Table Of Content3 ,, ,,
k:
kapital klasa kritika
Broj 1.
Kako čitati Marxov Kapital?
Wolfgang Fritz Haug vs. Michael Heinrich
Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive
Tekstovi nastali na osnovi izlaganja održanih na
konferenciji Centra za radničke studije u listopadu 2013.
Recenzije
Ellen Meiksins Wood, Heide Gerstenberger,
Jan Rehmann, Michael Lebowitz, Lars T. Lih
Časopis Centra za radničke studije /
god. 1, br. 1, 2014. ISSN 1849-6210
Impressum:
Naziv: 3k: kapital, klasa, kritika
br. 1/ 2014.
ISSN 1849-6210
Naklada: 500
Uredništvo:
Stipe Ćurković, Marko Kostanić, Mislav Žitko
Grafičko oblikovanje i prijelom:
Iva Marčetić
Lektura:
Marko Kostanić
Tisak:
Kerschoffset
Izdavač:
Centar za radničke studije, Zagreb
Adresa uredništva:
10000 Zagreb, Ljudevita Posavskog 36
e-mail: [email protected]
www.radnickistudiji.org
Časopis izlazi dva puta godišnje uz potporu Rosa
Luxemburg Stiftunga, Southeast Europe
3k: kapital, klasa, kritika časopis je Centra za radničke studije. Njegov
sadržaj je teorijski, njegove intencije su teorijske i političke. Veliko ideološko
“čišćenje” intelektualnog i političkog života postjugoslavenskih društava
od svakog traga marksizma, za posljedicu je imalo pogubno osiromašenje
konceptualnog aparata za analizu i kritiku dramatičnih društvenih promjena
koje su nastupile s agresivnom i obuhvatnom restauracijom kapitalizma u regiji.
Kritičko i teorijsko samoosiromašenje reflektiralo se i u političkoj i ideološkoj
dezorijentaciji ljevice i eroziji njezinog društvenog značaja. Programatika i
urednička politika 3k proizlaze iz čvrstog uvjerenja da obnova recepcije Marxove
kritike i pluralizma suvremenih marksističkih teorija predstavljaju nužan uvjet
raskida s intelektualnim i političkim statusom quo. Doprinos obnovi sistemske
analize i kritike kapitalizma i teorijskom produbljivanju njihove recepcije u
regiji, nadamo se, doprinos je i afirmaciji perspektive njegova nadilaženja.
Sadržaj:
Kako čitati Marxov Kapital?
Wolfgang Fritz Haug vs. Michael Heinrich
Uvod: Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich................................7
Wolfgang Fritz Haug: Historijsko/Logičko..........................................................17
Michael Heinrich: Novac i kredit u kritici političke ekonomije.......................39
Wolfgang Fritz Haug: Rastuće sumnje u monetarnu teoriju vrijednosti.......53
Michael Heinrich: O “prakseologiji”,
“izvođenjima iz pojma” i čitanju tekstova...........................................................73
Wolfgang Fritz Haug: Prilog kritici monetarnog čitanja Kapitala:
Heinrichov Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije I...................................85
Wolfgang Fritz Haug: Prilog kritici monetarnog čitanja Kapitala:
Heinrichov Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije II......................................95
Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive
Uvod.....................................................................................................................109
Dora Levačić: Ne/produktivni odnos marksizma i feminizma .....................113
Danijela Dolenec: Zajedničko upravljanje kao princip
socijalističkog guvernmentaliteta......................................................................133
Tomislav Medak: Civilno društvo i politički rad na ljevici...............................139
Jovica Lončar: Čemu služi sindikalno organiziranje i kakve
veze ljevica ima s tim?........................................................................................149
Vuk Vuković: Leve organizacije i partije:
“Misliti malo” vs. “Misliti veliko”.........................................................................161
Madlen Nikolova: O postsocijalističkoj ljevici u Bugarskoj............................171
Aleksandar Stojanović: Osobenost srpskog političkog
konteksta i posledice po levu politiku..............................................................183
Recenzije
Ellen Meiksins Wood,
Liberty and property: A Social History of Western
Political Thought from Renaissance to Enlightenment ......................................205
Heide Gerstenberger,
Impersonal power ...............................................................................................211
Jan Rehmann,
Theories of Ideology ............................................................................................217
Michael Lebowitz,
The Contradictions of “Real Socialism”:
The Conductor and the Conducted......................................................................223
Lars T. Lih,
Lenin Rediscovered: What Is to Be Done? In Context .........................................229
?
