Glasnik 77-78 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor

56 Pages·2011·2.1 MB·Croatian

GLAsILO HRVATA CRnE GORE
Godina IX Broj 77/78 Kolovoz / Rujan 2011. Issn 1800-5179
Kulturno
ljeto
Poštovani čitatelji
Vruće ljeto, požari, žučne rasprave u Parlamentu, iscrpljujući pre-
Bura emocija
govori Premijera Lukšića s opozicijskim strankama glede Izbornog
zakona, prethodili su ovom broju Glasnika.
publici na dar
Ipak, proteklo će se razdoblje pamtiti i po dobrome ukoliko je u pi-
tanju turistička sezona, rekordan broj kruzera prispjelih u kotorsku lu-
ku, dobra popunjenost marina u Porto Montenegru, u Baru… Osobi-
Str. 13
to raduje i bogata i kvalitetna ponuda kulturnih događanja u svim
gradovima crnogorskog primorja.
U ovom broju Redakcija vam preporučuje dvije nove rubrike, koje
će pratiti svaki budući broj: Sport i Vremeplov. Kroz Vremeplov nam
je namjera predstaviti vam stare, neobjavljene dokumente iz privatnih
arhiva, Državnog arhiva i arhiva Kotorske biskupije. Pozivamo vas na
suradnju, šaljite nam priloge i stare dokumente ili slike iz vaših škri-
nja i škafetina.
Uvjereni smo da ćete biti zadovoljni odabranim temama u ovom
broju i kvalitetom tiska.
Uredništvo
Škola mandoline
Saopćenje iz Hrvatske
Str. 47 građanske inicijative
Suradnja za primjer
Članstvo Hrvatske Građanske Inicijative želi da se zahvali na
Str. 8 čestitki koju ste nam poslali povodom devete obljetnice postojanja na-
še političke stranke.
Kako se HGI priprema za redoviti izborni Sabor, rukovodstvo poli-
tičke stranke odlučilo je da Dan stranke (24. kolovoz) ove godine ne
obilježavamo svečano, kao što je bilo uobičajeno do sada, s obzirom
da održavanje izbornog Sabora iziskuje velike pripreme.
Sljedeće godine HGI proslavlja 10 godina postojanja, te za tu pri-
godu planiramo svečano obilježiti taj naš jubilej. Svakako da ćete o
svemu biti obavješteni i na vrijeme upoznati s programom svečanosti.
To je jedna od planiranih aktivnosti koja HGI čeka nakon našeg re-
dovitog izbornog Sabora, jer nas tijekom sljedeće godine očekuju i lo-
kalni parlamentarni izbori, kako u Tivtu, tako i u Kotoru.
Epicentar kulturnih
događanja Marija Vučinović, Predsjednica
Str. 15
“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCG
pod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-
ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi dvomjesečno.
Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 Kotor Predsjednik: Mirko Vičević VD urednica: Tijana Petrović
Telefon: [phone]Faks: [phone] Ur e đivački odbor: Marija Mihaliček, Tripo schubert, Vivijan
E-mail: [email protected] Vuksanović, Danijela Vulović, Joško Katelan Fotografije: Foto
Žiro-račun: 510-4741-76 Parteli, Radoje Milić, P. Turčinović, radio Dux i arhiva društ-
Osnivač i nakladnik: Hrvatsko građansko društvo va.Dizajn&priprema: Radionica LCG
Crne Gore – Kotor WEB: www.hrvati.me Tisak: Biro Konto-Igalo Naklada: 800 primjeraka
2
SKUPŠTINA CRNE GORE JE USVOJILA ZAKON O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA
Izborni zakon
U dosadašnjem Izbornom zakonu izborni cenzus za
manjinske narode je iznosio 3%, a ovim Zakonom za
hrvatsku manjinu usvojen na nivou od 0,35%. Od sada će
se nastavni predmet u obrazovnom sustavu nazivati „
Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost“.
Piše: Ljerka DRAGIčEVIć, donosi se s dvotrećinskom ve-
zastupnica u Skupštini ćinom, što će reći da ga mora-
Crne Gore ju podržati najmanje 54 po-
slanika od 81, koliko ih je u
Na sjednici drugog van- Parlamentu.
rednog zasjedanja u Usuglašavanje je trajalo od
2011 godini Skupštine listopada 2007. do rujna
Crne Gore, koja je održana 2011.
