Table Of ContentPENDE_ZAFILM 7/31/09 9:06 AM Page 2
C M Y CM MY CY CMY K
Aleksandra Horvat Daniela Živković
Knjižnice i autorsko pravo
Composite
Prvo elektroničko izdanje (prema tiskanom izdanju iz 2009.)
Verzija 1.3
Recenzenti
Prof. dr. sc. Igor Gliha
Mr. spec. Željka Modrušan-Ranogajec
Urednica
Anita Šikić
Lektura
Mirjana Paić Jurinić
Likovna oprema
Dubravka Zglavnik Horvat
Prijelom teksta
Katarina Belanović
© Aleksandra Horvat i Daniela Živković 2013.
ISBN 978-953-169-263-2
Djelo Knjižnice i autorsko pravo
autorica Aleksandre Horvat i Daniele Živković
ustupljeno je pod licencijom
Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska.
Aleksandra Horvat
Daniela Živković
Knjižnice
i
autorsko pravo
HRVATSKA SVEUČILIŠNA NAKLADA
Zagreb, 2013.
Sadržaj
Predgovor ......................................................................................................................... 7
Slobodan pristup informacijama i zaštita autorskog prava .............................. 11
Autorsko djelo . .............................................................................................................. 25
Autor i njegova prava .................................................................................................. 31
Iznimke i ograničenja od interesa za knjižnice i korisnike . ............................... 47
Individualno i kolektivno ostvarivanje autorskog prava ................................... 59
Javna posudba ................................................................................................................ 73
Glazbena djela i audiovizualna građa ................................................................... 79
Baze podataka ............................................................................................................... 85
Računalni programi ................................................................................................. 89
Digitalizacija ............................................................................................................... 93
Web ............................................................................................................................ 111
Obvezni primjerak ..................................................................................................... 125
Otvoreni pristup ......................................................................................................... 131
Pitanja i odgovori . ...................................................................................................... 135
Literatura ...................................................................................................................... 163
Summary: Libraries and Copyright ......................................................................... 175
Kazalo .............................................................................................................................. 179
O autoricama ............................................................................................................... 188
Sadržaj 5
Predgovor
Zamisao o ovoj knjizi nastala je prije desetak godina, kad je na studiju
bibliotekarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu pokrenut kolegij Pravni pro-
pisi i norme za knjižnice. Cilj je novoga kolegija bio pružiti uvid u niz zakonskih
propisa izravno ili neizravno vezanih uz knjižnice, knjižničare i korisnike i
tako pomoći studentima da bolje razumiju društveni kontekst i sredinu u kojoj
knjižnice djeluju. Kao pomoćni tekst u nastavi iz kolegija korištene su Smjernice
za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi, dokument koji je Odbor za kultu-
ru Vijeća Europe pripremio 1998. i zajedno s EBLIDA-om u konačnom obliku
objavio 2000. godine. Činjenica je da svaka strategija razvitka javnih knjižnica,
kojom se nastoji stvoriti prikladne uvjete za njihovo djelovanje u pojedinoj ze-
mlji, mora voditi računa o međunarodnim smjernicama i načelima koja dono-
se međunarodna tijela, a onda i o zakonskim propisima u zemlji, koji mogu
znatno olakšati, ili pak, otežati rad knjižnica. Smatralo se, dakle, da je korisno
upoznati buduće knjižničare s relevantnim zakonskim odredbama koje vrijede
u zemlji i usporediti ih s načelima i smjernicama za razvitak knjižnica naznače-
nim u spomenutim Smjernicama, ali i brojnim međunarodnim dokumentima o
knjižnicama, koje su devedesetih godina prošloga stoljeća usvojile organizacije
poput UNESCO-a, IFLA-e ili Europskog parlamenta. Nastanak tih dokumenata
nesumnjivo je potaknula postupna preobrazba knjižnica u hibridne knjižnice,
koje su uz tiskanu i drugu analognu građu svojim korisnicima trebale također
osigurati pristup digitalnoj građi i izvorima. Knjižnice su postupno mijenjale
način poslovanja, prilagođavajući se promijenjenoj sredini, a od knjižničara se
očekivalo da steknu nove kompetencije, koje svakako uključuju i poznavanje
zakonskih propisa kojima se uređuje rad knjižnica.
Upoznavanje studenata s načelima na kojima bi trebalo organizirati su-
vremene knjižnice bio je tek početak. Ako se načela željelo usvojiti i primijeniti
u praktičnom radu, trebalo je i otkloniti moguće prepreke u njihovoj primjeni.
Godine 2003. mala skupina nastavnika okupljena na studiju bibliotekarstva, u
kojoj su bile i autorice, prijavila je tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije
znanstveni projekt Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama. Cilj je
projekta bio ustanoviti prepreke u pretvaranju naših sveučilišnih, visokoškol-
Predgovor 7
skih i gradskih knjižnica u hibridne i predložiti rješenja za njihovo uklanjanje.
Istraživanje je bilo usmjereno prema zakonskim propisima za koje se smatralo
da trebaju osigurati jednak pristup informacijama, bile one u elektroničkom
ili u tiskanom obliku. Analizirali smo pojedine knjižnične poslove i postupke
unutar tih poslova da bismo otkrili one na čije izvođenje utječu i posebni za-
konski propisi. Pokazalo se da upravo propisi o autorskopravnoj zaštiti, a u
nešto manjoj mjeri i propisi o zaštiti osobnih podataka, mogu uvelike sputati
slobodno poslovanje knjižnica i snažno utjecati na slobodan pristup informaci-
jama za koji su knjižnice zadužene.
