Table Of ContentzlvorA"
,nvRELO RihardG rif C. S. SP.'
BLAZENKI OJI GLADUJU
Prevela
Zlata Gregurin6ic
ZAGREB
KNJIZNICA ZA DUHOVNI ZIVOT t94rt
KNJIGA DESETA
.!
,Niemadki naslov knilge:
SELIG DIE HUNGERDEN
Mariii
Nadbiskupskoi rdlnariiat Vrhbosanski pomodnici kr56ana
Br. 158?43
IMPRIMATUR.
Saraievo,2 1. lipnia1 945.
f lvan
nadbiskup vrhbosanski i melropolita
TISAK HRVATSKE TISKARE, ZAGREB, pALMOflcEVA 3
Br. 1286-ll-1-1944
DopuStas e tiskanie kniige Richard Griif C. S. Sp.: ,,Bla-
Zeni koii gladuju"'
eL y*o RAyMrELrswoz pnor.Bu
PNEDGOVOR
,snvGojoos pic illcr,it pdoeknsoZ i snPanm6 enliiol"e zem'Ztlea i itongndroniitore, pokioeiitl'i ''swvi-o lkaanot orey- l-iy'iitruw" rn'o izbduehznwsaaoiuaiu
(Ps 19' r) i;i;r* ie tfiidi stetnm ilapade ryislitt" itn freil *\*
nom Stol nto osobndn apma ntita ne ?*iaNe dtt-
;'r; "ii", i; destou ilntn'ima, Eto itr' pro*it:liuiern'o iln.se.
>To ie tte1e oilltns<; >To nas u toltJwi miai
nnd:rnaiuie,-ilnn i potwt'Eliakn e mnEern'od' nbismo rw
t" i St"'gr*na"rita"; >Ni' obmrornn' a rot' lto biesni'
Nd obzirom nn zontrfinost Ard'areibtng zh' koie za-
p'-l',-i-u skuie sust<.
Aipak le pttanle, ieli ouakartn arfing leilntniann
-c{uori tapratlan?
Kaa ilto materinlne stuarnnstt mi dakakn wgle'
(ls,mo poitwgnut4 newnitrwsto wletounag zbioaniu
ii w'd ituhu 4 po oi6!, toi.bo\onsleoi islcri w
;;',;, mi, beskrairw nnd'ttnaimn tnsar' Tai plamgEdc
tsiere, usa,il,eun rrrrsp rikr*tmiw knie u seWm od ne'
stuAercg gosPoil"stoa'
PiN; mr*a Grti!, kofio rwili itttotely oet po'
znniut) hnae uprwo iln wm pokade kakoa 8e we-
*) Koji je tako uvjerljivo govorio na5im Eitateliima
o zna6enju izpunjavanja volje BoZje u djelu >Da' Otie<'
silnn nwd krdie u naioj oieri. Kalcao nom bezlerojrw
oelilco obzmje onn ottsara. Kako goleme sn'ugep raZ6
na,Eoia olji,. Kalso nrrs ostrtosobliuie,d a postanenn go-
spoilardrna samih sebe d gospoilurim'a'wieta. Da po-
stanemo rwjue64m >poh,ti.ianm'a<s uieta i od,igramo PREIDGOVOR PISCA
preaoilnu ulogu w njegwoi sttdbt'ni. di'ni se to ilakako
du,ihtn, ltoil Kristwih ri'eii: >Moie kralietsstoo niie >Bog hode, da se svi ljudi spase i upoznaju isti-
oil oaoga sttieto<, a ipak ie iinienica, ffi rwiwdi nu< (1 Tim 2, 4). No pri ovom kod mnogih izbija
"{fi
,pol,itiiarit sarno tvrlo ooliki grie*nici d vrlo ueltko glasno i ilvo pitanje: >Sta moram. diniti, da se spa-
suetci<. sim?< (Dj ap 16, 30). Mogu li ja postati svetim?