6.rujna 2011.godine i trajala U 2007. godini formirana je
tri dana, a na kojoj se razma- radna grupa za usuglašava-
trao: nje koja nije završila rad, te je
opet u 24. sazivu formirana
PRIJEDLOG ZAKONA O IZ- radna grupa za usuglašava-
MJENAMA I DOPUNAMA ZA- nje, koja je radila od jeseni
KONA O IZBORU ODBORNI- 2009. do zime 2010., kada je
KA I POSLANIKA sebe obvezu usuglašavanja svoj mandat vratila Kolegiju-
PRIJEDLOG ZAKONA O DO- zakona i propisa s Ustavom u mu Skupštine, te je Kolegi-
PUNAMA ZAKONA O CRNO- rokovima koji su Ustavom i jum nastavio rad na usugla-
GORSKOM DRŽAVLJAN- propisani. šavanju do rujna 2011. godi-
STVU. Jedan od zakona koji je tre- ne.
Zasjedanje druge vanredne balo usuglasiti sa Ustavom Od samostalnosti države Cr-
sjednice trajalo je tri dana, po članku 8 USTAVNOG ZA- ne Gore, od svibnja 2006. i
6., 7. i 8. rujna 2011.godine, KONA ZA SPROVOĐENJE proglašenjem Ustava u listo-
a završeno je 8. 9. poslije 18 USTAVA CRNE GORE , a u padu 2007., mi, Hrvati, prvi
sati i, hvala Bogu, donesen je roku od tri mjeseca od dana put u novijoj povijesti na ovim
konačno IZBORNI ZAKON. stupanja na snagu ovog zako- prostorima, te državi Crnoj
Kažem konačno, jer, evo, na (19.10.2007) je i Zakon o Gori dobivamo svoje mjesto
malo manje od 4 (četiri) godi- izboru odbornika i poslanika. koje nam i pripada s obzirom
ne radi se na usuglašavanju Nije pisan novi zakon, već je na našu autohtonost i veliku
istog i nekoliko puta je bio u stari zakon trebalo usuglasiti kulturnu baštinu.
Skupštini na usvajanje, ali s Ustavom u gore navedenom Ovdje moram spomenuti i
usvajanja nije bilo, samo pro- roku, a usuglašen je tek 8. 9. pokojnog gospodina Božu Ni-
dužavanja. 2011. godine. kolića, koji je bio prvi pred-
Usvajanjem i proglašenjem Zakon o izmjenama i dopu- stavnik Hrvatske građanske
Ustava Crne Gore, u listopa- nama zakona o izboru odbor- inicijative u Skupštini Crne
du 2007. godine, organi vlasti nika i poslanika kao Ustavni Gore i koji je bio član radne
u Crnoj Gori preuzeli su na zakon u Skupštini Crne Gore, grupe za donošenje Ustava,
3
koji je svojim zalaganjem i za- mjesto, za mjesto Hrvata u bornih lista pripadnika hrvat-
laganjem užeg rukovodstva Zakonu. skog naroda u Crnoj Gori ne
HGI-a na čelu s gospođom Ja sam bila član radne gru- ispuni uslove iz stava 1 ovog
Marijom Vučinović, doprinio pe od 2009. godine. člana i tačke 1 ovog stava,
unošenju hrvatskoga jezika Nekoliko puta sam djelovala najuspješnija od njih, sa naj-
kao jezika u službenoj upo- amandmanski, i moj je manje 0,35 % važećih glasova
trebi u Ustav Crne Gore. amandman bio poslat dva pu- stiče pravo na jedan poslani-
Godine 2009., utemeljenjem ta na ocjenu Venecijanske ko- čki mandat.“
u preambuli, te u člancima 8, misije, koja se pozitivno izja- Ovaj je zakon donesen u
13, 17 i 79 Ustava Crne Gore, snila o istom. parlamentu jednoglasno od
počinje i velika borba za prvi Amandmani su se odnosili prisutnih poslanika kojih je
ulazak Hrvata samostalno na uglavnom na smanjen cenzus bilo 71. Nažalost, poslanici al-
parlamentarne izbore. Hrvatima za dobivanje jednog banskih partija nisu bili pri-
Autentična zastupljenost i poslanika u Skupštini Crne sutni, njih 4 i 6 je bilo oprav-
afirmativna akcija su Usta- Gore. dano odsutno.
