Jezični varijeteti i nastava jezika

159 Pages·1987·7.24 MB·Serbian

by  Damir Kalogjera, Gordana Mikulić (ur.)

UDK BOO : 37
DRUSTVO ZA PRIMIJENJENU LINGVISTIKU

SOCIJALISTICKE REPUBLIKE HRVA TSKE

·JEZICNI V ARIJETETI

I NASTAVA JEZlKA

Zbornik radova
Zagreb
1987
DRUSTVO ZA PRIMIJENJENU LINGVISTIKU

SOCIJALISTICKE REPUBLIKE HRVATSKE

JEZICNI V ARIJETETI

I NASTAVA JEZIKA

ZBORNIK RADOVA

SA SAVJETOVANJA ODRZANOG NA FILOZOFSKOM FAKULTETU

U ZADRU 11. i 12. LISTOPADA 1985.

UREDILI: DAMIR KALOGJERA
GORpANA MIKULIC
Zagreb
1987
UREDIVACKIODBOR: VJEKOSLAV COSIC
DAMIRHORGA
VLADIMIR IVIR
DUNJA JUTRONIC-TIHOMIROVIC
DAMIR KALOGJERA
GORDANA MIKULIC
LEKTORICA: ZDENKA SEMPER
LIKOVNA OPREMA: KRESIMIR RONCEVIC
ZBORNIK SE IZDAJE UZ FINANCIJSKU POMOC SAMOUPRAVNE INTERESNE

ZAJEDNICE ZA ZNANSTVENI RAD SR HRVATSKE I FILOZOFSKOG FAKULTETA

U ZADRU
CONTENTS
Damir Kalogjera Introduction 1
1. Ranko Bugarski The notion and classification
of speech varieties 3
2. Marija Pozojevie­ Qualques differences entre la
Trivanovie langue parlee et la langue ecrite 11
3. Dora Macek Regional variants in foreign
language instruction - aid or
obstacle 23
4. Vjekoslav Cosie Certaines tendances de la langue
fran9aise au Quebec 33
5. Gordana Iricanin The relationship betHeen the ge­
neral and professional languages
in professionally oriented tui­
tion of foreign languages 43
6. Olga lVliseska­ Language as a target and instru­
Tomie ment in the process of language
teaching 51
7. Vladimir Ivir Grammar and language teaching
and learning at more advanced
levels 59
8. Gordana lVliku1ic, A foreign language textbook as
Damir Horga, a reflection of the language
Ljprka Biskupic variety 67
9. Damir Ka10gjera Who takes care of standard
e nglis h 75
10. Marijana Kis Dialectisms in the teaching of
a language 87
11. lVlarija Kandido­ Langue etrangere dans l'enseig­
'Rozman nement professionnel 97
12. Zjena Culic Communicative and semantic tran­
slation of technical and scien­
tlfic texts 109
13. Jasna Gacie Fonction prescriptive du langa­
ge juridique et les modalites
de son expression 117
14. Gdrdana Grba,
Some advantages of american en­
Karin Radovanovic
glish in tefl teaching, particu­
larly at the elementary level 127
15. Bozicevic Vanda M~taphore comme moment plastique
de la langue 137
16. Antun Slavko Kalenie De adspectibus spatii temporis
in interpretatione textuum 1in­
guarum antiquarum superandi via
et ratione institutis 145
SADRZ AJ
strana
DZilrd r r:21 o[:;je ra Uvodna rijec 1
1. Ranko Bugarski Pojam i klasifikacija

