebu,Zagreb
Čota,Antonija,dipl.iur.,tajnicaNarodnogkazališta,Sombor
Čota,Zoran,dipl.iur,Sombor
Čović,Gavro,odvjetnik,Subotica
Čović,Ivan,Subotica
Dumendžić,Josip,Bođani
Duranci,Bela,prof.povijestiumjetnostiumirovini,Subotica
Đanić,mr.sc.Matija,prof.geografijeumirovini,Sombor
Firanj,Alojzije,Sombor
Grlica,Mirko,prof.povijesti,višikustosGradskogmuzeja,Subotica
Hoško,dr.sc.FranjoEmanuel,izvanredniprofesorKatoličkogbogoslovnog
fakultetauZagrebu,TeologijauRijeci
Hovány,mr.sc.Lajos,asistentGrađevinskogfakultetauSubotici,Subotica
Ivanović,mr.sc.Josip,prof.Teološko-katehetskoginstitutaSubotičkebiskupije,
Subotica
Libman,dr.Emil,liječnikumirovini,Subotica
Lončar,mr.sc.Đuro,stručnisavjetnikEkonomskogfakultetauSubotici
umirovini,Subotica
Mačković,Stevan,prof.povijesti,ravnateljHistorijskogarhiva,Subotica
Mandić,Živko,odgovorniurednik,NemzetiTankönyvkiadóRt,Budimpešta
Rudić,Blaženka,o.p.,Subotica
Rudinski,mr.sc.Ante,arhitekt,Zavodzaurbanizam,Subotica
Runje,Dujo,Subotica
III
Sedlar,Rudolf,slikar,Čantavir
Sekulić,dr.sc.Ante,znanstvenisavjetnikumiroviniidopisničlanHAZU,Zagreb
Skenderović,Petar,Subotica
Skenderović,dr.sc.Robert,višiasistent,Hrvatskiinstitutzapovijest,Zagreb
Stantić,Alojzije,ekonomistumirovini,Subotica
Stantić,Nikola,novinar,Subotičkenovine,Subotica
Stantić,Stipan,prof.geografije,OŠIvanaMilutinovića,Subotica
Suknović,Kata,dipl.ing.zatekstilnoinženjerstvotekstilno-strojarskestruke,
Subotica
Štefković,Josip,župnivikarŽupeImenaMarijina,NoviSad
Ušumović,Neven,prof.filozofijeidipl.komparatistknjiževnosti,Umag
VujkovićLamić,Ljudevit,službenikumirovini,Subotica
Vuković,Ljubica,prof.povijestiipovijestiumjetnosti,Gradskimuzej,Subotica
Vuković,Petar,znanstveninovak,Filozofskifakultet,Zagreb
Zelić,Naco,dipl.iur.umirovini,Zagreb
Žigmanov,Tomislav,prof.filozofije,Subotica
IV
C
CAJG (njem. Zeug: tkanina), hlačevina, se brzinom i vještinom. Četrdesetak je
tekstilni materijal. Budući da je čvrsta, puta nastupao za reprezentaciju grada
služi za izradu raznovrsnih, većinom rad- Sombora i Subotičkoga nogometnog pod-
nih, trajnih hlača, koje su nekad nosili saveza. Tijekom služenja vojske u kra-
muškarci. Boja joj je uglavnom tamnih ljevskojmornariciuDubrovnikuzadobro
nijansa, a može biti izrađena od pamuka, igranje nogometa kralj Aleksandar I.
lana, vigonj-pređe (vuna manje kvalitete), odlikovao ga je srebrnom medaljom.
poluvuneneilipolulanenepređe. Nakon povratka u Sombor ubrzo je počeo
Cajg je među bačkim Hrvatima bio u igrati za apatinski klub Tri zvijezde, u
širokojuporabiosobitonaselu. kojemjeproveo nekolikogodina.Ponovno
se vratio u klub u kojemu je ponikao, u
Lit.:B.Roller,Tehnologijatekstila–Poznavanje
odjevnihtkanina,Zagreb,1958. kojemu je onda i završio igračku karijeru.