vom zagarantirani, ali model Na kraju, uz veliki trud i ne- Sada je, dragi moji Hrvati,
koji je trebalo dogovoriti, bilo prekidnu borbu kroz razgovo- na nama sve ostalo. Ukoliko
je teško, te su bila potrebna re, pregovore, izlaganja, pole- hoćemo svog predstavnika u
velika zalaganja kako same mike, ubjeđivanja i amand- Parlamentu, moramo se po-
stranke - HGI-a, predsjedni- mane u Radnoj grupi i Kolegi- truditi i izglasati ga!
ce, gospođe Marije Vučinović, jumu, dobili smo svoje mje- Jedan od opozicijskih uvjeta
tako i mene osobno. sto. za podršku ovog zakona bio je
Hrvati kao manjina prepoz- Normalan cenzus je 3 %, za i naziv predmeta koji izučava
nati su na ovim prostorima manjine 0,7 %, i to samo za li- jezik i književnost u školama.
kako na polju kulture tako i ste s nacionalnim predzna- U rješenju ovog naziva pred-
na polju politike. Prepoznata kom, a za Hrvate cenzus je meta, Hrvati su dobili svoje
je hrvatska stranka HGI i pre- 0,35 %. mjesto jer sada se nastavni
poznato je njezino djelovanje. Sada ću citirati članak Za- predmet zove „ Crnogorski-sr-
U pregovorima za status Hr- kona o izmjenama i dopuna- pski, bosanski i hrvatski jezik
vata u Zakonu koji su vođeni ma Zakona o izboru odborni- i književnost.“
na relaciji HGI - Vučinović - ka i poslanika, koji se odnosi I to je naš plus i samim tim
Dragičević s liderima drugih na Hrvate i koji je takav usvo- što će se izučavati u školama
stranaka, kako pozicijskih ta- jen. ravnopravno s jezicima u
ko i opozicijskih, otvorila su Članak 62, točka 2 glasi: službenoj upotrebi, ali o ovo-
se vrata za borbu za naše „U slučaju da ni jedna od iz- me u narednom broju!
4
OD 29. LIPNJA DO 3. RUJNA U TIVTU JE ODRŽAN VII FESTIVAL
MEDITERANSKOG TEATRA PURGATORIJE
Tivatsko kulturno ljeto
Izuzetno bogat program ovogodišnjih Purgatorija, koji
je imao ponešto za svačiji ukus, organizatorima daje
pravo da budu ponosni na sve što je ostvareno.
Pišu: festival i čini drugačijim, bo- predstave: Vis Životinje, Pepa
neven sTAnIčIć i gatijim i sadržajnijim od slič- prase i dobra vila, Noddy i ve-
Tijana PETROVIć nih festivala.” - kazala je di- sela družina, Crvenkapa, Pe-
rektorica Centra za kulturu, tar Pan ženski petko...
Sedmi festival mediteran- Milena Radojević, na konfe- Glazbeni segment Purgatori-
skog teatra Purgatorije u renciji za tisak povodom zat- ja bio je kvalitetan i raznovr-
organizaciji tivatskog varanja festivala. stan, od filharmonije iz Tira-
Centra za kulturu i pod po- U natjecateljskom dijelu ne, koja se publici predstavila
kroviteljstvom Općine Tivat, Purgatorija, publika je imala 3. srpnja na Ljetnoj pozornici,
službeno je otvoren 29. lipnja priliku vidjeti regionalne ka- preko džeza i klasične glazbe,
predstavom Gospoda Glemba- zališne projekte kao što su do izuzetno kvalitetnog dijela
jevi, Ateljea 212 iz Beograda, Gospoda Glembajevi, Ateljea klapskog pjevanja u kojem su
a trajao je do 3. rujna. Tije- 212, Turbofolk riječkog kaza- koncertima publiku obrado-
kom nešto više od dva mjese- lišta (HNK-a) Ivan Plemeniti vale klape Kumpanji, iz Blata
ca, izveden je 71 program, od Zajc, Rođeni u Yu i Metamor- s otoka Korčule te i Cambi iz
čega je najviše izvedeno kaza- foze (koja je ukupni pobjed- Kaštel Kambelovca.