Medu kojimo je rnie mjesto, md o tom'e nn dvo- Ova knjiga poku5ava na to odgovoriti. Jedno-
jimo. Pitanje je za nas soflno,k ako pronaei n'aiin, ds stavno i pripros[o, da sva.tko mogue razumjeti. Ho6e,
zaista m,eilu ouim posljednjhna bud,erno.P i,san i na d.a pokai,e put, kojim svi mogu i6i.
to odgoumob: uiludi, gl,ail duSe za Bogo'rrl. Viest o kraljevstvu BoZjem ima biti >radostna
dine64,i lakalrc, preilhoilno sue, \to maEema,d ,i EelnCi viest< (Lk 16, 16), a ne ne3to, 5to bi dovjeka k zemlji
joi bezkrajrn oiie uiiniti. Ontakoua> deEnjo- aeli pritiskivalo. Tako i ova mala knjiga hode da navie5ta
pdsa,c- mnhe nas ilmsestdi la najaLiih stepena ate- radostnu virest ba5 ptiBtenima i potladenim&' )r[8r
tosti<<.a ouom snisht lcniWa otkriua tajnu posue6e- lenima<, siroma,{nima, i grie5nima, da bi se >oba.mrle
nj a >m,alenil<t . $Irilt,o nilb,k oj i ne wnatraiuci se spos ob- ruke i umorrra koljena< (Hebr 1.2, t2) mogla opet
nim z,ai daanrednep okme dmrtoenjaripalc furlco Eude pridi6i.
za sjed,inienjem s Bogom. Kap taktn ona 6e - to se Tri diola knjiiice medusobno su poveza4al). Sa-
Cwsto nailamo - biti, putokazom mnogwna, 6 do- mo po vjeri i nadnararnrom procoatranju stvari mo-
ogstd brojne itruile blide Spasiteljetru Srda.l^ Zeno dodi do svladavanja samih sebe i do nadvlada-
vanja svieta- >Samo tleo ojeruje, dioi< (&uteaubri.
Uredniittso and). Sa^mop o vjeri dolazi se k ljubavi.
>Vrefu Ziaota<
1)
V. sadrZaj na kraju knjrge
8' g
Djelce neka bude lnwe6eno'Mariji, naAoi nebes-
koj Majci! S njezinim blagoslovom neka pode u sviet
i dovede nnogo >gtndnih duia< k lnsvemainjoj sve-
'tosti.
VJEIiSKA BIEDA NASEG VREIIIENA
Misijski do,mB roich, u sieirrju 1938-
P Richartl Griif, C. S. SP. NaEa vjera - teret?
Zivot je mudan tereL On nas pritiSte. I to ne
treba tek dokazati Svetim Pismom i Predajcm. ei-
njenica ne treba dokaaivati. NaIa vjera treba na^m.
NAPOMENA pomo6i, da la^kie nosirno terret Zivota i da svome fi-
UZ OSMO I DEVETO NJEMAEKO IZDANJE votu dadnemo smisao. >Dod,tte k metui sui, ko7i ste
um,orni i obteredeni i ja ca uas okriepiti. I wci 6ete
Bvimsliedom, od sredine travnja l-938. iza.Sloj e mir dru\ama wojim< (Mat 77,28 sl). Kako objasniti,
pruih s€da^m izdania evs knjige. To je dokaz, da je da za rnnoge ljude vjera nema viEe te snage, Sto viBg
jednalro dobro bila primljena kao i >>Da,'Otde<-I u da je ona za njih uz teret bivotz kao neko novo bre-
inozemstvu je bila pozdravljena, da, u mnogim z,em- me, te da im postaje joi tefim od ve6 teikog bremena.