K.Suknović Nakon toga bio je trenerom u ova dva
kluba. Bio je uključen u nogometne
aktivnosti u Somboru i za Drugoga svjet-
skograta.
Izvor:ArhivNKRadnički,Sombor.
Lit.: S. Vasiljević, Fudbalski klub Radnički
Sombor1912-1982,Sombor,1982.
Z.Čota
IvanCar CAREV, Petar (Sombor, 30. V. 1914. –
Sombor, 24. I. 1982.), šahist, društveni
djelatnik. Sin Julija i Klare, rođ. Mandić.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u
Somboru.Odsvojepetnaestegodineigrao
je šah, a članom Somborskoga šahovskog
klubapostaoje1931.Od1933.redovitoje
sudjelovao na državnim prvenstvima, a
CAR,Ivan–Ivša(Sombor,22.VI.1905. prvakVojvodinebioje1946.,1948.i1951.
– Sombor, 23. X. 1982.), činovnik, nogo- Godine1950.proglašenjezamajstorskog
metaš i trener. Sin Adama i Tereze, rođ. kandidata, a ubrzo mu je priznat i naslov
Raič.Biojejedanodnajboljihsomborskih nacionalnog majstora. Bio je član šahov-
nogometaša između dvaju svjetskih rato- ske reprezentacije Jugoslavije i član jugo-
va. Nogomet je počeo igrati s 15 godina slavenske reprezentacije u dopisnom
za Somborsko radničko šport-udruženje. šahu. Saveznim sucem postao je 1950., a
Igrao je na poziciji desnog krila, a isticao na konferenciji FIDA-e u Havani 1966.
1
CAREV
promoviran je u međunarodnoga šahov- ruke, ispod kojih tad prolazi cijela povor-
skogsuca.Sudioje,međuostalim,ina20. ka. Postupak se ponavlja sve dok čelnici
šahovskojolimpijadiuSkopju1972. ponovno ne dođu na prvo mjesto; 2. pjes-
ma koja se u božićno doba pjevala za
Kao tajnik Šahovskog kluba u Som-
pohoda slavljeniku, uz pripjev »cembule,
boru 1932.-64. promicao je šah među
cembule«.
mladima. Organizirao je mnogobrojna
klupska, kotarska i pokrajinska natjecanja Lit.: A. Sekulić, Bački Hrvati, Zagreb, 1991; I.
te međunarodni memorijalni šahovski Prćić st., Bunjevačke pučke sigre II. dio,
turnir Ivan Parčetić, koji se održavao u SubotičkaDanica(nova):Kalendarza1998.go-
dinu,Subotica,1997;A.Sekulić,Rječnikgovora
SomboruudrugojpoloviciXX.st.Sudje-
bačkihHrvata,Zagreb,2005.
lovaojeuorganiziranju9.šahovskeolim-
P.Skenderović
pijadeuDubrovniku1950.Biojepoznati
kao šahovski publicist i urednik vojvo-
CENZAR (lat. censor: procjenitelj), u
đanskog lista dopisnoga šaha Bilten.
bačkih Bunjevaca i Šokaca posrednik u
Kuverte tiskane za međunarodni memori-
kupoprodaji. Pojedini cenzari često su se
jalniturnirIvanParčetićušlesuusvjetske
specijalizirali za žitarice, životinje, trsku,
filatelističkekataloge.Zasvojjeraddobio
zemlju, salaše, kuće i sl. Svoju proviziju
više važnih nagrada i priznanja, među
(cenzariju) unaprijed su ugovarali s
kojima su Orden sa zlatnim vijencem
kupcem ili prodavačem, a najlakše se
Predsjednika Republike, mnoga najviša
dolazilodonjihnatjednimtržnimdanima
priznanja Šahovskog saveza Jugoslavije,
(u Bunjevaca zvanim »hetijama«), ned-
visoka priznanja SOFKA-e Vojvodine i
jeljom pred crkvom, u krčmama i na saj-
ListopadskanagradaGradaSombora.
movima.
