Table Of Content!l
[,
.
ZABAVNA BIBLIOTEKA'
UREDIU]ED R. NIKOLA ANDRIE.
KNIIGA 30-31. I
PEiTlE DJEUtJB [ [tOilU
ISTRAZIVANJDA VOJICEE NGLEZAP A AFRICI
REDIGIRANOP REMA BILIESI(AMAD R.F ERGUSSONA
FRANCUSKIN APISAO
VERNE
JULES
S ORIGINALNIMF RANCUSKIMIL USTRACIJAMA
]ULES VERNE
U ZNGREBU
NAKLADOM KR, ZEM, TISKARE
1915.
7'lles
Verne.
)u
Dne 25. o:zdka 1905. umro je u francuskom gradu
Amiensu Jules Y e r n e (Ziil Yern), jedan od najpopular-
nijih pisaca medju ditaocima sviju naroda. Bilo mu je ?7
godina. a rodio se - kako je sdm ivrdio - u gradu Nan-
tesu dne 8. veljade 1828.M edjuiim ima jedna verzija, koja
se prvi put javila iza njeelove smrti u berlinskoj 'smotri
,,Ost und West., i koja je utvrdila, da je Verne bio * polj-
ski Zidov, koji se doduie ro'dio go,d.1 828.,a li nipodto u Nan-
tesu, nego u Plocku, na desnoj obali Yisle, gdje se danas
Rrrsi i \ijemci grle l,elieznim rukama. Zvao se Julijan
Olszewicz (OljiBvii), pa je prekrojio svoje poljsko ime u
'Verne.. Osnova poljskoga imena ,olsza< (hrvatski: j6ha,
jelia, die Erle) odgovara francuskoj ,la verne., Sto znadi
isto, pa bi prema tome tvrdnja njemadkoga pisca bila do-
sta vjerojatna. Isti pisac tvrdi, 5ta vi3e, da je lidno poznavao
jednu starisu, koja je u mlad,osti Vernovoj bila nazodna,
kad su mlad.om Julijanu prije o'dlaska iz Plocka odrezane
Zidovske vitice (vulgo ,pajesn), pa je u mladosti bio dak i
dobar talmudisi. ..
Bilo, kako mu drago, Jules Yern.e svojom fizionomi-
jom nikako ne prokazuje Zid'ovskogap orijetla (prije bi mo-
gao biti dist Arijac ili Ru,s u stilu Gljeba Uspenskoga i
Saltykova-Sdedrina), niti ga je fantazija. odvodila u kra-
jer-e srednje evropske Palestine - osim u djelu ,Le chd-
teau des Carpatfuss. i rls pilote du Danube< - pa hipo-
teza berlinskoga pisca ostaje samo hipotezom. Vernova
djela izbrisala su svako znadenie ev.entualno sumnjivoga
Porijetla, Da je Jules Yerne danas, kao Sto je uvijek bio,
prvi medju prvim piscima fantastidno-znanstvenih diela.
Njegova ,smiona f*nt*ziju doZivjela je ba5 za vrijeme da-
na5njeg svjeiskog rata tako vidljivih oZivotvorenja, kako-
tH::.
t
-6-- 1
vima se jarnadno ni sdm nije nada,o.R at se bije u zraku i ,,tn-,U'rraol a:uuktn.€ . Da naime one silne ma'se i neopisiv balast
p o ci v o d o m, kako ga je on zami$ljao u svojim pripo- la i prirodnih zakona razbude u ditaocu interes,
vijestina i kalio je sd,rni zradio sa syom naudnom spreurom te stane vibrirati i shvaiati' potrebno je joB neito treie:
dana5niel adje podvodnice.. . Ono, Ito ie bilo i za samoga - sklorrost i voljnost, da se zaueseBu njegove fantaziie.
