Table Of Contenttu]1
t,
.r1r\
{jl
.f*
Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu NRH broj 18642-1953.p reporuEuje knjigu rHrvatski narodnt
vez( od Adele P I e 3 e, u izdanju Seljaike Sloge s time, da se ista moZe upotrebljavati kao pri-
l-"
v .ii, ; rulnik za Zenski rudnl rad u op6eobr4zovnimlenskim strudnim i domadinskim Skolama.
I
t
\
I
i
HRVATS4T NARODNT VE.Z
I rcse
i
Izdava6: SEIJACKA SLOGA
Zagreb, Ulica Sociialistidke revolucije 17lI
Za izdavata: Nad,a Srernec
Nadzor nad Stampom: CuEa Smokuina
t\*,\
\,
..to o
Lrv.,bh
:J'odn l vc:
nsroffi
A duLoPluEe
ilr
ruatsko je selo sticajem historijskih, drultuenih i kulturnih
odnosa saluualo - aelikim dijelorn - niz rukotuorina, u koiirna
stara tehnika izrade, ukrasi i oblici joi uaiiek dol'aze do izraza.
Neko1 su te rukotoorine slulile iskljulitso potrebo:rno kutne zo-
jednice i njihoaoj se izradi posveliualo mnogo urernena, trudo
i ljubaui. To praenstueno arijedi za tekstilne izrad,eui:n'ek,o je su
satuuale najutie od, starih ujeYtina.
JoE donedauno hraatsko je selo prerailitsalo vunu, lan i
konopl"ju za suoje potrebe. A otse je sirotstne prerad,iaalo od suog dolaska u ronorn
Srednjem aijeku u dona\nju postojbr,nu, jer su bile od aeltkog znaEenja zo njegouu
nolnju i kutne potrebe. I u tim se tekstilnim rakotuorinama kroz stoljeta tal.olio no
prastare oblike, Eitaa liuopisni suijet Sarenila boja, kroja i ukrasa nryote. Ti ukrssr
nisu bili posljedica sl:uiajnostt, namjerauani ili nena.mjerauani dodaci ruhu ili ku6-
nim tekstr,l,nirnp redmetr,ma (jastucima, plahtama i sl.), ue1 je to bta tradicional,ni
izraz 1iaog oblikorsanja umjetnilkog osjetanja i izia"Eatsanja,u ko'rne,j e bila obuhua'
tena ditaua zajednica, uieg ili ii,reg pod,ruljo (sel.o,o ptina, Zupa). Najprije izroiauani
u proailnim ili neprcuilnim lini,jarno, m,ahom kao ba\ttna prethistorilskih kultura,
oni su staarali izoor na\eg narodnog orn&mentnog blago" Kasnije se ornarnentni
iMlr
izraz obogatio biljnim motiuimt, koji su primijenjeni ili naturalistidki il,i stilizirani.
Stilizirani su t:iile odgouarali duhounom nastrojenju sela, jer w se u njima sodu-
uali i stari simbolilki oblici.
Monje su primjenjioani liuottnjski oblici, a pogotouu ljudski likotyt. Kao ds
ie njihotso pokretnost smetalo i uznemiriuala seljaka, ukorijenjenog u zemlju. Po-
ktetni Ziootinjski motiu blizok je nemirnorn seliocu, stodart - norna.d,u.
Medu tekstilnim rakotuorinarna je tehnika uezenja dala nojiire prostwne mo-
gutnosti zo, ornamentno iliuljouanie. Daleko uete nego kod tkonja, gdie je oktsir
tkaloEkog stano-postotstjao graniee. Tehnika uezenja nastala postepenim iskustaenim
procesorn odrediuolo je i so sooje strane izroEajne mogu1nosti uezhta i oblikoaolo
stil, Osnoune arste aeziladkih radoaa rnogu se surstati u duile skupine: a e z p o
pismu, koji se izuodi no osnouic rtanog motiuo i aez po b ro ju, koji se izro-
duiebrojanjemnitipodl,oge.MoEes e joS spomenutig oblenski Dez u jw\nim
krajeotme naie zemlje, te u e z i tr,-nE an ac, hojim se Deze na Eohi a znadajan je za
tstolno podruEje i konalno peEte i uez prosiren u Posouini.
Skoleno tehnika i bogotstrlo ornornentnih motiua ostaarule kombinacijorn ti-
kotsa i boja, neobilno Sarenilo hraotskih rukotuorina. Oue rakott:orine nisu sorno
ntoEoine za etnogrofiju i nuu sorno sujedolanstaa kulturnih osobina hroatslcog sela.