ljama i na dona6i juik prevedena- fivota", - bremenom pod kojim stenju i uzdi5u? Kako
Jedan velegradski duEobrifuik pisao je, da je mnogi Zale, 3to su odgojeni kao katolici! Po drrrgim
knjiga na njega i njegovu zajednicu lnbudno, utjeSno vjerama Livot je udobniji i latrii! Spasitelj dodu3e
i poticateljski djelovala. Dai Bdzn da posvud gdje ka^Zes am, da nam na.me6e jaram i breme, ali on izd*
dode, jednako blagoslovno mogne djelovati i naro- iito dodaje dvie vaZne rieice: >Moj jaram je sladalc
6ito izoStriti pogld na nadnaravnu stva,most! i maie breme je Laltln< (Mat 11, 30). I najEkrtiji po-
sloda.vac plaia svojim radnicima makar i oskudnu
Misijska ku6a Knechstenden, u sieEnju 1940. nagradu. 7,er da je sano Bog tako twd, da bi htio
samo Zeti, a nikada ne sijati? (Lk 19, 2L). Zar ne.
P. Richaxd Griif C. S. SP. veli ved Stari Zavjet (Ps 33, 9): >Kuiajte d ai,ili,te;
10
11
kako je sladak Gospodin!< Bog ie dobar, on ve6 ovdje
pla6a stostmku nagradu, a powh toga daje nam Zivotnih podrudja blagom vjere, ukratlro, nedostaje
vjeEni fivot" nam djelotuornt ojera.
O vjeri s€ mnogo govori i pi6e, ali se vjera u tim
NaSa vjera - snaga! djelima obraduJe vi6e ili manje kao krepost, iako kao
boZanska krepost. A vjera je ipalr mnogo vi3e, nego
Sv. Ivan pGe: >lIoJ a oiero je pobieila,Ania nad* >puka krepost<, ona je klica, korien, pola.ana,t odka
alailaua stsiet< (1 Iv 5, 4). To wiedi i za na5e sadai- pravog nuta"rrrjeg frvota^ Vjera je u na^Eemp oima.nju
nje wieme. No kako to, da se kod to[kih tako brzo nurogo izgubila od svog temeljnog mzi,enja, i gotovo
moZo opaziti urironrost i nema^rrrost u vjeri, tako, da je tn*.e potisnuta iz svog polaznog poloZaja. Znanje
njihova vjera nije viFe dorasla da odoli bilo kakvoj je o vjeri, o Bogu, o Crkvi veliko, danas djelomidno
navali, te ne mogu vi.Ee udovoljiti dapaEe ni najjetl- i wlo veliko, ali to joi nije ni izdaleka vjena sa"ma. Sta
nostavnijlm i najpotrebnijim zahtjevima vjere? Na- nn.m koristi obseZno zra^nje o vjeri, ako je ona mrtva?
slormiei pisma Hebrejima izd{zali su teZku borbu Znanje o vjeri niti ne treba da bude vrl,o ob6irno.
trpljenja, podnosili pogrde i tjeskobe, danili r, ztu lfrrcgo je vai.nije, da se iird po vjeri. Da se il,ui, 2i,-
tvoru i s vesetjen podnosili otimanje svojih imanja ootom, koji poput dioota u sjemenu probija ljusku i,
{10, 32 s1.). A sv. Pavao ne hvali ih ba"5o sobito, on potiie na razooj. I kod dubokog vjerskog alanja vjera
im tlapade veli, da bi morali biti spremni za svoju je nedto jednostarmo, jedinstveno, jer je ne5to Zivo,
vjeru oprieti se do krvi (72,4). Ako nam na5a vjera a ipak nad sve ljudsko p6imanje uzvi5eno. U tolikoj
ne daje viFe snage, da radi nje sve pretrpimo, onda mjeri, da je ne mpZe pojneiti ni sasvim u nju pro
tomu nije kriva sama vjera, ni Bog, nego rni, samo drieti ni najbolji pnavalas du.Sa, ni najpametniji
mi. Ova knjifica, i.ije su misli doz,rele posve pod svJetski mudrac ili bogoslovac. Zna.dajno je, da Spa-
utjocajem prilika na5eg vrernens, nastoji rie5iti to pi- sitelj vjeri >velikoj kao gonr.6i6ino zrrro< prripisuje
tanje. mod da, dini dudesa (Lk 17, 6) i on sam. oanaduje na