lišnih predstava – 40, 17 nik festivala) Jugoslovenskog Izuzetno bogat program ovo-
glazbenih, 5 likovnih i 5 pro- dramskog pozorišta... Nova godišnjih Purgatorija, koji je
grama drugih umjetničkih kazališna predstava tivatskog imao po- nešto za svačiji
područja. „Smatramo, kao or- Centra za kulturu Meditera- ukus, organizatorima daje
ganizatori, da je ovo jedan od no, od koje je mnogo očekiva- pravo da budu ponosni na sve
dosad najboljih festivala, ka- no, naišla je na izuzetan pri- što je ostvareno. Na nama je
ko u takmičarskom dijelu se- jem publike, a ovih dana stižu da im poželimo mnogo uspje-
lektiranih predstava, tako i u i pozivi za brojna gostovanja. ha u osmišljavanju budućih,
svim ostalim kulturnim seg- I djeca su mogla uživati u fe- još kvalitetnijih i zanimljivijih
mentima što, uostalom, ovaj stivalu gledajući sljedeće Purgatorija
“Turbo folk” „Mediterano“
5
01.10.2011. GODINE DUBROVNIK OBILJEŽIO DVADESETU
OBLJETNICU NAPADA NA GRAD I ŠIRE PODRUČJE
Ne ponovilo se
Herojskom
obranom grada
Dubrovački
branitelji su
porazili agresora,
te zajedno sa
svim građanima
koji su ostali u
svom gradu,
svojom hrabrošću
i žrtvom ispisali
najsvjetlije
stranice bogate
Dubrovačke
povijesti
Piše:
nila MILIčIć VUKOsAVIć
Dubrovnik i šire dubro-
vačko područje i ove se
godine 1. listopada s
pijetetom prisjećaju najtežih
dana u svojoj novijoj povije-
sti. Dvadeset godina prošlo je
od 1. listopada 1991. godine trajalo iduća tri mjeseca. ka iz Domovinskog rata Du-
kada je Jugoslavenska naro- brovačko neretvanske župa-
dna armija, u sklopu agresije Da se ne zaboravi nije organizirala dvodnevni
na Republiku Hrvatsku, ot- program „Da se ne zaboravi“.
počela s dugo pripremanim Brojna su događanja koji- Na dubrovačkom groblju Bo-
općim napadom na dubrova- ma je Dubrovnik obilježio ninovo položeni su vijenci,
čko područje. Toga je dana, u dvadesetu obljetnicu i sjeća- svetu misu na Srđu predvo-
šest sati ujutro, s kopna, nje na ratno stradanje i sve dio je dubrovački biskup
mora i zraka, počela agresija one koji su za Hrvatsku dali monsinjor Mate Uzinić, a u
na Dubrovnik – grad je ostao svoje živote: tako je Udruga Kazalištu Marina Držića odr-
bez struje, vode i telefonskih hrvatskih civilnih stradalni- žan je prigodni program du-
veza sa svijetom, što je po- brovačkih osnovnih škola. U
6
Gruškoj luci spušteni su vi- ne Grada - od Belvedera, iz cijele Hrvatske. Maraton
jenci u more, služena je i preko Orkanskih visova, sjećanja pod pokrovitelj-
sveta misa za poginule u Do- Nuncijate, Sustjepana, Brga- stvom Dubrovačko-neretvan-
movinskom ratu u crkvi Ma- ta i Bosanke do Srđa. Dvade- ske županije - u čast dubro-
le braće, te održan koncert set kilometara za 20 godina vačkim braniteljima, 20 kilo-
klapa na skalinima crkve Sv. sjećanja istrčao je maratonac metara za dvadeset godina
Vlaha, uz sudjelovanje klapa Jerko Brečić iz Imotskoga, a sjećanja - završio je uz prigo-
: Atlant, Amfora, Alegria, na Pločama su mu se, preko dni program muške klape
Oštro, Smokontradura, Ka- Straduna, do Pila pridružili i Staglin iz Slanoga..
še, Cavtajke i Mareta . članovi Atletskog kluba Du-
brovnik, te učenici dubrova- Međunarodna
Maraton sjećanja čkih osnovnih škola Lapad i konferencija
Marina Držića.