jezickih varijeteta 3

2. Marija Pozojevi6­ Neke raz1ike izmedju razgo­

Trivanovic
vornog i pisanog jezika 11

3. Dora Ma~ek Regionalne varijante u n~sta­

vi stranih jezika

- pomoe ili smetnja- 23

4. Vjekoslav Cosi6 Neke tendencije razvoja fran­
cuskog jezike u Quebecu 33
5. Gordana Iricanin Odnos izmedju opsteg i struc­
nog jezika u strucno orijenti­
sanoj nastavi stranih jezika 43
6. Olga Miseska-Tomic Jezik kao cilj i sredstvo u
nastavi jezika 51
7. Vladimir Ivir Ucenje gramatike i ucenje je­
zika na visim stupnjevima 59
8. Cordana Mikulic,
Udzbenik stranog jezika
Damir Horga,
kao odraz jezicnog vari­
Ljerka Biskupic
jeteta 67
9. Damir Kalogjera Tko se brine 0 standardnom
varijetetu engleskog jezika 75
10. Mari jana Kia Odraz makedcnskih dijalekata
u nastavi jezika 87
lI. Marija Kandido- Strani jezik u nastavi usrrJe­
Rozman renog obrazovanja 97
12. Zjena Culic Komunikativno i semanti~ko
prevodjenje jezika struke kao
jezicnog varijeteta op6eg
jezika 109
13. Jasna Ga~i6 Preskriptivna funkcija jezika
prava i lingvisti~ki modali­
teti njena izrazavanja 117
14. Cordana Grba, Neke prednosti ameri~ke vari­
Karin Radovanovic jante u nastavi engleskog je­
zika, posebno na po~etnom nivou 127
15. Bozicevie Vanda Metafora kao slikovni moment
jezika 137
16. Antun Slavko Kalenic Metodolo~ki vidovi svladavanja
vremenskog razmaka u tumacenju
tekstova starih jezika 145
- 1 ­
UVODNA RIJEC

