Table Of ContentaG TG a AI a 
= 
EDIKISYONARI 
LO  ATESO 
Simon  Peter Ongodia 
The=   wa for  udies 
Afric srlk inaL apay
The University  of lowa  Libraries
wii 
UNIVERSITY  OF IOWA 
EDIKISYONARI 
LO  ATESO 
Simon Peter Ongodia 
BOOK SERIES NO. 48
The CASAS Book Series 
is published by 
The Centre for Advanced Studies of African Society 
A full list of titles of the Book Series 
will be found at the back oft he book
EDIKISYONARI 
LO  ATESO 
Simon Peter Ongodia 
BOOK SERIES NO. 48
Centre for Advanced Studies of African Society 
4426.  A 
P. O. Box  359 
Rondebosch, 7700 
Cape Town  ; LI bt 
South Africa 
WA LI 
First published 2008 
© The Author 
ISBN. 978-1-920294-44-1 
All rights  reserved.  No  part  of  this  publication  may  be reproduced,  stored 
in a retrieval  system,  or  transmitted  in any form  or by any means,  electronic, 
mechanical,  photocopying  or  otherwise,  without  prior  permission  of  the 
copyright holder. 
Printed with the support of W. K. Kellogg Foundation, Norad and OSISA.
NUEJAAS  TOMA 
Apapulai 
NUEEGETE  i 
1.  Aitodiaret na Akiro nu Ateso  iv 
2.  Isaawan luka Apaarit  vili 
3.  Egeare lo Ateker na Iteso  ix 
4.  Akiro nu iturianitai  x 
EDIKISYONARI LO ATESO  1 
NUENGETAKINETE  150 
The University of lowa Libraries
NUEGEETE 
ITESO KA ANGAJEP KEC 
Agearl atipuruc  na  kwape ka nuce  kere.  Acai  akolong ejok ido koriripikinete 
idowon da ne aculonikini ainepit ti naka akolong. Adolunit bobo apak na iwuriak 
aiyitiakite amoot titabon kotoma oidukai lu titabon. Abeit idwe aibong osomeroi. 
Ngin ikoku ejaikinitai elisit lo iitabon lu abeit abongoria komam  atwaniar.  Ajai 
eong da oiduka ediope loapolon lo ko Kampala amoikin idwe ka iitabon lu epudai. 
Ajaas iitabon anya anya. Aroko eong etekorit akou airereun titabon lu ewadikatai 
obalua, ketapuni eong etunganan  okeper. Ajeni eong ebe ewuta  nesi da agwel 
iitabon  lu ike idwe.  Abu kengit eong aitodikin  nesi ewai lo ejaas idikisyonarin. 
Kiwonyari nesi ne etodikinit eong nesi. Ajeni eong ebe emoyi nesi Edikisyonari lo 
Amusugun luipudas isomeroi  tetere asiomak kec iwinyas Amusugun kosomero. 
Edaun apak na esuupana,  abu ejakait lo kobong ne ajal eong. Asukit nesi ereet 
noi.  “Akoto  eong  Edikisyonari  lo Ateso.  Ijeni ijo arai  eong  etesot  obe.  Amoo 
eong iidukai lu titabon kane oibuga lo kede otaun lo Soroti, konye akuroki eong 
adumun  Edikisyonari lo Ateso!  Apoloutu idwe  ka ikany kere ko America.  Mam 
epedoritos einer angajep kec nepe cep. Adol apak na iso abongun ore konye ileic 
bon arai mam kesi epedorete einer kede luka paapakec, nuka tatakec! Akoto eong 
kesi aisisia angajep wok. Bala irai jo da Etesot. Ajenikini eong kotoma apanar na 
angajep.” 
“Febo, arai  eong da Etesot. Erai ican ebe ikidioko iitabon lu Ateso. Konye ajeni 
eong  ebe  ejai erionget lo ewuta  akiro  nu  aitopoloor  angajepesinei  nu  Africa. 
Ewutai  kwana  aipepeun  Ediksyonari lo Ateso.  Enyaritai  erionget ngol ebe  “The 
Centre  for  Advanced  Studies  of African  Societies,  CASAS,  ejai nesi  toma 
oibuga lo Cape Town.” Ne anyowuno eong kotoma oiduka lo, abu eong esumun 
aibwaikin agogong toma atwadik eitabo lo. Abu eong elip Lokasuban  aisirereng 
erionget lo kede itunga kere lu ewutasi aiwadik kede angajepesinei kec kacut oni 
Iteso. Ekot aisijaruun atwadikao na iitabon kede angajep wok na Ateso. 