Bio je član HKPD-a Miroljub u Som- A.Stantić
boruodosnutkadruštva.ZaDrugogasvjet-
skog rata bio je tehnički urednik Naših CEPELIĆ, Milko (Mihovil) (Vuka, 21.
novina, političkoga, gospodarskog i dru- IX. 1853. – Đakovo, 26. III. 1920.),
štvenogtjednika,kojijeizlaziouSomboru svećenik, etnograf i povjesničar. Podrije-
1943.-44.UnjemuiuNašemkalendaruje tlomjeizobiteljikojase1725.izSlovačke
objavionekolikopovijesnihčlanaka,zbog doselila u Legrad. Pohađao bogosloviju u
kojihjenakonrataoptuživanzasuradnjus Đakovu,azaređenje1877.Najprijejebio
madžarskim vlastima, iako u njima nije kapelanuOsijeku,aod1878.uĐakovuje
bilo ničega inkriminirajućega. Nakon rata obavljao službe ceremonijara, dvorskog
uDruštvujeutemeljiošahovskusekciju. kapelana J. J. Strossmayera i knjižničara
biskupijske knjižnice. God. 1882. postao
UPovijesnomarhivuSomboračuvase
jebiskupovimtajnikom,ađakovačkižup-
njegov osobni fond fragmentarno saču-
nikidekanbioje1894.-1910.Papin-skim
vanihdokumenatakojasevećinomodnose
komornikom imenovan je 1888., apostol-
na njegov šahovski rad, a djelomice i na
skim protonotarom 1901., a đakovačkim
povijestHKPD-aMiroljubizSombora.
kanonikom 1910. Djelovao je i u poli-
Izvor: Povijesni arhiv Sombora, Osobni fond tičkom životu te je bio suosnivač prvoga
PetraCareva.
hrvatskog dnevnika u Osijeku Narodna
A.Čota
obrana1902.Proučavaojehrvatskinarod-
ni život i običaje u Slavoniji i objavio
CEMBULE (grč. kýmbalon: vrsta uda-
mnogobrojne članke i studije u periodici,
raljke)1.bunjevačkadječjaigra.Sudionici
kalendarimaispomenicama.Svojubogatu
se uhvate za ruke ili pod ruke i hodaju
zbirku tkanina i vezova ostavio je Etno-
sokacima,pjevajućiiposkakujući.Bitigre
grafskomumuzejuuZagrebu.
sastoji se u ritmičkom koračanju uz pjes-
mu,aimejedobilapopripjevu»cembule, U sklopu svojih etnografskih istra-
cembule«. Povremeno tijekom igre dvoji- živanja boravio je i među bačkim Hrva-
cačelnikapovorkestajuipodižuskopčane tima. Svoj trodnevni boravak u rujnu
2
CIGANČICA
1912. s oduševljenjem je opisao u opsež- vlage pa raste na siromašnu i pustu
nom članku Tri dana med Bunjevcima i zemljištu uz vodotoke – u bačkom
Šokcima u Subotičkoj Danici za 1914. Podunavlju najviše u »dolovima«. Bački
Nakon rata u Subotičkoj Danici za 1919. Šokcijenazivaju»macom«.
objavio je i članak Bunjevke, bavite se
konopljom, u kojem se zauzima za oživ-
ljavanje tradicionalnog tkanja među
bačkimBunjevcima.
Lit.: P. Pekić, Političke i kulturne veze između
Bunjevaca i Hrvata u prošlosti, Obzor. Spomen-
knjiga 1860-1935, Zagreb, 1936; Hrvatski
biografskileksikon,2,Zagreb,1989.
S.Bačić
CIC (njem. Zitz < engl. chintz < hindski
čint),pamučnatkaninarazmjernogustatk-
ivaizrađenauplatnovezu(kreton,basma).