njega nedoseZrrornf antazij,om, postalo je danas ubojnorr i f1 -rs uzoroeneHs asvim predati tljemn, treba da ima5 tem-
krravon istinont. trelirrnenta.B aIzac crta individualitete, Zola druBtvene ti-
Zaneseni oboZavadi Jules Yernovi smatraju ovoga pove, Victor Hugo maske od kantena kao Bd'cklin, a Jules
pisca - spasiteljem dovjedanstva,k oje je vei ,oclp revelike \ielle - temperamente. Svi su njegovi junaci tempera-
parneti postajalo ludim, a ocl preoltrih naodarA radikalno rnentrriI judi. Na koncu konca iznosi Verne svagdje osnovnu
trokvarilo odni vid i pogled skratilo. Jules Yerire je dovje- ortu s\,og rodjenog karaktera, ier .ie sAm bio temperamenat
ianstvu ponovrlo oZivio uspav.anu uobrazilju, ljude obratio poput onih moreplovaca,k oji godinama i godinama u samodi
u djecu, koja su se s njim povratila u raj, Zabaravili smo lijeiu za himerama. Bulwer je uajzbijenije mislio sjededi
usku sadainjost i ojadali oii na dir.okomo bzorju butiuinosti; rLak orrju, M,aupassanut damcu, prepuitajuii se struji rijeke,
nismo viSe vidjeli blato Dod naBim nogama na domaku svje- rla ga nosi niz travom obraslu obalu, - a Jules Yerne na
tlucavih planinskih vrlaka, 6to nam ih je on prstom poka- Ocealu, kad se nadje leizmjernost nad njirn i neizmjer-
zivao. Oitali smo zaZarenih odijLr i ugrijana lica vernove 116slfr od njim . ' ,
knjige, tlok nam nije dogorjela svijeia na stolu, i iedva S drugim pjesnicima - narodito s onima, koji se
dodekali novi dan, koji ie nam donijeti novu njegovu knjigu istidu poetskom preobilnoliu fantazije - te5ko bi se
s novim senzacijama, pononlo shvaiajuii elorke suze naEih \rerne dao uporediii. Tako je primjerice Edgar Allan Poe,
sindiia, kad smo im trgali Vernovu knjigu iz grozniiavo kojega je Yerne rrazvao ,naddovjednim genijem(, vanredan
vlalnihrukn... psiholog i rodjeni pjesnik. Jules Yerne nije ni jedno ni
Od rnodernoga Zole svraialo se je dovjedanstvo >ne- clrugo. S psih,olobkes trane njegovi junaci nisu nipoito vje-
nrocletnomu Jules Yernu, razblaitjtti,i se iza izmiSljene re- rojatni, a ni situacije u njegovim romanima nisu umjet-
alnosti rra realnoj izmiSljenosti, na djelima ovoga fantasta, nir-Iki dotjerane. Najopojnije od sviju strasti - Uubavi -
koji je smiono i bezbriZno ishodio iz naudnjadkih i tehnidkih redolro nema u njeg'ovim djelima ni za liiek, a ipak se
redova, da pokaZe prstom i p'ovede prema onim konadnim r1o hrajnosti napinje interes ditalaca. Njegove junake goni
lezultatima uma ljudsko'ga, na koj.e se nisu usudjivali po- i pomide apstraktna strast; oni su kao neki bjesomudnici
miBljati ni najstrudniji tehnidari.' nenoguinosti. Njihovi veliki ciljevi uvijek su ne5to nepo-
Napisao je oko 80 knjica, u kojima je snagom sy6;s znato, 3to se ne moZe dosegnuti ljudskim sredstvinia. Etiiki
fantazije natkrilio sve srodne pisce od najstarijih do naj- plod rjegovih putov.anja moZe se sabiti u universalnost i
novijih vrerrena: - od Lucijala, koji se je na morskoj pi- praveduost za prednosti drugih narocla, premda pisac u
javici popeo nebu pod oblake; od Ariostova britskog voj- velikim moralnim pitanjima dovjedanstva,p rema kojima se
vode Astolfa, koji je na hipogrifu odletio u raj; od bur5i- zapl'avo i prosudjuju veliki pisci, ostaje uvijek konvencio-
koznog Cyrana de Bergeraca, koji se zaputio na mjesec nalan. Kod njega je Englez _ za kojega se najvise odu_
