Table Of ContentALEKSANDAR JAKIR
DALMACIJA U MEĐURATNOM
RAZDOBLJU 1918. - 1941.
LEYKAM International
NAKLADNIK
Leykam international d.o.o., Ilica 42, HR-10000 Zagreb
www.leykam-international.hr
ZA NAKLADNIKA
Jurgen Ehgartner
BIBLIOTEKA
DHRUflCSKfl
pouuesc
UREDNIK BIBLIOTEKE
Neven Budak
UREDNIK SVESKA
Neven Budak
RECENZENTI
TihomirCipek
Zdravka Jelaska Marijan
© Leykam international d.o.o., Zagreb, 2018.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati
ni na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopuštenja.
ISBN 978-953-7534-65-3 (cjelina) - tvrdi uvez
ISBN 978-953-340-070-9 (sv.2) - tvrdi uvez
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001009779.
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti
i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti.
Knjigu posvećujem uspomeni na moga dida Slavka Jakira
Brela (1908. - 1990.), koji je kao težak-ribar-brodar u Dalmaciji
proživio razdoblje o kojemu je riječ u ovoj knjizi.
S A D R Ž A J
Sadržaj 8
Predgovor 9
Uvodne napomene 11
Uvodne napomene o izvorima i literaturi 20
1. Dalmacija kao laboratorij i poprište procesa
stvaranja modernih nacija 23
li, Nacija i nacionalizam kao pojava i historiografski problem 27
i»2. Uloga vjerskih pripadnosti u oblikovanju nacionalnih identiteta 35
i/2.i. Društveni i vjerski miljei u povijesnom kontekstu 37
1.2.2. Katolička Crkva u Dalmaciji 38
1.2.3, Srpska pravoslavna Crkva u Dalmaciji 41
1.3. Kulturne razlike u procesu oblikovanja nacionalnih identiteta 48
Bibliografija 52
2. Kraj Velikog rata i kraj Austrije u Dalmaciji 54
2/i, Posljedice Velikoga rata u rubnoj austrijskoj pokrajini Dalmaciji 55
2.2. Prvi svjetski rat u dalmatinskoj svakodnevici 59
23. Implozija austrijske vlasti i prvi politički potezi
u novoj i privremenoj državi 63
2,4 Iluzije o političkoj idili u prvoj jugoslavenskoj državi 69
Bibliografija 71
3. Dalmacija i Jadransko pitanje 72
3/i, Talijanska teritorijalna presizanja 74
3.2. Opasnost talijansko-hrvatskog rata na Jadranu 78
33* Blagotvorna uloga američke ratne mornarice 80
3,4« Diplomatska borba oko Dalmacije 85
Bibliografija 91
6
4. Politička mobilizacija u znaku jugoslavenstva
i pokušaj stvaranja nove nacije 93
4.1. Jugoslavenstvo u međuratnoj Dalmaciji 95
4.2, Unitarističko Omladinsko jugoslavenstvo 99
4.3 Jugoslavenski nacionalizam bez jugoslavenske nacije.
ORJUNA kao protofašistički pokret 103
Bibliografija 110
5. Politički i gospodarski život
u Dalmaciji u međuratnom razdoblju 112
5.1. Split kao političko i gospodarsko središte Dalmacije 118
5.2. Razvoj industrije 127
5.3. Borba za željeznicu u Dalmaciji 129
5.4 Privredna struktura i socijalno pitanje u Dalmaciji 139
5.5. Iseljavanje iz Dalmacije 157
Bibliografija 160
6. Dalmatinsko selo u međuratnom razdoblju 164
61, Položaj dalmatinskih težaka 166
6.2. Osnovne značajke i problemi dalmatinskog sela 170
6.3. Kolonat kao specifičan oblik zemljišnih odnosa 183
6.4. Manjkava agrarna reforma u novoj državi 184
6.5. Gospodarska kriza i zaduženost 209
6.6. Zaostala agrarna proizvodnja i prenapučenost 216
Bibliografija 222
7
S A D R Ž A J
7. Glavne značajke društvenih i političkih procesa 223
7.1. Školstvo i prosvjeta 223
7:2, Zadrugarstvo . 231
73 Politički uspon Hrvatske seljačke stranke 238
«
74- Dalmacija u Banovini Hrvatskoj 254
7.5. Kraj Prve Jugoslavije 266
Bibliografija 271
Zaključna razmatranja 273
Prilozi: povijesni zemljovidi 283
Kazala 289
Kazalo osobnih imena 291
Kazalo imena mjesta 297
8
Predgovor
O Dalmaciji u razdoblju između dvaju svjetskih ratova nema opsežnijega
sustavnog historiografskog djela na hrvatskom jeziku, no postoje brojni
vrijedni znanstveni radovi o pojedinim aspektima njezina povijesnog razvoja
između 1918. i 1941. Ova knjiga pokušaj je da se čitatelju pruži sintetički
pregled nekih od važnijih aspekata povijesti Dalmacije u međuratnom
razdoblju kroz prikaz glavnih političkih i društvenih procesa na njezinu
području. Tekst predstavlja drugi svezak u nizu posvećenom hrvatskoj
povijesti u 20. stoljeću i nastao je temeljem postojeće literature, koja se na
kraju teksta navodi u bibliografiji po pojedinim poglavljima, te kao plod
vlastita dosadašnjeg bavljenja nekim od ovdje spomenutih tema. Rezultati
tih istraživanja objavljeni su u raznim člancima te u jednoj monografiji 1999.,
a koja je nastala na temelju mojega doktorskog rada koji je dvije godine
prije toga obranjen na Sveučilištu Erlangen-Nurnberg u Njemačkoj.1 Svoje
ondje izložene teze nadopunio sam uvidima do kojih sam došao dodatnim
vlastitim istraživanjem i predajući tu materiju u sklopu nekoliko kolegija
na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i, dakako,
temeljem dodatnih spoznaja iz radova povjesničara koji su se također bavili
Dalmacijom u tom razdoblju. Iskreno sam zahvalan svim kolegicama i kole
gama koji su mi svojim promišljanjima i sugestijama pomogli u formiranju
ovdje izloženih stajališta o problemima o kojima će biti govora u ovom
tekstu. Posebno bih istaknuo koliko mi je pomoglo iskustvo sveučilišne
nastave. Rasprave sa studenticama i studentima u sklopu kolegija u kojima
smo se zajedno bavili suvremenom nacionalnom poviješću značajno su mi
pomogle u pokušaju razumijevanja najvažnijih aspekata povijesnog procesa
u razdoblju između dvaju svjetskih ratova u Dalmaciji.