Proizvodi se tvornički i pripada jeftinijim
tkaninama. Razlikuje se finonitni i gru-
bonitni cic – finonitni se upotrebljava za
Cicamaca
izradu ženskih haljina, katkad i zastora, a
grubonitni za pregače, navlake i sl. Upo- Vrba je u starih Slavena simbolizirala
rabacicameđuHrvatima-Bunjevcimaraši- pomlađivanje, buđenje prirode u proljeće,
rilase1920-tihgodina,pričemusuodnje- a ta je prvotna simbolika u kršćanstvu
ga šivali žensku odjeću (suknju, »leveš« i povezana s Isusovim uskrsnućem. Cica-
»keceljac«) za »poslendan«, tj. namije- macajezastupljenaosobitoubunjevačkim
njenu svakidašnjem nošenju. Tijekom običajima vezanima uz Cvjetnicu, kad se
1940-tih i 1950-tih i dalje je zastupljen u grančicespupovimanosenamisu,anakon
izradi odjeće, no kako je građanska moda njihova blagoslivljanja na groblje. U tom
postala sve popularnija, od cica su šivane smisluuBunjevaca,kaoiudrugihkršćana
najčešće još samo jednodijelne ženske ha- uovomedijelusrednjeEurope,simbolički
ljine, u narodu zvane »bekeš«. Korišten je predstavlja palmine grančice, kojima su,
također među Šokicama za svakodnevnu prema biblijskoj predaji, djeca pozdrav-
odjeću. ljalaIsusaprinjegovuulaskuuJeruzalem.
Lit.:B.Roller,Tehnologijatekstila–Poznavanje Lit.:Općaenciklopedija,8,Zagreb,1982.
odjevnihtkanina,Zagreb,1958. S.BačićiA.Stantić
K.Suknović
CIGANČICA,narodniparovniplesbaranj-
CICAMACA, pučki naziv u bačkih Bu-
skih i bačkih Šokaca. Od mjesta do mje-
njevacazagrančicevrbeive(Salixcaprea)
staplesnisekoracirazlikuju.Plesjenastao
s cvijetom, neki puta i drugih vrsta vrba.
na osnovi polke, koja se na prijelazu iz
Vrba iva cvjeta tijekom ožujka ili travnja, XIX.uXX.st.izČeškeproširilapovećem
prijelistanja,arastekaogrmiliniskosta- dijelu Europe. U hrvatskim se krajevima,
blo. Kora joj je zelenkasta, dugo vremena pod utjecajem regionalnih stilova i instru-
glatka, izbojci debeli, a pupovi pokriveni mentalnepratnje,moženaćinizvarijanata.
sitnim dlačicama. Cvjetovi su joj sitni, Takvi su od bunjevačkih plesova keleruj,
udruženiuuspravnecvasti–cicamace(ma- tandrčak, rićići te mazuljka. Svi oni u
ce), a razlikuju se zlatnožuti »muški« i prvomdijeluimajumodificiranetrokorake
žutozelenkasti »ženski«. Raširena je u tipičnezapolku,audrugometzv.iskvrca-
sjevernomeumjerenomeklimatskompoja- vanje.Bunjevačkajeinačicacigančiceples
su, a pogoduju joj mjesta s dosta svjetla i poznatkaorićići.
3
CIGANČICA
Lit.: A. Ivančan, Narodni plesni običaji Hrvata ridizacijestvoriojeviševinskihsorataviso-
Bunjevaca,u:N.Zelić,Protivzaborava,Zagreb, ke otpornosti prema niskim zimskim tem-
2000.
peraturama, koje su često faktor ogra-
Lj.Vuković
ničenjauuspješnomuzgojuvinovelozeu
uvjetimakontinentalneklime(Liza,Petra,
CINANJE,bunjevačkadječjaigrakojusu
Kosmopolita,Petka,Rubinka,Morava).Neke
najčešće igrali čuvari svinja na strništu.
od novih sorata, osim otpornosti na mraz,
Najprije se iščupanim busenjem označi
imaju i visoku gensku otpornost na naj-
kvadratstranicadužine10koraka,azatim
važnije gljivične bolesti vinove loze (per-
u njegovoj sredini krug promjera dužine
onospora, oidium i botritis) te su veoma
jednodkoraka.Usredinukrugazabodese
pogodne za ekološku proizvodnju grožđa,
»cina«, komad okrugla drveta dužine oko
kojoj je svrha zaštita ljudskog zdravlja i
jednog »šuka« (oko 30 cm) i debljine oko
zaštita okoliša od pesticida. U tom su
3 »cola« (oko 7,5 cm). Jedan od igrača
smislu posebno uspješne sorte Bačka i
čuva »cinu«, a ostali je, poredani po crti
Panonia, priznate 2002. i 2003. Neke od
kvadrata,bacanjembatinepokušavajuizba-
novihsoratapokazalesuvrlodobrerezul-
citiizkruga.
tate u eksperimentalnim vinogradima u
Lit.: I. Petrekanić, Sigre bunjevačke muške okolici Subotice (Ljutovo i Palić). Sa
mladeži, Subotička Danica (nova): Kalendar za
suradnicima je na Oglednom dobru u
2000.godinu,Subotica,1999.