Nama ilonas nefustaie samo Ehsau iera. Ne manj- jedhom drugom mJeetu (Mk 4, 31) goruSidino zmo
ka na;n toliko duho',rno primanjo vjeEnih istina, nego kao najmanje od svih sjemenja- S tom vjerom. $arno
viie izvr$avanje voljom onoga, Sto nas vjera udi, to tako veltkpm kao gonr.Eidino zmo * mogu se iiniti
.Jast Zivot 1n vjeri, prolzmanje naFega fivota i svih velika 6ud€6,a., pre,mie6tati gore, presadivati dnre6e
(Mt 17,'20; T.k17,6). S takvom se onds vjerom mole
a2-
sigurno vladati i fivotom i nositi teret Zivota. Kako lnteZkode zbog ogranidenosti i nedostatnosti naiega
ogromna, neizrnjema staga i ka.kova svesilna mod govora. On suZuje, ograniEava, raztrgava, fivotnu
mora da je istom u vjeri, koja viFe nd nallii goruFi- cjelinu. Ubija fivot. Jednom je redenicom uviek pri-
iinom zrnu, nego @puno razvijenom >velikom dr- kaz.ana sa,mo jedna strana istine. Slierie6om redeni-
vetu<! com ve6 bi morala biti osvietljena njena suprotna
>Moj praoeilnik Eiui oil uiere< (Ilebr 10, 38). Bez strana. A[i eto, obje reEenice, medusobno razstavlje-
ove Zive vjere ne 6e,mo doci do saw5ene ljubavi, ne ne, krive su, neizpravne, a podpuno katolidka istina
moZemo vladati svojim ilvotom, niti postati gospo- izbija tek onda, kad istodobno i uzajamno nastupaju.
darima svieta. Bez te vjere bit 6emo i ostat 6emo Tako na pr. kad govorimo o na.6em posvedenju, DG
robovi svoga >ja<. Samo po vjeri moZemo jasno upo- ra"mo re6i: >eovjek dini sve< i ,Bog dini sve<. Ni
zrraii, kako da svoju volju podpuno podredimo BoZjoj pn'a ni dmga redenica, suna, za, se uzeta, nije iz-
voljil Ova knjiga sliedeci hr misao sadinjava i zavr- pravna; rje5enje lefi u njihovu uzajamnom popunja-
Beta& knjige >Da, Otde!<< vanju. Stoga bi se uviek moralo pisati i govoriti u
suprotnim redenica.ma, da se izbjegne nerazumie-
pSlovo ubija< vanju. Ako se redcima, koji sliede, iztide sad boZan-
skp, sad ljudsko djelovanje, to je svaki put sa^nooje d-
Svi izvori na zemlji ne dadu se svesti u jedno 4a strana dotidnog pogranidnog podrudja, ali ona ne
jedino riedno korito. Po hiljadama puteva oni telru izkljuduje druge strane, nego je uviek trafi kao su- ,
k moru. Tako se ne moZe ni sve preobilje bogatstva protni pol. Ni najobitnije milosti nikada ne izklju-
fivota izrefii riedima. %ivot je odviie dubok a da bi iuju naravi, nego uviek grade na njoj, one je proti-
ga s nekoliko riedi mogli izcrpsti; prebogat i razrolik, mqju i oplemenjuju. S jedne strane pisano je: >Nitko
a da bi ga s nekoliko reEenica razf,ofiLi. Krajnje nje- ne mnEe dn0i k mend, ako ga Otac . . . ne pnwie (Iv
gove strane Iei,e odvi5e udaljene, tako da ih rieEi ne 6, 44), a ipa^k s drrge strane rieno je:. >Alto tko
mogu obuhvatiti. Ta^ko je u naravnom, ali jo3 mnogo In6e bitd mnj uienik, neka zotaji sannga sebe. .. i
vi5e u nadnaravnom Zivotu, poimence na onoJ gra- idn za rnnom< (Ift 9, 23). Pa opeL: >Tri'tte tako, dn
nici, gdje se na.rav i nadnarav spajaju u jedno. d,obijete pobjeilniiku nagrdn!< (1 Kor 9,25), a onda
Kad naravno-nadnararmi Zivot ho6emo da poka- nasuprot: >Ne stoji iln olnstitog h,ti,enja i,li trdanja,
Zemo s njegove praktiine strane, uviek nailaaimo na nego do Bodjeg mi,losrda< (Rim 9, 16).