1 Aleksandar Jakir: Dalmatien zwischen den VVeltkriegen. Agrarische und urbane Lebenswelt
und das Scheitern der jugoslawischen Integration. (Oldenbourg-Verlag) Munchen, 1999.
(= Sudosteuropaische Arbeiten 104), 534 str., ostali radovi navedeni su u bibliografiji.
9
vor Od srca zahvaljujem recenzentima rukopisa, prof. dr. sc. Tihomiru Cipeku
o
g
ed s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Zdravki Jelaska
Pr
| Marijan, višoj znanstvenoj savjetnici na Hrvatskom institutu za povijest, kao
1.
4
19 i svojim kolegicama i kolegama splitskog Odsjeka za povijest, naročito kolegi
18. - i prijatelju prof. dr. sc. Marku Trogrliću, čiju Dalmaciju u 19. stoljeću ovaj
9
1
u svezak nastavlja, i mojim bivšim i sadašnjim studenticama i studentima u
blj
o
zd Splitu. Velika hvala dvojici vrsnih poznavatelja Dalmacije, prof. dr. sc. Inoslavu
a
m r Beškeru, kolegi filologu sa splitskog fakulteta, i Cojku Boriću, publicistu,
o
n
at književnom prevoditelju i intelelektualcu demokratskih uvjerenja, rođenom
ur
đ
me 1932. u Podgori, te mojim mlađim kolegama iz nove generacije povjesničara,
u
a doktorandima na Filozofskim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta
cij
a
m u Zagrebu, Marijanu Buljanu i Matku Clobačniku, mag. hist., mag. educ.
al
D
hist. et phil. Svi oni pročitali su rukopis o Dalmaciji između 1918. i 1941. i sa
mnom podijelili svoje dojmove, a njihova opažanja i napomene bili su mi
itekako dragocjeni.
Aleksandar Jakir
10
Uvodne napomene
Dalmacija kao europska i mediteranska regija na istočnoj obali Jadrana
nedvojbeno je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj, a koji
se upotrebljava još u antičko vrijeme. Pojam se danas odnosi na područje
od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro
na jugu. Činjenica je da se Dalmacija kroz povijest nikada nije profilirala ni
kao etnički ni kao nacionalni naziv, nego kao teritorijalni, administrativni
i kulturalni pojam. Kraj Prvoga svjetskog rata, raspad Austro-Ugarske i
stvaranje jugoslavenske države 1918., u čiji je sastav Dalmacija najvećim
svojim dijelom ušla, označava duboku državno-pravnu prekretnicu. Što je
za Dalmaciju i njeno stanovništvo značio ulazak u Kraljevstvo Srba, Hrvata
i Slovenaca, proglašeno 1. prosinca 1918. u Beogradu (od 1921. Kraljevine
SHS, od 1929. Kraljevine Jugoslavije) i temeljne razvojne procese pokušat
ćemo pratiti na nekoliko područja od kraja Prvoga do početka Drugoga
svjetskog rata, koji je u Dalmaciji kao u drugim hrvatskim krajevima započeo
6. travnja 1941.
Stjepan Radić kao vođa stranke koja je u međuraću doista, kako je još 1902.
najavljivao, postala najveća stranka u Hrvatskoj, u svojoj Poruci seljačkom
narodu 7. listopada 1918. nije isključivao zajedničku jugoslavensku državu,
ali je kao temeljno načelo isticao i postavljao posve jednako pravo i jednako
poštovanje svih naroda u jednoj takvoj državi. Može se reći da je Radić
1918. pokušavao spasiti hrvatsku državnost u okviru svojih mogućnosti,
ali svakako ne bismo smjeli zaboraviti na širi kontekst. Iz Radićeva spisa
Seljačka sviest i narodna volja - put k seljačkoj republici, što ga je objavio
pet godina nakon tih događaja, proizlazi da se već 20. studenoga 1918.
trebao prihvatiti u Narodnom vijeću prijedlog dalmatinske vlade da se prizna
dinastija Karađorđevića i imenuje središnja vlada za sve državne poslove i
za cijelo područje novoga kraljevstva. I ponovno, 30. studenoga, kako je
u historiografiji još Bogdan Krizman naveo, u Beograd je iz Splita stigao
brzojav dalmatinske vlade u kojem se zaklinjalo u ime čitavoga pučanstva
Dalmacije sve kompetentne faktore, da bez daljega oklijevanja i bez obzira na