Srijemskim Karlovcima stvorio i dvije
A.Stantić
stolnesortefinaukusaivrlolijepaizgleda,
koje su priznate pod imenima Lasta i
CINDRIĆ,Petar(Subotica,29.IV.1939.),
Karmen.
agronom, znanstveni radnik, sveučilišni
profesor. Sin Marijana i Lize (Elizabete), Objavio je više od 100 znanstvenih i
rođ. Gabrić. Osnovnu školu i gimnaziju stručnih radova u domaćim i inozemnim
završiojeuSubotici.Diplomiraoje1962.na časopisima (Vinogradarstvo i vinarstvo,
Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u NoviSad;Jugoslovenskovinogradarstvoi
NovomSadu,gdjejeimagistrirao1968.te vinarstvo, Beograd; Jugoslovensko voćar-
doktorirao 1974. na području vinogradar- stvo, Čačak; Savremena poljoprivreda,
stva. Radni je vijek proveo u Institutu za NoviSad;Arhivzapoljoprivrednenauke,
vinogradarstvo i voćarstvo u Srijemskim Beograd; Genetika, Beograd; Poljo-
Karlovcima i na Poljoprivrednom fakulte- privreda, Beograd; Letopis naučnih rado-
tuuNovomSadu. va poljoprivrednog fakulteta u Novom
Bavio se skupljanjem, proučavanjem i Sadu;Biljnilekar,Beograd;Revijaagronom-
selekcijomvinoveloze.Proveojeklonsku skih saznanja, Novi Sad; Zbornik Matice
selekciju u okviru sorte Rizling talijanski Srpske za prirodne nauke, Novi Sad; Svet
(priznatiklonovi:SK-13,SK-54iSK-61). pića,NoviSad;Poljoprivredneaktualnos-
Primjenom klasičnih metoda spolne hib- ti,Zagreb;Vinskikrug,Zagreb;Vignevini,
Verona;Schweizarischeladwirtschaftliche
Forschung, Bern; Acta horticulturae,
Leuven, Belgija; Szőlőtermesztés és Borá-
szat,Kecskemét;Borászatifüzetek,Budape-
st itd.) te monografijama i zbornicima.
Sudjelovao je na mnogobrojnim domaćim
imeđunarodnimznanstvenimskupovima
Djela:Vinovaloza,Beograd,1968;Razvojvoćar-
stva i vinogradarstva, prerade i prometa voća i
grožđa na Subotičko-horgoškoj peščari od 1978.
do 1990., Subotica, 1981; Sorte vinove loze,
Beograd,1990(2.i3.izd.suautorsN.KoraćiV.
Stolnasorta
Kovač:NoviSad,1994,2000).
grožđaKarmen
J.Ivanović
4
CONEN-JAKOBČIĆ
CINDRIĆ,Skolastika,s.Imeldao.p.(Su- čine cijevi, cijevnih priključaka, drvene
botica, 25. II. 1938.), sestra dominikanka, građe,metalnihsvrdala,vijakaisl.normi-
vrhovna glavarica. Kći Marijana i Lize ranihizmjera,noposrijedijetzv.engleski
(Elizabete) Cindrić, rođ. Gabrić. Osnovnu col – anglosaska mjera inch (oznaka: ")
i srednju glazbenu školu završila je u kojaiznosi2,54cm.
Subotici.Nakontogastupilajeusamostan Lit.: M. Vlajinac, Rečnik naših starih mera, 4,
sestara dominikanki sv. Anđela Čuvara u Beograd, 1974; Hrvatska enciklopedija, 2,
Korčuliteje1957.primilaredovničkoodi- Zagreb,2000.