kao i Kepler, Swiit i Herbert Wells (pisac na5eg ,Nevid- ievliava, kao i u djelu "Pet ne'djeljA u balonu. - uvijek
ljivog covjekan). flegmatidan, tr'rancuz vatren, a Amerikanac r,adundZija.N o
fI djelima Jules Vernovim gotovo i ne udara u oii. svi su poBteni, smioni i plemeniti. Svakako je bio odliian
s kakovom su lakoiom izgradjene zradne hule od Eranitnih i otvoren karakter, koji nije s pomoiu siiuBnoga Sovinizma
F;,
-9-
- 8-
aez&o zt jeftinim uspjesima. Uostalom, bilo je i r.azborito .ra6e, hvata opet evropskogan aselja,f rancuskogap osjeda
od njega, da je ta.kav bio, ier je time zadobio najvi5e sim- ou S.n.grlu, na zapadnojo bali afrikanskoj'
patijA.. Na taj nadin moZe se ,objasniti vanredan njegov Fergus'soni njegovi putni drugari: lovac Dick Ken-
uspjeh,6to je sve kulturne narode osvojio i Ito je prevo- 1er-lyi sluga Joe, tri su tipa, koja ie Julss Verne umio
djen na sve kulturne jezike. majstorski ocrtati u sklaclu 's gra,ndioznimp oduzeCemB, to
Zanimat Ce na5e ditaoce, ako im napomensmo tra- daje u preobiUu prilike i interesovanju za ve ika. pitanja'
gidni slud.aj, koji se desio Jules Yernu pod konac knjiZev- iaunur d"fo-e u mnogom ved pretedena i nadmaiena) i
noeia rada. Jedan njegov neiak do6ao je nekom prilikom krupnim i sitnim patnjama.i onomu z'dravomul umoru,
k njemu, pa u nastupu iznenadnog ludila trgao revolver kojim francuski pisac, bez pretjerivanja, i najozbiljnij:r
i dvaput odapeo u staroga ujaka. Jedno tane p,ogodi starca stvar oba,sjavia 'osvjeZuje.
u bok - i od toga vremena Jules Verne nije vi$e nikada Djelo je ovo nagradila pryom nagradom F r a n-
moeia.o polaziti na. daleke putove, da ,ondje f,raZi sceneriju cuska Akademi j a, a ministarstvfor ancuskep rosvjete
svoj'im pripovijestima. Zivio je daleko od P,ariza, u detvr- nvelo u sve niZe i viSe 5kotre.
tom katu svoje kuCe u Amiensu, da, bude bliii mjesecu i
planetima . . . Tamo je i umro .ostavivii ogroman imetak
iza sebe.
Ne pada nam na pamet, da nabrajamo sva njegova M
djela. Na hrvatski jezik veC je odavno preveden 'Put oko
zemlje za 80 dana., ,Ideja d,oktora Oxa(, rPut prema sre-
di5tu zemlje., ,Dvadeset milja ispod zemlje., ,Put do mje-
seca( itd. - a uDjeca kapetana Granta< pozquta su svima
ve( i iz kinematografskih predstava.
IspunjavajuCi svoju kulturnu namjenu, p,ola.Le,Za-
bavna Biblioteka< ovom knjigom na krilo hrvatske omla-
dine jedno od najljep5ih i najslavnijih djela francuskoga
pisca. Neka na5a mlaileZ nadje u ovoj knjizi onaj uZitak
i podstrek Zivoj svojoj fantaziji, 5io ga je na61a,u Sienkie-
wiczevoj ,Zarkoj Africi. !
Djelo,Petned jeljd u balonu( napisaoje Jule.s
Verne u ono doba, kad je prodiranje u srce afrikanskoga
kontinenta bilo u jeku.
Engleski putnik doktor Fergusson zami5lja ideju, da
krene u Afriku i da nadopuni istraZivanja predja$njih put-
nika. Ali ,on ne krede, kako su o,ni kretali, kopnom, nego
ee diZe u balonu iz Zanziban, na ,istod,nojo bali afrikanskoj
i prelijede centralnu Afriku poprijeko, doZivljuje sfiaset i
opasnih i smije5nih pustolovina, gubi napokon i s6.mb alon,
te se nakon .sviju muka i jada, k,ad mu veC duia u podgrlac
I
SEMAINESE N BALLON.
CINO
Prvo poglavlje
Svrietak vrlo odobravana govora. -- Predst.avlja se tloktor
do pere. - uvJerenr ratali'st. - Objed u Traveller's clubu.