Pred citaocem je sesnaest referata sa skupa pod
naslovom "Jezicni vari jeteti i nasta va jezika" sto je u
organizaciji Drustva za primijenjenu lingvistiku Hrvatske
cdr~an na Filozofskom fakultetu u Zadru 11. i 12. listopa­
da 1985. Izdajemo ih uz financijsku pomo6 Samoupravne in­
teresne zajednice za znanost SR Hrvatske u uvjerenju da 6e
biti korisni jezicnim strucnjacima.
Fikcija 0 horncgenosti jezika koja podr~ava uvje­
renje kako svi clanovi jedne govorne zajednice govore i pi­
su
podjednako u svim situacijama implicltno je ugradjena u
tradiciju poucavanja stranog a donekle i materinskog jezi­
ka. Veza izmedju jezicr,ih varijeteta i poucavanja jezika ne­
rna duge tradicije. Va±nost jezicnih varijeteta cini se da je
postala jasna kada se covoreni jezik nametnuo kao cilj nas­
tave te takodjer pri prou6avanju stranih jezika studentirna
nekih fakulteta (tehnickih i ekonomskih). Tek su novije ge­
neracije nastavnika jezika imale priliku da u toku stuaija
cuju nesto 0 funkcionalni~ stilovima, 0 pisanom i kolokvi­
jalnom jeziku i pocele se oslobadjati klisea da se jezik uei
jedino od "dobrih pisac3", autora literarne proze. Cilj sku­
pa u Zadru bic je da privuce lingviste i nastavnike koje Z8­
nimaju varijeteti jezika da nesto 0 tome kaiu s narocitim
obzirom na nastavu jezika. Ova zbirka referata je pokazala
da su im interesi na tom podrueju prilicno obimni. Nakon e­
konomicnog i preglednog uvoda u sam pojam jezicnih v3rijete­
ta i poteskoca da ih se poblize odredi i ogranici, slijede
radovi koji se doticu stvaranja novih standardnih varijanata
(na primjeru francuskog jezika) standardizacije jezika (na
nrlmjeru makedonskog), regionalnih varijeteta, jezika struke
i njihova pou~avanja, ali i su~nji svrsishodnost takvog
pristupa u skoli, empir ckih prou6avanja lingvistickih ka­
rakteristika pojedinih registar2 pravni tekslovi), "medjuje­
- 2 ­
zika" kojim se slu±e sveu5ili~ni studenti stranih jezika,
odnosa pisanog i govorenog jezika, prevodjenja pojedinih
registara kao i pitanja da Ii ima smisla propisivati upo­
trebu jezlka itd. Ovu zbirku radova treba shvatiti kao do­
prinos istra±ivanju veza izmedju varijeteta jezika i nas­
tave jezika, veza koje su o5igledne no treba ih dublje is­
traziti da bi se uspjesnije primjenjivale u nastavi.
Damir Kalogjera
U Zagrebu, listopada 1987~
Kalogjera, Damir, Gordana Mikulić, ur. (1987). Jezični varijeteti i nastava jezika. Zagreb: Društvo za primijenjenu lingvistiku SRH, 3-9.
- 3 ­
HANKO BUGARSKI
Filoloski fakultet, Beograd
UGK 200.87 37
POJAM I KLASIFIKACIJA JEZICKIH VARIJETETA
Jezicke varijacije i njihovi rezultati, jezicki va­
l'ijeteti, u svojim razlicitim aspektima cine sredisnji dec
predmeta sGciolingvistike. Ipak je opsti pojam jezickog va­
rijeteta do danas ostao samo pribli~no odredjen, jer je veo­
~3 te~ko preciznije utvrditi njegov obim, njegove graniee i
njegove pcdvrste. Ni ovaj kratki prilog ne moie imati takvu
arnbiciju,: nasa je jedina svrha da sa~eto uka~emo na ovaj pro­
i da dame neka provizorna odredjenja, uz upute na dec
~lem
r'e 1e vant n e 1i t e (. a t u re .
Za potrebe ovog pregleda, jezicki varijetet moie se
definisati kao situiran oblik jezika, odredjen temporalno,
regionalno, soeijalno, funkeionalno, iIi pak nekom kombinaei­
jom ovih elemenata. Apstraktnije gledano, varijetetl jednog
jezika su podskupovi formalnih l/ili supstancljalnih obeleija
datog skupa, odnosno jezika. Mogu6nost njlhove identifikacije
i delimitacije po6iva na mogu6nostl utvrdjivanja konstanti u
korelacijama takvih jezi6kih obele~ja sa obele~jima konteksta
upotrebe jezika, pri cemu pojam konteksta obuhvata razli6ite
pomenute dimenzije varijaCije.1 Tako, na primer, srpskohrV2t­
ski jeste jezik ali ne i jezickl varijetet, jer po sebi nije
situiran, dok medju njegove varijetete ulaze istorijske faze
ovog jezika, standardni jezik i njegove varljanta, dijalekti,
idiolektl, stilovi itd. A engleski jezlk kao svoje varijetete
obuhvata, reeimo, staroengleski, srednjoengleski i moderni
engleski, za tim bri tansku allieri cku i druge naci 01161ne v3ri­
I
jante, kao i varijante encleskog kao nematernjeg jezlka 1 tzv.