„Izvještavanje o
napadima na
Dubrovnik – 20
godina poslije“
Povodom obilježavanja 20-
te obljetnice napada na šire
dubrovačko područje, u Du-
brovniku je održana i dvod-
nevna međunarodna konfe-
rencija “Izvještavanje o na-
padima na Dubrovnik - 20
godina poslije». Organizatori
ističu kako je riječ o jedinom
skupu koji se od ratnih godi-
na do sada bavio ulogom me-
dija u Domovinskom ratu.
Novinari lokalnih medija,
kao i brojni hrvatski i ino-
zemni i ratni izvjestitelji zna-
čajno su doprinijeli rasvje-
tljavanju stvarnih događanja
pred svjetskom javnošću.
Uloga medija bila je “javnim
mnijenjem opkoliti one koji
su opkolili grad”, kako bi
Dubrovnik postao najbolnija
točka agresora, a što će do-
prinijeti i konačnom ishodu,
oslobađanju cjelokupnog te-
ritorija i međunarodnom
priznanju Republike Hrvat-
ske. Na konferenciji je sudje-
lovalo 20-tak stručnjaka iz
Na ključnim točkama obra-
Maraton sjećanja - naziv je
Hrvatske, Velike Britanije,
ne Dubrovnika - uz Spomen
programa kojim je Udruga
Francuske i Crne Gore, pro-
ploču na Belvederu, Spome-
hrvatskih dragovoljaca do-
pitujući ulogu medija u ra-
niku braniteljima na Pilama,
movinskog rata Dubrovačko
svjetljavanju, ali i producira-
u Sustjepanu i na Srđu, po-
neretvanske županije, u su-
nju realnosti u vremenu
loženi su vijenci i zapaljene
botu 1. listopada, obilježila
agresije na Hrvatsku. Uz pot-
svijeće u znak sjećanja na
dvadeset godina od neprija-
poru Sveučilišta u Dubrovni-
sve poginule hrvatske brani-
teljskog napada na Dubrov-
ku, skup je organizirao pro-
telje. Na Srđu su maratonca
nik. Maraton je, u čast du-
fesor s Odjela za komuniko-
Jerka Brečića dočekali i čla-
brovačkim herojima, objedi-
logiju dubrovačkog sveučili-
novi Udruge hrvatskih dra-
nio sve točke herojske obra-
šta, Mato Brautović.
govoljaca domovinskog rata
7
INTERVJU SA PETROM TURČINOVIĆEM,
VELEPOSLANIKOM REPUBLIKE
HRVATSKE U CRNOJ GORI
Suradnja
za primjer
U Hrvatskom Glasniku je u prosincu
2006. godine (Glasnik br. 25)
objavljen prvi intervju sa
Veleposlanikom Republike Hrvatske
u nezavisnoj Crnoj Gori, Petrom
Turčinovićem.
HG: Već petu godinu ste oko 80 uključenih poduzeća. matskim krugovima uključu-
Veleposlanik Republike Hr- Politički je najvažniji cilj bio je ocjenu da ona postepeno
vatske u Crnoj Gori, da li ste popraviti ratom narušene od- preuzima nakon završetka
zadovoljni onim što ste posti- nose i vrata koja je državni Hrvatske vodeću ulogu u re-
gli? vrh dviju zemalja odškrinuo giji kada se radi o integracij-
- Prije pet godina krenuli svojim dogovorom širom ot- skim procesima što je kom-
smo praktično od početka u voriti. Danas nemamo nika- pliment obzirom na ekonom-
međudržavnim odnosima Hr- kvih skrivenih problema u sku krizu, veličinu zemlje i
vatske i nove samostalne Cr- međudržavnim odnosima i osobito samo pola decenije
ne Gore. Tehnički gledano često se čuje ocjena da su samostalnosti Crne Gore.