Kako čitati Marxov Kapital
.
Wolfgang Fritz Haug vs Michael Heinrich
Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich
Prvi broj časopisa 3k: kapital, klasa, kritika otvaramo prijevodom
debate između Wolfganga Fritza Hauga i Michaela Heinricha vođene
2003. i 2004. godine na stranicama Das Argument, časopisa koji je još
1959. osnovao sam Haug i u kojemu do danas igra vodeću ulogu kao
izdavač i urednik. Iste godine osniva izdavačku kuću Argument Verlag,
čiji izdavački program, eksplicitno posvećen “obnovi lijeve teorije”,
zrcali polihistorijske ambicije Hauga kao urednika i autora. Argument
Verlag, pored časopisa i brojnih knjiga Hauga i njegove supruge,
marksističko-feminističke sociologinje Frigge Haug, između ostalog
izdaje njemačke prijevode izabranih spisa Stuarta Halla u pet knjiga,
monumentalnu kritičku studiju o Nietzscheu Domenica Losurda
na preko 1100 stranica, te kritičko izdanje kompletnih zatvorskih
bilježnica Antonija Gramscija u deset tomova na ukupno 3600 stranica.
Još ambiciozniji izdavački poduhvat predstavlja Historisch-Kritisches
Wörterbuch des Marxismus (HKWM) – Historijsko-kritički pojmovnik
marksizma: prva knjiga izdana je 1994. godine, zaključna petnaesta
planirana je za 2021. godinu. Dosad je objavljeno osam knjiga (u
jedanaest svezaka). Iniciran u doba historijske erozije teorijskog
i političkog utjecaja marksističke ljevice nakon kolapsa državnih
socijalizama, HKWM je na prijetnju potiskivanja i brisanja njenih
teorijskih i političkih doprinosa odgovorio sustavnim sabiranjem i
kritičkom reevaluacijom njenog pojmovnog aparata. Enciklopedijske
ambicije projekta potvrđuju i inkluzivnost i međunarodni raspon
uključenih autorskih suradnika na ukupno planiranih 1500 natuknica,
u upadljivom odmaku od često kritiziranog teorijskog parohijalizma
velikog dijela njemačke ljevice.1
Haug je i autor dvadesetak knjiga i gotovo nepreglednog broja eseja
i članaka širokog tematskog raspona, koji, između ostalog, obuhvaća
kritiku robne estetike, teoriju fašizma, teoriju ideologije, pitanje odnos
filozofije i marksizma, tehnološke i društvene promjene suvremenog
kapitalizma, filozofiju kulture, te interpretacije Brechta, Gramscija i
Marxa.2 Haug je bio i centralna figura utjecajne istraživačke skupine
1) Analogan projekt, ali bitno manjeg obujma, predstavlja Historisch-Kritisches Wörterbuch des Feminismus
(HKWF) – Historijsko-kritički pojmovnik feminizma, pod uredničkim vodstvom Frigge Haug, čiji prvi tom je
objavljen 2003. godine.