Ewuta kwana Edikisyonari lo Ateso lo aitam aisikwaruun etwadikae lo angajep wok 
kotupitete nu etutubet luepolokinitos angajep na Ateso. Mam nesi epedoti ajaikin 
kede akiro kere nu alufabet wok konye erai aigimor etwadikae.  Eraun aigimoret 
na na  ecalauni  eipud lo ejaas Iteso luipu ebe angajep wok nesikipogar oni da. 
Ekot oni aitopoloor einere kede ciwadikae kotoma angajep na ijaikini oni Edeke. 
Ipu itunga kama wok lu eputosi kede Etesot lo itiamun kede eong ko Kampala 
lo amoyi iitabon  kanu ike idwe  aisiom.  Ajokis bobo  ace  na  ebe; ewuta  kwana
etionget lo asioman ko Africa aitopoloorit angajepesinet nu ikulepek akwap. Ko 
Uganda, ebala eminisitri lo Aisisia ebe icorakitai aisisianakin idwe ko puraimare 
kede angajep na  atutubet.  Kobuwok  ibusakinit  oni aisac  aimuwarit  angajep na 
Ateso kasodete aitopoloor nesi. Kwana ipedori asioman Ateso adumunia ediguri 
ko Makerere.  Mere  kwa kolo sek.  Elosikinit  Edikisyonati lo aigang ateker wok 
aitogogong eitoswamae lo angajep wok. 
Erai  ateker  na  Iteso  adiope  kotoma  atekeresinei  nuepolok ko Uganda.  Agear 
apakio nu  epugaata  imusugun,  okaru  lu 1900  toni ne  emarere  itunga okaru lo 
1991,  araasi  Iteso  lueyareikitos  aipuwes,  atupakin  ateker  na  Imugana.  Konye 
mam ijeni nu apotu kotakanutu kokiding kanen tape ikidiokoros  Iteso. Kotoma 
aimatio apotu Iteso koraunos lu ikanyet kaipuwes. 
Angajep won  na Ateso nesi inerai ka kwapisinei nu ko Uganda kede ka Kenya. 
Ko  Uganda, itunga  lu edolit  enaaba  kec imilionin  iuni kesi inerasi  Ateso.  Ko 
Kenya, itunga luedeparitos ilukumin akwat auni lu ejaas odistrikt lo Teso lo ko 
Kenya kesi eruwete angajep na kacut oikor Kenya-Uganda. 
Ko Uganda, inerai Ateso kotoma odistriktan luko Katakwi, Kumi, Bukedea kede 
Soroti.  Kosodete bobo luipu ajaut odistriktan luko Pallisa, Kaberamaido, Tororo, 
Mbale, Busia, Bugiri kede Iganga. Enyamarit atutubet na ayapiar atutubet idiope 
kanu iuni akwap na ko Uganda. 
Abu elongilong lo okaru 1987 toni 1990 ko Teso komudia Iteso luepu noi. Ajai 
Iteso ice akerit aimec nenice emwaniar ore. Luipu apotu kokerata aimec odistriktan 
kwape nat Mayuge, Iganga, Kamuli, Jinja, Mukono, Kayunga, Mpigi, Kampala, 
Luwero  kede  Masindi,  luipu kakesi  mam  bongunet.  Apotu do kodokoto  kede 
aimorikikin kede atekeresinei ace nu imo. 
IPAJAN ITESO 
Mam  Ateso  erai  bon.  Inerai  angajep  naipajanakina  kede  Ateso  aiboisio  nu 
egelegela.  Ipajan Iteso eraas  Ikaramoja kede Ikumama  luko Uganda, Iturukana 
luko Kenya, Itoposa (Tepeth) luko Sudan kede Idonyira luko Ethiopia, ne ebakat 
ebe nesi elibunitotot Iteso kede Ikaramoja. Karaida ejaas ngun, mam Iteso kede 
Ikaramoja  iboyete  ainapakina.  Epol engasit lo ibaren  kacut  apakio nu  akamu. 
Kedumutu  Ikaramoja imuudun,  apopongo,  abu do engasit koraun  lo epali ido 
korono noi. Itamakit apugan aidem luka mamai ka Iteso imuudun tetere aitidisiar 
engasit lo.