smo s Crnom Gorom morali odnosi Hrvatske i Crne Gore Ljudski je bilo najteže uspo-
sklopiti desetine novih i po- ponajbolji u regiji što se oči- stavljati prekinute veze me-
trebnih međunarodnih spo- tuje i u njihovoj suradnji i re- đu građanima dviju zemalja
razuma kako bi naši građani zultatima na putu u Europ- obzirom na rat, žrtve, materi-
imali sva uobičajena prava i sku uniju i NATO. Hrvatska jalnu štetu i narušeno povje-
zaštitu (putnu, pravnu, soci- je završila pregovore s EU a renje, strahove i neizvjesnost
jalnu, zdravstvenu, mirovin- Crna Gora će prema diplo- u komunikaciji kao i činjeni-
sku, manjinsku, poslo- matskim naznakama kroz cu da se radi o procesu koji
vnu…). Ekonomski gledano koji dan dobiti ocjenu koja traži vrijeme. U tom području
suradnja dvije zemlje u poče- joj omogućava početak pre- uložen je poseban napor i
tku se kretala oko 50 miliju- govora. Hrvatska je postala najviše sam zadovoljan posti-
na eura a zatim narasla pre- članica NATO-a a Crna Gora gnutim u obnavljanju kul-
ko 300% da bi se u žiži krize uspješno ispunjava prijela- turnih, ekonomskih, sport-
smanjila i danas opet lagano zne uvjete za ulazak u ovu si- skih i manjinskih odnosa.
raste u čemu preko 90% do- gurnosnu organizaciju. Per- Danas imamo nekoliko stoti-
minira izvoz iz Hrvatske s cepcija Crne Gore u diplo- na kulturnih i sportskih go-
8
- Obzirom na veliko i re-
spektabilno hrvatsko kultur-
no nasljeđe u Crnoj Gori s je-
dne strane i skromna sred-
stva dviju zemalja u situaciji
ekonomske krize jasno je da
ovo nasljeđe nije ni cjelovito
evidentirano niti prezentira-
no a kamoli do kraja zaštiće-
no. Međutim puno je naprav-
ljeno i obnovljeno od materi-
jalne baštine poput katedrale
sv. Tripuna do niza drugih
objekata. Slično je i s nema-
terijalnom baštinom (jezik,
glazba, običajno pravo, knji-
ževnost, gastronomija) koju
uspješno od zaborava čuvaju
pojedinci, NVO, arhivi, insti-
tucije i mediji poput HG i Ra-
dio Duxa. U proteklom raz-
doblju posebno su me veseli-
li doprinosi čuvanju upravo
nematerijalne baštine koji
podsjećaju koliko je Jadran
povezivao jer dominira slič-
nost jezika i običaja duž ci-
jele obale. Vrijeme je da ova
sličnost obnovi intenzitet lo-
kalnih kontakata i u sklopu
EU ciljeva agende za Medite-
ran nađe i financijsko pokri-
će kroz zajedničke EU pro-
stovanja godišnje, ekonom- voljstvom konstatiram da je
jekte.
ske sporazume o suradnji ve- okretanjem budućnosti prev-
likog broja hrvatskih župani- ladana prošlost /ne i zabo-
HG: Prema izmjenama Za-
ja s Crnom Gorom, razrađe- ravljena/. Kreativnost susje-
kona o manjinskim pravima i
ne programe posjete i sura- da jedino je ograničenje u
slobodama predviđen je dru-
dnje od pčelara i košarkaša optimalnom podizanju kvali-
gačiji način formiranja na-
do gospodarskih komora. tete života uz granicu dviju
cionalnih Savjeta-Vijeća, ka-
Kada sam došao u Crnu Go- država okrenutih EU. Časnu
ko bi se izbjegao veliki utje-
ru pažljivo smo poticali orga- ulogu u tome ima mala ali
caj političkih stranaka, što bi
nizaciju tek prvih posjeta i uočljiva hrvatska zajednica u
trebalo učiniti a da se omo-
kontakata i želim se ovom Crnoj Gori. Dakle, zadovo-
gući veće učešće predstavni-
prilikom zahvaliti i HG koji je ljan sam postignutim ali
ka civilnog društva i nezavi-
pomagao u tome procesu kao ostalo je još dosta nedovrše-
snih intelektualaca. Kako je
jedan od partnera. Proces nog posla i uvjeren sam da će
to pitanje riješeno u Hrvat-
normalizacije odnosa us- uz upornost i dobre odnose
skoj?
