Zagrebačka općina Trnje u radničkom i komunističkom pokretu i socijalističkoj revoluciji

230 Pages·1981·11.186 MB·230\230

by  Mira Kolar-Dimitrijević (ur.)

Zagrebačko
'TRNJE
skupština općine trnje
Izdavački odbor
SLAVICA BASIC, MLADEN B02EK, DUŠAN CALIC, NEĐA DRAKULIC
DAVOR GASPIC, STEVO JOVELIC, ZVONKO KOBESCAK,
FELIKS LUKMAN, MILAN PETROVIC, PETAR PRPIC,
BRANISLAV ROKAVEC, NIKOLA SMILJANIC, REFIKA ŠUVALIC
DUSKO VELJANOVIC, OTO 2UNKO
Autori
BOSILJKA JANJATOVIC, MIRA KOLAR-DIMITRIJEVIC,
STANISLAVA KOPRIVICA-OŠTRIC, VLADO OSTRIC, VOJO RAJCEVIC
ZDENKA SIMUNCIC-BOBETKO, SLOBODAN 2ARIC
Urednik
MIRA KOLAR-DIMITRIJEVIC
MONOGRAFIJA IZRAĐENA I PRIREĐENA ZA TISAK U INSTITUTU
ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA HRVATSKE, ZAGREB
Zagrebačka općina
MHIS
u radničkom
komunističkom pokretu
i socijalističkoj
revoluciji
Zagreb 1981