A.Stantić
jelo i stupila u novicijat. U istome mjestu
1958.položilajeprve,a1963.idoživotne
COLLEGIUMMUSICUMCATHOLICUM,
zavjete.Tijekom 1963. i 1964. boravila je
komorni zbor. Osnovala ga je 1994. s. M.
kod sestara dominikanki u francuskome
Bernardica Đukić iz reda sestara Naše
Mortefontaineu radi upoznavanja domi-
Gospe pri subotičkoj župi Isusova Uskr-
nikanske duhovnosti i učenja jezika. Na-
snuća. Isprva je djelovao pod nazivom
kon povratka iz Francuske boravila je u
Zbor Isusova Uskrsnuća. S vremenom je
kući matici u Korčuli te je vodila crkveno
okupio veći broj mladih koji njeguju
pjevanje u okolnim župama. Od 1967. do
sakralnuglazbu,apodimenomCollegium
1976.obnašalajeslužbuučiteljicenovici-
musicum Catholicum nastupa od Božića
jata.Od1976.do1983.boravilajeusamo-
2004. Izvodi djela iz različitih epoha i
stanu Bezgrešnog Srca Marijina u Splitu,
različitih stilova, no najviše skladbe
gdje je obnašala službu potpriore i vodila hrvatskih skladatelja, osobitoAlbe Vidako-
crkveno pjevanje. Istodobno je pohađala vića. Od osnutka u zboru djeluje instru-
Institut za teološku kulturu laika pri mentalni sastav, a surađuje i s Muzičkom
Nadbiskupiji u Splitu. Od 1983. do 1995. školom u Subotici te s vokalnim i instru-
bilajevrhovnaglavaricaKongregacijese- mentalnim solistima iz zemlje i inozem-
staradominikankisv.AnđelaČuvara,koja stva.NastupaojeuSuboticiidrugimvojvo-
djeluje u dvadesetak zajednica u Hrvat- đanskim gradovima te u središnjoj Srbiji,
skoj, Vojvodini, Njemačkoj i Kanadi. Od Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Madžar-
1992. do 1995. organizirala je humanitar- skoj. Od 2004. djeluje pod pokrovitelj-
nu pomoć za prognanike i izbjeglice u stvom Katoličkog instituta za povjest,
samostanubl.HozaneKotorkeuZagrebu, duhobnost i kulturu Ivan Antunović iz
što je označilo početak rada Caritasa u Subotice. Sadašnji je dirigent i umjetnički
župiKristaKraljauZagrebu.Od1995.do voditeljMiroslavStantić.
P.Skenderović
1997. opet je boravila u kući matici u
Korčuli,a1997.premještenajeusamostan
CONEN-JAKOBČIĆ, Vilim (Conen,
Bezgrješne Djevice u kanadski Sherb-
Wilhelm, ml.) (Subotica, 25. V. 1903. –
rooke,gdjeidanasživi.
B.Rudić Neuminster, Njemačka, 25. I. 1993.),
industrijalac.RoditeljisumubiliWilhelm
CODEXBAČIENSIS→Bačkizakonik Conen i Jelena, rođ. Jakobčić. Kao sin
industrijalca, osnivača poduzeća Hartman
COL(staronjem. Zoll: klada), stara mjer- i Conen, rastao je u okružju koje ga je
najedinicazaduljinukojaodgovaraširini usmjeravalo da se uključi u obiteljsku
palca pa se u nekim krajevima susreće i tvrtku. Školovao se najprije u Subotici,
podnarodnimnazivompalac.Upodunavskih zatim u inozemstvu (Zürich, Lausanne,
Hrvata col je bio u uporabi tek od druge London), učeći trgovački posao i jezike.
polovice XVIII. st., ali se, kao i u cijeloj Nakon povratka u rodni grad u svojoj 17.
Habsburškoj Monarhiji, u XIX. st. znatno godini nastavio je naukovanje u obitelj-
proširio. U Podunavlju se primjenjivao skompoduzeću.Njegovdioničarpostaoje
tzv. bečki col, koji je iznosio 2,634 cm. 1925., a u upravni odbor prvi je put izab-
Danassetamjerazadržalauoznakamaveli- ran 1927. Istodobno je radio na utemelji-
5