pješno je priveden kraju in- život uz „bivšu“ granicu u
- Budući da je članovima
tenzivnim uključenjem sub- budućnosti biti velika pred-
Savjeta za nacionalne manji-
jekata s dubrovačkog podru- nost unutar EU.
ne u ožujku ove godine u Hr-
čja u niz zajedničkih proje-
vatskoj isticao mandat Vla-
kata s crnogorskim partneri- HG: Hrvatska zajednica u
da Republike Hrvatske je 10.
ma (zaštita od požara, kul- Crnoj Gori je mala, ali zna-
veljače 2011. godine donijela
turna suradnja, ekonomska čajna po bogatom kulturnom
Zaključak kojim poziva vijeća
suradnja, sporazumi s Du- naslijeđu. Da li smatrate da
i udruge nacionalnih manji-
brovnikom i županijom, turi- je to blago na pravi način va-
na da predlože kandidate za
stička suradnja, sportski lorizirano, zaštićeno i pre-
imenovanje članova savjeta
kampovi…). Danas sa zado- zentirano?
za nacionalne manjine. Na
9
prave.
Sukladno Odluci Vlade RH
izbori su održani u nedjelju
10. srpnja 2011. godine.
Za članove vijeća nacio-
nalnih manjina Vlada je ra-
spisala ukupno 312 izbora i
to 71 u županijama i Gradu
Zagrebu, 127 u gradovima i
114 u općinama.
Za predstavnike naciona-
lnih manjina u jedinicama
lokalne i područne (regio-
nalne) samouprave raspisa-
na su ukupno 232 izbora,
od čega 88 u županijama i u
Gradu Zagrebu, 81 u grado-
vima i 63 u općinama. Vlada
Republike Hrvatske je na
sjednici održanoj 2. lipnja
2011. godine donijela Odlu-
ku o raspisivanju dopunskih
izbora za dva predstavnika
srpske nacionalne manjine u
Općinskom vijeću Općine Ze-
munik Donji. Kao što vidite
iz pregleda postupak izbora
za članove savjeta, vijeća i
predstavnike je sveobuhva-
tan i kompleksan na razini
države i lokalno.
HG: Na osnovu istog Zako-
na predviđen je drugačiji na-
čin raspodjele sredstava
Fonda za financiranje manji-
na u Crnoj Gori. Isključen je
kriterij postotnog učešća
Trnovačko jezero
manjine u ukupnom stano-
sjednici održanoj 17. ožujka održanoj 19. svibnja 2011. vništvu, na osnovu kojega su
2011. godine Vlada je imeno- godine donijela Odluku o ra- pojedini Savjeti dobivali
vala na vrijeme od četiri go- spisivanju izbora za pred- ogromna sredstva,bez obzira
dine 5 članova Savjeta iz re- stavnike nacionalnih ma- na kvalitetu projekata, što je
da istaknutih kulturnih, njina u jedinicama lokalne izazvalo burna reagiranja ja-
znanstvenih, stručnih, vjer- i područne (regionalne) sa- vnosti. Kakva je praksa u Hr-
skih djelatnika, te 6 članova mouprave i Odluku o raspi- vatskoj?
koje su predložila vijeća na- sivanju izbora za članove - U Državnom proračunu
cionalnih manjina. Za pred- vijeća nacionalnih manjina RH za provođenje Akcijskog
sjednika Savjeta imenovan je u jedinicama lokalne i po- plana za provedbu Ustavnog
predstavnik židovske nacio- dručne (regionalne) samou- zakona o pravima naciona-
nalne manjine, te dva pot- prave. Na istoj sjednici Vlade lnih manjina za razdoblje od
predsjednika jedan iz reda donesena je i Odluka o odre- 2011.-2013. godine na pozi-
srpske i jedan iz reda njema- đivanju visine naknade tro- cijama nadležnih tijela plani-
čke nacionalne manjine. škova izborne promidžbe za rana su sredstva u ukupnom
U cilju provedbe Ustavnog izbor članova vijeća i pred- iznosu od 143.704.348,00
zakona o pravima naciona- stavnika nacionalnih manji- kn.
lnih manjina Vlada Republi- na u jedinicama lokalne i po- U Državnom proračunu Re-
ke Hrvatske je na sjednici dručne (regionalne) samou- publike Hrvatske za 2011.
godinu za programe udruga i
10