Po soom sastatsu,u narolito po suorrLo rnometnont. ukrasu, one su bile i ostal.ee stet-
ske urednote. U stiluociji tih orno'tnentnih motiaa imamo jof uuijek pred sobom i"m-
prenonu ilustrociju umjetnilkog *iuota hrootskog sela, iako um,jetnilko stooranje
3
selo,o et kroz decenije jenjouo. Nooe olcolnosti narne1u i noae izrahajne obtike, je-
dnako u Eiuotu kao r, u umjetnosti.
Postoulj@ se pitonje, do li u dano$njim okolnostimo, trodicijo urruarnentnog
ukrosa, joi imo soojth orednota,? Neosporn,o je, d,o je o'ftLo,rtuentikou lirsotu tndustni-
skog drz;Stoo izgubilo sooje proobitno znaEenje opteg umjetni(kog izrozn.
t
Dona^ss e ne 6e nitko sjetiti d,o toornilki dimnjak tskitl ornannentimo, lcoo Sto
su stori Egtpflwti ulc.rasilt stupooe soojih hromooo. Ali sualcako bi bilo pretierono
odbociti pnmjenu soakog srnornento i no saokom mjestu. To bi znaEil,o ne sotno
kolenje sookog umjetnilkog obrto u grodu i saake kufue rodinosti no selu, oet i
unifitsaonje dreone umjetnilke ornomentike, kojo zogrijauo i ukrusoao naJ;u saoki-
da$nji,cr,r,p, redmetima saokodneune upottebe.
Zbog toga je t:oZno, do prirnjena qrncmenata bude rte somo tehnillc,t, tspranmo,
d,a soojim motiuima oilgooora umjetniltcim tradictjarna, oe| d,o bud,e: i ulutsno, o
tome sDernu ileli pridonijeti otso zbirko lrructskih narodnih aezooa.
1p*$**&*
**fisfi& ffi' filigxsxal
+++*ts*fiI,ffi ffi
ffidFww
F
ffir#;ffier,
hkkrffi*-t$
W *k;.k..*kd
ListIiII
o 0.0 : 0:0 :0 :0:0:0:0::0i0
Ituiaiti I \ a listovima od I-XII. done5eni su uzorci iz-
radeni kriZi6ima. Taj vez upotrebljavaju seljakinje
Eitave Jugoslavije .samo je razliditit na6in, kojim ga
izratluju. Kod izrade kriZi6a treba paziti na slijedede:
svi kriZi6i morajrr imati isti smjer. To 6emo najlak5e
posti6i, ako radimo polukriZi6e slijeva nadesno, zatim
se vra6amo i polukriZidima sdesna nalijevo popunimo
vez. Taj je nadin podesan i zbog toga, 5to se Stedi na
navezu, a rad je uredan i na obratnoj strani. Cesto
puta je uputno, da se Eitavi redovi ili plohe izrade
samo polukriZidima a onda se vradamo, da polukri-
Zi6ima popunimo vez.
Uzorci done5eni na I. i II. listu nalaze se u svim
na5im krajevima. Na II. listu uzorci br. L4, 15 i 1'$
su dijelovi ukrasa sa Zenske no5nje iz sjeverne oko-
Na svim crteZima slova >)a( i rb<
oznaduju lice i nalidje boda. lice Zagreba (Bukovac, Gradani).
6
List III
tT71;7,
,:,,
'/""':'
u:t/ru/.HZ,: ::::
:::::.:::::.::::::
Plosnr kon bod,
V anjska strana Sirokih rukava, pffir, ovratnik
i donji rrb Zenske ko5uJje iz Vrlike (Dalmatinska Za-
gora, dinarski tip no5nje) ukra5eni. su kriZi6ima i
plosnim kosim bodom svilom, pamukom ili vunoo, &
motivi su ili Eisto geometrijski ili geometrizirani bilj-
ni, rjette Zivotinjski.
Boie
Ima koSulja vezenih crvenom i modrom bojom ali
ima i takvih, koje su ukraSene tamnim, zagasitim
bojama. Pojedini zu oblici do polovice izratteni ta-
rnnomodrom bojom, dok je druga polovica izradena
tamnosmedom bojom. Slijededi ie oblik izraden ta-
mnozelenom i smedom bojom; izmjeniuje se tamno-
modra i smeda boja te tamnozelena i srneda boja.'
Vrlo 6esto nalazimo u tim vezovima boju poput
tamnog bakra.
8