Predgovor Bogata je povijesna i revolucionarna tradicija današnje općine Trnje.
Da se otrgne od zaborava sve ono što su prethodne generacije ostvarile,
a posebno događaji u radničkom i komunističkom pokretu, na itticija-
tivu Saveza boraca Općinska konferencija SSRNH dala je prijedlog,
koji je usvojila Skupština općine, da se izradi monografija o radničkom
i komunističkom pokretu na području naše komune. Ova monografija,
koju je izradio Institut za historiju radničkog pokreta, pojavljuje se
pred čitaocem u 1981. godini, kad slavimo veliki jubilej — 40-godišnjicu
ustanka i socijalističke revolucije. I ona je prilog više obilježavanju
toga jubileja u radničkom Trnju u kojemu je osnovana prva partijska
organizacija u Hrvatskoj. Ona riječju i slikom govori otkuda smo pošli
i kamo stremimo.
Općina Trnje prostire se na 7,4 kvadratnih kilometara. Njena je gra­
nica na sjeveru željeznička pruga, na jug se prostire do rijeke Save.
na zapadu joj je granica Savska cesta, a na istoku Heinzelova, Folnego-
vićeva i Držićeva ulica. U tom prostoru živi oko 50.000 stanovnika. Prije
rata na tom je području živjelo 12.000 do 15.000 građana. Naseljena
je bila tek petina teritorija današnje komune, a ostalo je bilo poljo­
privredno zemljište, i dio stanovnika bavio se isključivo poljoprivre­
dom. U to su vrijeme od industrijskih objekata najznačajniji bili Že­
ljeznička radionica, Tvornica baterija, »Ventilator«, »Katran«, Tvornica
papira, Paromlin i više zanatskih radionica.
Poslije oslobođenja, Trnje se kao i cijeli grad i zemlja naglo razvija.
Na nekadašnjim oranicama i ledinama niču nove tvornice, stambene i
ostale zgrade. Zbog naglog priliva stanovništva sa sela i nedostatka
urbanističkih planova, taj je razvoj pratila i neplanska izgradnja. U
širenju Zagreba na sve strane općina Trnje prostornim planovima
postaje dao središta grada. Razvija se cestovna mreža i grade komu­
nalne instalacije. Izgrađene su moderne saobraćajnice u dužini od 34
kilometra (Ulica proleterskih brigada, Avenija bratstva i jedinstva,
Držićeva i druge). Temeljito je popravljeno 56 kilometara starih puto­
va. Iako se komunalna mreža brzo razvijala, ipak još oko sedam tisuća
žitelja nema vodovoda i kanalizacije.
Poslije rata izgrađeno je oko devet tisuća stanova koji imaju oko
700.000 kvadratnih metara stambenog prostora i 50.000 poslovnog pro­
stora. Među građevinama ističu se Gradska vijećnica, »Palača pravde«,
Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«, »Vjesnik«, zgrada društveno-
-političkih organizacija SRH i druge.
Trnje je prostorno najmanja općina u Zagrebu (0,6 posto površine
grada), ali se na njezinoj površini nalazi oko 14 posto privrednih po­
tencijala grada. Tolika je i vrijednost ostvarenog društvenog proizvoda
privrede Zagreba. U radnim kolektivima općine zaposleno je oko 57.000
radnika (više nego što općina ima stanovnika), a to je 13,3 posto od
svih zaposlenih u gradu. Radnici su udružili svoj rad u 239 osnovnih
organizacija udruženog rada. Među njima je 95 industrijskih, 50 fi-
nancijsko-tehničkih, 30 građevinskih, 32 trgovinske, devet prometnih,
sedam ugostiteljskih, isto toliko znanstvenih, te pet stambeno-komunal-
nih i četiri vodoprivredne. Privreda Trn ja ima pretežno proizvodni ka­
rakter. U proizvodnim djelatnostima zaposleno je više od 67 posto
radnika koji ostvaruju oko 60 posto društvenog proizvoda. Nekoliko
5
privrednih organizacija (INA-industrija nafte, »Hidroelektra«, Kemijski
kombinat i ostale) zauzimaju značajno mjesto u ukupnoj privredi
Jugoslavije.
Neposredno poslije rata na teritoriju naše komune nije bilo predškol­
skih, srednjih i visokoškolskih ustanova. Brzi razvoj općine (osobito u
posljednjih 20 godina) pratio je i brzi razvoj društvenih djelatnosti.
Danas djeluju četiri predškolske radne organizacije koje se brinu za
gotovo trećinu predškolske djece u općini. Više od 3400 djece uči u
sedam osnovnih škola, a isto toliko učenika školuje se u dva centra
usmjerenog obrazovanja. Na tri fakulteta i jednu višu školu upisano
je više od 11.200 studenata. Na području općine nalazi se i više znan­
stvenih institucija republičkog značaja.
Razna amaterska kulturno-umjetnička društva, koja su djelovala pri
školama i radnim kolektivima uz pomoć društveno-političkih organiza­
cija, posebno omladine, pridonosila su u poslijeratnom razdoblju
brzom razvoju kulture. Među njima je i afirmirano Kulturno-umjetničko
društvo »Vinko Jeđut« koje i danas djeluje. Osnivaju se biblioteke. Po
broju knjiga i obrtu knjižnog fonda biblioteka »Marin Držić« zauzima
jedno od prvih mjesta u gradu. Veliki zamah razvoju kulture daje
Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«. U tom hramu glazbe dje­
luje Zagrebačka filharmonija, Muzička omladina Hrvatske i Koncert­
na direkcija. Značajan doprinos razvoju kulture i obrazovanja daje i
Radničko sveučilište »Moša Pijade«.
Danas u našoj komuni djeluje oko 90 sportskih društava (»Jedinstvo«,
»Lokomotiva«, »Zitokombinat«, »Trnje« koje se ranije zvalo »Torpe­
do«, itd.), a tu su i sportsko-rekreacioni centri »Veslačko«, »Trnje« i
»Savica«, što sve omogućuje raznovrsne sportske aktivnosti za oko
25.000 radnih ljudi i građana, a Društvo za tjelesni odgoj »Partizan«
okuplja oko 12.000 članova.
0 zdravlju radnih ljudi i građana brine se Dom zdravlja u sastavu ko­
jega djeluje 17 stanica medicine rada, pet stanica opće medicine, dis-
panzerska služba, medicinska dijagnostika, stomatološka i ljekarnička
služba. U oblasti socijalne zaštite, koja je u poslijeratnim godinama bila
briga cijele zajednice, vrlo uspješno djeluje Centar za socijalni rad
(osnovan 1961. godine) i Dom umirovljenika u sastavu kojega djeluje
1 Gerijatrijski centar. O tome govori i dodjela nagrade »Tatjana
Marinić« Centru i nagrada grada Zagreba (za 1979. godinu) Domu
umirovljenika.
Bitan uvjet razvoja naše komune bilo je osnivanje i razvoj narodne
vlasti od narodnooslobodilačkih odbora, te prvih poslijeratnih izbora
pa do današnje delegatske skupštine. Delegatska skupština općine
Trnje (konstituirana 1978. godine) ima u Vijeću udruženog rada 70
delegata, i po 35 u Vijeću mjesnih zajednica i Društveno-političkom
vijeću. Delegatsko odlučivanje radni ljudi i građani ostvaruju u 426
delegacija koje imaju 3820 članova.
Raznovrsna aktivnost, uz angažiranje radnih ljudi i građana, odvija se
u društveno-političkim organizacijama. U Socijalističkom savezu radnog
naroda općine Trnje djeluje više od 37.000 članova, u Savezu komu­
nista 12.500, Savezu sindikata 47.000, Savezu boraca 3000, Savezu so­
cijalističke omladine 27.000 članova. I u društvenim organizacijama
djeluje velik broj radnih ljudi i građana. Svaki drugi stanovnik ko­
6