Opseg i razmjeri potrebnih promjena u odnosu na dotadašnje poslo-
vanje knjižnica uvjerili su nas da je knjižničarima potreban priručnik koji će
im pomoći da razumiju kada su i zašto ograničeni u slobodnom rukovanju
građom i kako ipak mogu, u pojedinim slučajevima, pomoći korisnicima da
ostvare pravo na slobodan pristup građi i informacijama. Budući da je novi
hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, usklađen s Direktivom
EU-a o harmonizaciji nekih aspekata autorskog prava i srodnih prava u in-
formacijskom društvu, donesen u godini prijave projekta, trebalo je pričekati
da se ustale tumačenja pojedinih zakonskih odredbi od interesa i važnosti za
knjižnice i dobije uvid u sudsku praksu, koja će pomoći u izradi priručnika o
primjeni autorskog prava u knjižnicama. Usto, rad na knjizi otegnuo se i zato
što smo se tek donekle mogle služiti sličnim stranim priručnicima. Naime, naša
je knjiga morala dosljedno slijediti odredbe hrvatskoga Zakona, koje se ipak
razlikuju od odredbi kojima se uređuje područje autorskog prava u zemljama
angloameričkoga pravnog sustava. O tim razlikama trebaju naši knjižničari,
koji se susreću s mnogobrojnim mrežnim stranicama, ugovorima, licencijama
itd. nastalim u drugačijem pravnom sustavu, itekako voditi računa, jer se mno-
ga rješenja ne mogu uvijek doslovce preuzeti.
Pri pisanju knjige mnogo nam je pomogao i uvid u svakodnevni rad u
knjižnicama, koji smo stekle držeći predavanja o pojedinim aspektima primje-
ne autorskog prava u knjižnicama, u sklopu izobrazbe organizirane u Centru
za stalno stručno usavršavanje knjižničara. Na svojim smo predavanjima od
kolega iz prakse mnogo naučile o pitanjima s kojima se knjižničari svakodnev-
no susreću. Ne manje važne bile su reakcije studenata bibliotekarstva, koji su,
kao i uvijek, na predavanjima postavljali pitanja, koja su zahtijevala i promišlje-
ne odgovore. Zahvaljujemo im svima i na ovome mjestu, jer su nas ohrabrili u
uvjerenju da je ovakva knjiga potrebna i pomogli nam u njezinu sastavljanju.
Svaki priručnik treba pomoći čitatelju u usvajanju osnovnih pojmova i
nazivlja pa smo i ovu knjigu koncipirale tako da smo na početku izložile i obja-
8 Horvat Živković: Knjižnice i autorsko pravo
snile osnovne pojmove u području autorskog prava, koristeći nazivlje iz hrvat-
skoga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Kad se nazivi korišteni
u Zakonu za pojedine vrste autorskih djela, građe, postupaka i sl. razlikuju od
prihvaćenog knjižničarskog nazivlja, na te smo razlike upozorile. Dakako, neke
smo nazive, osobito one vezane uz novu tehnologiju weba, morale ostaviti u
izvornom, engleskom obliku – da smo ih prevele, moglo se dogoditi da ne budu
prepoznati. Našu je nelagodu olakšala činjenica da slično postupaju i nastav-
nici engleskog jezika kao jezika struke na pojedinim studijima informacijskih
znanosti. Knjiga je pisana tako da je mogu podjednako koristiti početnici, ali i
knjižničari kojima primjena autorskog prava u knjižnicama nije strana. U njoj
se ipak mjestimice opisuju i pojedina rješenja koja su primijenile velike strane
knjižnice, no uvijek se napominje da se radi o inozemnoj praksi. Redoslijed po-
glavlja u knjizi nastojale smo učiniti smislenim i prihvatljivim i za one čitatelje
koji o autorskom pravu malo znaju, no pojedina se poglavlja mogu čitati i kao
zasebne sadržajne cjeline, ako čitatelja zanima samo specifična tema. U želji da
olakšamo korištenje dodale smo posebno poglavlje s pitanjima i odgovorima,
namijenjeno onima kojima je potreban brz i načelan odgovor. Kazalo na kraju
knjige trebalo bi olakšati pronalaženje pojedinih specifičnih pojmova na mjesti-
ma gdje se o njima više govori.
Želimo posebno zahvaliti recenzentima, prof. dr. sc. Igoru Glihi i mr.
spec. Željki Modrušan-Ranogajec, na strpljivom pregledu teksta, korisnim pri-
mjedbama i drugoj pomoći koju su nam pružili pri pisanju knjige. Dakako, za
sve nedostatke u tekstu same smo odgovorne. Zahvaljujemo i našim obiteljima
na strpljivosti tijekom duge dvije godine dok je knjiga nastajala, i na ohrabriva-
nju koje nam je bilo neizmjerno dragocjeno u trenucima sumnje.
Iako se neke odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima još
uvijek tek uvode u život, vjerujemo da su hrvatski knjižničari postali svjesni
njihove važnosti za rad knjižnica, posebno pri osiguranju pristupa digitalnim
izvorima, ali i u poslovanju s tiskanom građom. Nadamo se da će im ova knjiga
pomoći u svakodnevnom radu.
U Zagrebu, lipnja 2009.
Autorice
Predgovor 9