Yelika je bila navala sluEalacad ne 14. sijeinja
1862. na sjednicu Kraljevskoga Geografijskoga
'Waterloo
I)rnEtva u londonu, place, 3. Predsjednik,
sir Francis M . . ., objavio je svojim poBtovanim ko-
iegama vaZnu vijest u govoru, koji je desto prehidan
1'jle skanje m.
Ovo je rijetko djelo rjeditosti zalrEio najzaC
s nelrolikob ahatih redenica,u kojima je patriotizaur
ltrer'irao bujnim periodama:
_.- Engleska je svagda koradala na delu naro-
clima.( jer, kako se jjee ooppaazziillo, narodi koradaju uopie
jeclan drugome na delu) po neustraEivosti svojih
-72- -13-
putnika na stazi geografskih otkriia. (Silno povla_ >:theR oyal Mint.< JoE u samoj sjednici bude doktoru
djivanje.) Doktor Samuel Fergusson (Fergiis,n), Fergussonu odredjena svota od dvije tisuie i pet
jedan od slavnih ,sinovaE ngleske, ne ie se izmetnuti stotina funti sterlinga u ime nagrade i za daijnji
iz svojegar oda. (Sa sviju strana: ne iel ne ie!) podsticaj. Znatna svota ova bila je u skla.du, saz. nat-
Ako taj pokuEaj podje za rukom, (poii ie !) upot_ nim Poduzeiem.
punit ie i povezivat ie razasuto znanje ,raFe o Jedan od dru6tvenih dlanova zaiSte od pred-
afrikanskoj kartologiji, (Zestokoo dobravanje), a ako sjednika obavijest o pitanju, ne ie li doktor Fer-
se izjalovi, (nipo5to! nipodtol) pamtit ie se barem gussonb iti sluZbenop redstavljen.
kao. jedna od naj'srdanijihz amisli ljudskoga duha! - Doktor je skupEtini na sluZbu,- odgovori
(Bijesno topranje.)
sir Francis M. . .
- .Ilura ! hura ! - uzvide se skupEtina,r aspa_ - Neka udje ! - zaviknu, - neka udje ! Vri-
ljena uzbudljivim rijedima.
- Ilura, neustraBivi Fergusson! _ hliline je_ jedi rodjenim svojim odima vidjeti dovjeka ovakve
lanrednes rdanosti!
dan od najrazgovorljivijih izmed slulalaca.
-_ Ovaj nevjerojatni predlog nema moZda dru-
Odjeknu ushiieni uzvici. Ime Fergussonovo
ge svrhe, - reii ie neki stari apoplektidni commo-
zaori iz sviju usta, te nam je opravdanam isao, da
mu je vanredno poskodila vrijednost, dim je kroz dore,- nego da rtasz a nos provede!
engleskag rla prodrlo. Dvorana se zatre,seo cln jegova - A ako doktor Fergusson uopie i ne eksi-
stira ? oglasi se nediji zlobni glas.
lmena.
nvo su se okupili, brojni, ostarjeli, izmoreni,. - Onda treba da bude izumljen. - odgovori +
rLeustra5ivpiu tnici, koje je Zivi temperamenant jihov neki Ealjivi dlan ovoga ozbiljnoga dru5tva.
proveo kroz svih pet dijelova svijeta. Svi su oni, - Neka udje doktor Fergusson,- lskns ssme
netko viFe, netko manje, bilo fizidki, bilo moralno, sir Francis M. . .
izmakli brodolomima, polarima, indijanskim toma_ I doktor udje rrsred tutnjave tapEanja, ali ni
hawkima, divljadkim buzdovanima,k o1cu, Zelucima najmanje neuzbudjen.