1+ 15
Nada.ljo valja uvafiti, da su sve rieEi >tako da-
leko od istine<, kao Sto je slikani lik andela daleko
od pravoga a:rdela >Dvojim<, veli Chesterton, >da
se kojagod istina muin izr.e*;i dmga'dije nego u pri-
spodolii<.') A kako raalidito s,hva.6aju pojedinei istinu
i pravi Livot, Eto ih govoni i slike samo negs-
viestaJu! Neki misle, da svo mogu izerpsti jednom
sa,mo nrkom, dok je Anrgina, to isto neiztra.Zivo,b(%
krajno rnore. Mnogr sebi utvaraju, da jednom kret-
njom nrke mogu udiniti ono, 5to za dmge znaLi tad'
ditavog ilvota- Jednomu jedna ried ne ka.Zen i6ta, >pa .t
E
to ni& ni$ta novoga(, dok se dmgpme u jednoj >sta- Er
roJ r{edi< otvara posve novi sviet. Sv. Pismo je ne-
Rvll ler ro
izcrpivo more, koje u sebi sa^kriva npvo i staro, ali
dije btago ne pliva na porrr5ini
Ova knjiga ne 6e svima jsto redi. Zakon o shva-
6anju onoga Eto Cujemo - >Svatko iuje propovied-
nika na svono vlastitom jezilm( - wiedi i z.s raz;.t-
ndsyenje onoga Sto dita^mo. Pa kaho je ne samo pr.o-
poviedniku, nego i sluFaiu propoviedi potreban Duh
Sveti, isto je tako i pisor i ditatelju- Ovaj Duh Sveti
neka napuni obojicu, pima i iitatelja, da upozraju,
*to je pravo, prime snagu, da ono 5to su upoanali
pretvore u djelo, primiene naime u fivptu-
r)
Filozofski je to pretjerano. Istine se izriEu i Eistim
idejama. (Op. ur.).
L6
GLI\D ZA BOGOM
16;nja naravi za ciljem
Sve stvoreno upravljeno je prema nekom odre-
denom cilju i nosi u sebi naravnu, neod.oljivu teinju,
da postigrre svoju konainu swhu. Voda nalazi svoj
But do mora preko stotina i tisu6a kilometara. Tehnja
je talro ja.ka i velika, da je moZemo prisiliti na rad,
izkoristiti je, ali je nikada ne moXemo ukloniti. Biljka
naginje k svietlu, zraku, vodi; ona izkoriBduje svaftu
priliku i mogudnost, koje joj se bilo kaho pruZaju,
da dp njih dotle. Isfa teZnja za postignudem cilja lefi
u svakoj Zivotinji. U tamnoj, naravno-jakoj teZnji
nastoj,i i Zivotinja posti6i sve, 3to slt'ii razvoiu nie-
nog Zivota. >I roda u zraku zna svoje vrieme, golub
i lastavica i Zdral drZe se vremena powatka svo-
jega* (Jer 8, 7). Sva stvorena b16,ai ,ele i tra.Ze sa,mo
ono, Sto sluZi upodpunjenju i povecanju njihova bi-
vovanja. Sa-mo dovjek - >kruna stvorenja< - luta
naokolo, >koleba i tetura kao pijan< (Ps 106, 27).
U potrazi za Bogom
Bog je i nema ljudima postavio cilj, koga tre-
tarno a i moZemo posti6i. Taj je cilj On sam. NaEa
19