2) Dvije Haugove knjige postoje i u jugoslavenskim izdanjima: Uvod u “Kapital”: dvanaest predavanja,
Beograd: Komunist, 1979., u prijevodu Hotimira Burgera; te Kritika robne estetike, Beograd: Istraživačko-
izdavački centar SSO Srbije, 1981., u prijevodu Olivere Petrović i Zorana Gavrića
Projekt Ideologietheorie (Projekt teorija ideologije) koja je putem
kritičke rekonceptualizacije pojma ideologije 1970-ih i 1980-ih, a
uslijed iskustva poraza šezdesetosmaških revolucionarnih nadanja,
pokušala teorijski odgonetnuti razloge za sistemsku stabilnost
razvijenih kapitalističkih društava, usprkos političkim izazovima i
ekonomskim krizama. Osim po uredničkom i autorskom utjecaju i
produktivnosti, Haug je na njemačkoj intelektualnoj ljevici poznat i
kao žestok, često i nemilosrdan, polemičar osebujnog retoričkog
stila. Tu reputaciju nije iznevjerio ni u raspravi s Heinrichom.
Michael Heinrich po mnogočemu predstavlja intelektualnu
suprotnost Haugu. Nasuprot širokog spektra tema na koje je
publicirao Haug, Heinrichove dosad objavljene četiri knjige3 i
većina članaka posvećene su kritičkoj (re)evaluaciji Marxove kritike
političke ekonomije, njezinih razvojnih cezura i dometa, ali i granica
i nedosljednosti. Ako je Haug po intelektualnim ambicijama polimat,
Heinrich je izraziti intelektualni specijalist. Odlikuju ga rijetko jasan
stil, filološka akribija, sistematičnost i logička transparentnost
argumentacije. Heinrich je ujedno istaknuti pripadnik ‘mlađe’
generacije teoretičara iz interpretacijske tradicije tzv. Novog čitanja
Marxa 4 (Neue Marx Lektüre), koja korijene vuče iz pionirskih radova
nekadašnjih Adornovih studenata Hans-Georga Backhausa i Helmuta
Reichelta iz ranih 1970-ih.5 Kao i za druge predstavnike Novog
3) Die Wissenschaft vom Wert, Münster: Westfälisches Dampfboot, 2. izmijenjeno i prošireno izdanje, 1999.;
Kritik der politischen Ökonomie, Stuttgart: Schmetterling Verlag, 2004.; Wie das Marxsche “Kapital” lesen?
Teil 1, Stuttgart: Schmetterling Verlag, 2009.; Wie das Marxsche “Kapital” lesen? Teil 2, Stuttgart: Schmet-
terling Verlag, 2013.
4) Za sažet prikaz razvoja i specifičnosti Novog čitanja Marxa u kontekstu šire povijesti marksizma, pisan iz
perspektive predstavnika NML-a, vidi: Ingo Elbe, “Između Marksa, marksizma i marksizama – načini čitanja
Marksove teorije”, na: http://drustvenaanaliza.blogspot.com/2014/01/ingo-elbe-izmeu-marksa-marksizma-i.
html
5) Backhaus je u 1997. objavljenoj zbirci svojih najvažnijih članaka kao apendiks objavio svoje bilješke s
Adornova seminara iz 1962. godine. U predgovoru ističe da je ponovno čitavši te bilješke morao uvidjeti da
su u njima već izraženi neki centralni motivi njegova vlastitog kasnijeg rada. Ipak, kao ključni svjesni poticaj
razvoju vlastite interpretacije Marxa ističe slučajni pronalazak rijetkog prvog izdanja prvog toma Kapitala iz
1867. u biblioteci studentskog doma u Frankfurtu. Usp. Dialektik der Wertform, Freiburg: Ça ira, 1997., str.
29, 501-13. U naknadnoj je perspektivi dakako moguće identificirati i ranije interpretatore koji su naglasak
stavljali na Marxovu teoriju vrijednost i problematiku fetišizma. Najsistematičniji među njima je vjerojatno
sovjetski ekonomist Isaak Iljič Rubin, čiji su Ogledi o Marxovoj teoriji vrijednosti na ruskom izvorno objav-
ljeni još 1924. No kako recepcija Rubina u Njemačkoj započinje tek 1970-ih, njegov rad nije bio neposredan
izvor u inicijalnoj fazi razvoja zapadnonjemačkog Novog čitanja Marxa. Usp. Isaak Iljič Rubin, Ogledi o
Marxovoj teoriji vrijednosti, Zagreb: Stvarnost, 1978.