Polinezije ! Ali nidta im nije rnoglo primiriti srca, Bio je t,o dovjek od neko detrdesetak godina,
da ne kucaju, dok je govorio sir Francis M. . .. i obidnas tasai rasta; zagasitijab oja njegova lica oda-
od pamtivijeka je to bio jamadno najljep5i gorro"_ lala je sangvinidant emperamenat;l ice mu je bilo
nidki uspjeh u Kraljevskom Geografijskom Dru5tvu hladno, pravilnih cr!,a,a nos jak, nalik na kljun na
u londonu. brodu. kako se priliii dovjeku, odredjenomu,d a bude
Ali u Engleskoj ne zastaje zanos kod samih obretnik; odi njegove, vrlo b1age,a jade inteligen-
rijedi, nego kuje novce jod brZe, nego li kovnica cije nego smion,o,stik, rasile su mu oblidje osobitirn
-14-
-. 15-
iaroml ruke su mu bile dugadke, a noge su mu uda- rar.loveI iskazivao se je uza to i neobidnom vjeEtinom,
rale o zemlju dvrsto kao u istinskoga pje5aka. ,ln ," r',n ezgodama snalazi; nikada mu niEta nije bilo
Mirna je ozbiljnost odisala iz svega lika dokto- na nepriliku, dak ni onda, kacl je prviput baratao vi-
rova, te nitko ne smjede ni pomisliti, da bi on poslu- ljulkom, a to barem djeci ponajvi5e ne polazi za
Zio i najneduZnijoj mistifikaciji.
lrtkom.
Zato ni hura ni pljeskanje ne prestade sve do Nabrzo se njegova uobrazilja raspali ditanjem
onoga daska, kad doktor Fergusson umiljatom ge- nerrstralivih poduzeia, pomorskih istraZivanja; pra-
stom zamoli za mit: Iirene li naslonjadu, spremljenu tio je sa stra5iu i'qtraZivanja,k ojina se je proslavilo
za njega, kad bude predstavljanl onda usprar.an, uko- p''vo vrijeme devetnaestoga vijekal sanjao je o slavi
den, odludna pogleda, digne u vis kaZipr."t clesner uke. llungo-Parka, Bruce-a, Cailli6-a, Levaillanta, a, dini
otvori usta i izgor.ori samo jednu jedinu rijed. se. malko i o slavi Selkirka, Robinsona Crusoe, koja
- Excelsior ! mu se takodjer nije pridinjala lo6ijom. Koliko je
Nikada nije ovolik us1rjeh doZivjela nijedna ne- clivno provedenih sati proZivio s njim na njegovu
odekivana interpelacija Brightova ni Cobdenor-a,n iti ostrlu Juan Fernandezu! U mnogom je odobravao
lorda Palmerstona iziskivanje vanrednih troEkova icleje ostavljenoga mornara, ali gdjekada bi pretre-
za udvrliivanje engleskih klisura. Govor sir Fran- sao njegove planove i projekte; on bi to drugadije
cisa M . . . bio je nadmaFen i jobte koliko. Doktor se ridinio, molda bolje, no svakako isto tal<o valjano.
je u isti mah pokazao uzviEenim, velikim, trijeznim Ali on ne bi jamadno nikada odbjegnuo s toga bla-
i umjerenim; bio je izrekao plavu rijed u prar.i das. Zenoga ostrva, gdje je bio sretan kao kralj bez po-
- Excelsior ! danika, - ne bi, sve da bi postao prvi lord u admi-
Stari commodore, sasvim predobiven od toga ralitetu !
neobidnoga dovjeka, zailte, neka govor Fergussonov Volja vas rasuditi, da Ii su mu se le teltie raz-
bude >potpun<<u vrdten u >the Proceedings of the r-ijale za pustolovne njegove mladosti, kad jeobio
Royal Geographical Society of London.< r.itlan na sve detiri strane svijeta. Otac njegtiviflkao S
Tko je dakle taj doktor i kak.r'omu se je podu- obrazovan 6ovjek, nije propu5tao, da tu Zivu pamet
zeiu namjerio posvetiti ? udvrEiuje ozbiljnom naukorn hidrografije, fizike i
Otac mladoga Ferguss'ona, destit kapetan en- mehanike, s poneEto botanike, medicine i astrono-
gleske mornarice, priudio je svojega sina, joE od ma- mije.