- 4 ­
internacionalni engleski, potom govorni i pisani, op§ti i stru­
5ni, formalni i kolckvijalni engleski jezik i sli6no - razume
se, uvek sa mogucnoscu subklasifikacije.
Utoliko se pojam jezi5kog varijeteta razlikuje od
pOjma idioma u uobieajenoj sociolingvisti6koj upotrebi, inaee
takodje obuhvatnog i neutralnog, jer ovaj potonji nagla§eno
uklju5uje i entitete sa statusom jezika, dok je jezicki vari­
jetet hijerarhijski podredjen jeziku - otprilike onako kao i
dijalekt, sarno sto jezi6ki varijetet uz dijalekt obuhvata i
niz drugih jezickih realizacija.2
Iz datih odredjenja proistice da se jezicki varijetet
moze zamisliti kao "lekt" odredjen raznim vrstama horizontalne
i vertikalne varijabilnosti, koje daju osnovu za razlicite
klasifikacije. Tako se u vremenskoj dimenziji maze govariti 0
"hronolektima" iIi istori jskim vari jetetima kolektivne di ja­
hronije, odnosno ontogenetskim varijetetima individualne dija­
hronije. 1'1edju teritorijalne varijetete i11 "regiolekte" idu
dijalekti narodnog jezika i varijante standardnog jezika (koje
su uz to najcesce i nacionalni varijeteti tipa "etnolekta").
U okviru socijalne dimenzije moguce su razlicite po­
dele, a najop§tiji tip varijeteta ovde je sociolekt. Tu se
javlja opozicija izmedju standardnih i nestandardnih varije­
teta, cesto razvijena u viseclanu hijerarhizovanu strukturu.
Na primer, za situacije tzv. postkreolskih kontinuuma, u ra­
sponu od lokalne aproksimacije standardnog oblika datog jezi­
ka do "najdubljeg" kreola, aktuelna sociolingvisticka teorija
postulira odnose tipa akrolekt (standardni varijetet) - mezo­
lekti (srednji varijeteti) - bazilekt (ekstremno substandard­
ni varijetet). Tome se nekada dodaje i hiperlekt kao idealizo­
vani, prenagla§eni i neautenticni akrolekt (npr. insistiranje
na ekstremnoj i izvestacenoj verziji "prihva6enog izgovora"
?
engleskog jezika)! A u nekim afri~kim konlekstima govori se
o distribuciji metalekta (slu~beni varijetet), demolekta (na­
cionaloi varijetet) i h nolekta (damorodac var'5- jete ) 4
- 5 ­
pri eemu se, kada su u pitanju razlieiti jezici, pojam vari­
jeteta generalizuje do nivoa idiorna ili jezika. Socijalno su
relevantne i razlike izrnedju "seksolekata ", a naroeito u. ra­
zvjjenim zajednicama nalazirrw i "profesiolekte" kao strukov­
no uslovljene ~argone. Za varijetete odredjene specifi6nim
nacinima mi~ljenja i vRrbalizacije na raspolaganju je pojam
~psiholekta"; ovaj pojam, za koji nam nije poznato da Ii je
nekada vee predlozen, ovirn se nudi za rnogu6u podrobniju iden­
tifikaci ju i razradu.5
Funkcionalna dimenzija raslojavanja jezika na vari­
jetete takodje pruza bogate rnogucnosti dalje klasifikacije.
Pomenucemo sarno razlike u medi jumu (govorni i pisani v-ari je­
teti), u registru (razni disciplinarni, temats~i i situacio­
ni varijeteti) i u stilu (u smislu formalnih,neutralnih, in­
timnih i slicnih varijeteta, ali i u smislu stilski diferen­
airano obele~enih razlicitih govornih i pisanih tekstova, u­
kljucujuci i knjiievne ianrove~
Za naznacenu mreiu jezickih varijeteta karakteris­
ti6ne su, izmedju ostalih, pojave hijerarhizacije, indeter­
minacije i preklapanja. Hijerarhizacija se ogleda u skalama
apstrakeije, premda najcesce sarno relativnim. Tako se stan­
dardni varijetet moze ostvarivati u razli6itim "profesiolek­
tima", "seksolektima", idiolektim£l itd., a ovi se pak reali­
zuju u raznim stilovima govornih iIi pisanih varijeteta. Pri
tome je jasno da ne postoji jedna jedinstvena skala apstrak­
cije i s njom povezana hijerarhija, nego se uvek radi 0 u­
krstanju vise skala i kategorija. Indeterminacija se ogleda
u odsustvu ostrih graniea izmedju mnogih tipova varijeteta:
ako se jos moze reei da 3U govorni i pisani varijeteti U
principu jasno razgraniceni (iako u realizaciji to cesto ni­
je tako), tako nesto ne moie se ni naeelno tvrditi za odnose
izmedju pojedinih "hronoleka ta "prof'esiolekata ", kreolskih
ii,
~lekata" iIi stilcva, cija je bitno kontinualna priroda sas­
vim oCigledna. A preklapanje se ocituje u istovremenim mani­
festacijama razli6ito definisanih varijeteta' tako jedeo