loie njegove, opasnostima i pu,stolovinama s\.ojega O smrti vrijednoga kapetana Samuelu su Fer-
zanimanja. Bio je on valjano dijete, straha da gussonu bile dvadeset i dvije godine, a bio je I'ei je-
"kao
nije nikada ni znao, a za tana je vei pokazao bistru dared obiEao svijet. On stupi u zbor bengalskih in-
pamet, istraZivadki duh i osobitu volju za znanstvene Zinjera i iskaZe se u nekoliko zgoda; ali taj mu se
l,
- 16-
-L7 -
vojnidki Zivot nije milio; slabo se je otimao. cla
povieda,n o nije volio ni da sluHa. Tako on istupi, je d,-,voljnaa a nekoliko milijuna Eitalaca.P oznat je
napolu loveii, napolu botaniziraju6i, krene gore on bio svuda, iako nije bio 6lan nijedne udene insti-
sjevernu Indiju i prodje je od Oalcutte do Su tucije, ni Kraljevskoga Geografijskoga DruBtva n
Ni5ta nego Setnja ljubiteljska. londonu, u Parizu, u Berlinu, u Bedu, u Petlogradu,
fz Surate prelazi on u Australiju i udestvuje ni Putnidkoga Kluba, dak ni dru5tva >Royal Poly-
<iine 1845. u ekspediciji kapetana Sturta, koj technic Institution<, gdje je stolovao njegov prija-
je bila povjerena zad,a6,ad,a otkrije ono Kaspij telj, statistidarK okburn.
more, koje, kako se misli, postoji u sredi5tu No Taj mu udenjak,I nakanom,d a mu ugodi, po-
nudi dapade jednoga dana, da ie mu rijeEiti ovaj
Holandije.
problem: kad zna broj mi1j6, koje je doktor optrdao
Samuel se Fergusson vrati u Englesku oko go:
oko svijeta, koliko je milja njegor.a glava proputo-
dine 1850. i jade nego ikada zaokupljen demonom
vala viEe od njegovih nogu, zbog razlike radijA? Ili
istraZivanja,k rene da prati sve do godine 1858. ka-
opet, kad zna,k oliko su milja doktorova glava i dokto-
petana Mac Clurea u ekspediciji, koja je obidla ame-
ro\re noge pro5le, da mu todno izraduna visinu sta,sa
rikanski kontinenat od Behringova fiesnaca sve do
i ri za trunak da ne pogrijeBi.
rta Farewella.
Ali Fergusson ,se je od vijeka klonio udenih
. Svima i svakojakim mukama, svima podneblji- zborova,j er je bio od crkve, koja vojuje, a nije od
ma konstitucija se je Fergussonovad ivno othrvala; one,k oja mlati jezikom; volio je tratiti vrijeme istra-
u najgoroj oskudici znaoj e on voljko da Zivi. Bio je Zujuii i otkrivajudi, nego raspravljajudi i razgova-
to tip savrEenap utnika, kojemu se Zeludacp o volji rajuii.
0zi ili 5iri, kojemu ,sen oge dtlj6 ili kr6t6 spram slu- Pripovijeda se, kako je neki Englez do5ao je-
dajnogaT eZajai, koji moZeo bdan u ,svakis at da zaspi, dared u Zenevus nakanom, da razgleda jezerc;
j"#x';:'l !ffip
o'.ffi; m-j: i,lil:ff"*La neumoprnuot_ga ::' *il :H',ilt-i.l';},," Lfifiti
nika nalazimo, gdje godind 18bb. do 18b?. prolazi dogodi, te nad F:nglez sjede tako, da je jezeru okre-
" r, druEtvu braie Schlagintweita sav zapadni Tibet nuo ledja; ko6ija se lijepo provezeu naokotroa, njemu
i s toga istraZivadkogap uta donosi zanimljivih etno. ne pade ni na pamet,d a se bar jedared obazre.T ako
grafskih vijesti. se on vrati u London, ushiien od Zenevskgoa jezera.
Za ovih je svakojakih putovanja Samuel Fergus- Doktor se je Fergusson za svojih putovanja
son bio najmarljiviji i najzanimljiviji dopisnik >Daily jolte kako obaziraoi toliko se valjano naobazirao,d a
Telegrapha(<t,o ga lista po penny, kojemu dnevna na- . se'je svogan agledao.T o mu je uostalomb ilo po pri-
klada doseZes to i ietrdeset tisuia primjeraka i jedva rodi, te .iemo sasvim pravo reii, da je bio pomalo
Zab. Bibl. 30J1. ,Pet nedielja u ,balonu..
F:.' l
J,
i
I
-18- - 19 --:-
fatali,st, ali od onoga vrlo istinskoga fatalizrna; jer c-^a^n-,l rDou" rand, Duroul6 Duveyrier' Erhardt' d'Es-
se je pouzdavao u sebe i 5to viEe u providnost; go- de Lauture, Ferrret, l'resnel, Galinier' GaI-
r.orio je, da njega njegovi putovi viEe guraju. nego ili-- e"otftoy, Golberrv, Hahn, Halm, Harnier,
privlade, te je prolazio svijet kao lokomotiva, koja ff"iqn"tt, I{euglin, Ilornemann, Iloughton' Imbert'
ne upravlja sobom, nego nju upravlja put. iiuoirnutt", T{noblecher,K rapf, I(ummer, Lafargue'
- Ja ne idem za putom, - govorio je desto, i"i"*, Lajaille, Lambert, Lamiral, lampriEre, John
- nego put moj ide za mnom. iunalr, Richard Lander, Lefebvre, Lejean, Levail-
Nije dakle na dudo hladnokrvnost, s kojom je lunt, iivingstone, Maccarthie, Maggiar, Maizan,
primio pljesak Kraljevskoga Geografijskoga I)ruF- \Ialzac, Iloffat, Mollien, Monteiro, Morris'son,M un-
tva; bio je uzviSen nad takve ,sitniee, jer nije znao go-Pari, Neimans, Overweg, Panet, Partarrieau,
ponos) a jo5 manje taBtinu; ponuda, koju je javio Pascal, I'earse, Peddie, Peney, Petherick, Poncet,
pred,sjedniku sir Francisu M . . ., dinila mu se je Prax, Raffenel' Rath, Rebmann,R ichardson,R iley,
sa'svim obidnom, te nije ni primijetio, kakav je silau Ritchie, Rochet d'I[6ricourt, Rong[wi, Roscher,
dojam prouzrokovala. Tluppel,S augnier'S peke,S teiclner,- fhibaud,T homp-
'I'ravel- son.T hornton, Toole, Tousny, Irotter, Tuckey, Tyr-
Nakon sjednice bude doktor odveden u
t,itt, \raudley, \'eyssibre, Vincent, Vinco. Vogel,
ler'.qc lub u Pall Mall; raskodnu gozbu prirediBe nje- 'Werne,
Wahlberg, Warington, Wa,shington, WiIo, a
mu u dast; velidina iznesenih jela bila je u skladu sa
na koncu ispiju u zdravlje doktora SamuelaF ergus-
slavljenikom, i jesetra, koja je ukrasila ovu sjajnu
sona, koji 6e svojim nevjerojatnim pokuBajem da
dast, nije bila tri palca manja od samoga Samuela
poveziva raclovet ih putnika i cla upotpuni niz afri-
Fergussona.
kanskih otkrida.
Brojni toasti budu uz francuska vina izredeni
slavnim putnicima, koji su se prodiiili na afrikanskoj
zemlji. Pilo im se je koje za zdravlje, koje za spomen,
i to, sasvim engloski, po alfabetskom redu ovako: Drugop oglavlie.
Abbadie, Adams, A'darnson, Anderson, Arnaud, Bai-
kie, Baldwin, Barth, Batouda, Beke, Beltrame, du
Berba, Bimbachi, Bolognesi, Bolwik, Bolzoni, Bonne-
main, Brisson, Browne, Bruce, Rrun-Rollet, Burchell,
Sutradan, u broju od 15. sijednja, objavi
Burckhardt, Burton, Caillaud, Cailli6, Campbell, Telegraph< ovaj dlanak: "Daily
Chapman, Clapperton, Clot-Bey, Colomieu,. Coruval,
>Afrika ie na koncu da odade tajnu svojih da-
Cumming, Cuny, Debono, Decken, Denham, Desavan- lekih
lrusto5i; moderni ie nam Eclip razrijeEiti ovu
chersi Dick,sen, Dickson, I)ochard, I)uchailiu, Ilun-
