Table Of ContentHusnija Kamberović
HISTORIOGRAFIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
U SLUŽBI POLITIKE
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 11 2277..99..22001122 88::2299::2200
Srednja Europa, d. o. o
© Autorska prava: Autor i Srednja Europa, d. o. o. Zagreb, 2012.
Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije reproducirati niti
objavljivati bez prethodnog pismenog dopuštenja nositelja autorskih prava
Za izdavača:
Damir Agičić
ISBN 978-953-6979-98-1
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 817788.
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 22 2277..99..22001122 88::2299::3399
Husnija Kamberović
HISTORIOGRAFIJA
U BOSNI I HERCEGOVINI
U SLUŽBI POLITIKE
Zagreb, 2012.
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 33 2277..99..22001122 88::2299::3399
Sadržaj
Predgovor .........................................................................................7
I DIO
HISTORIOGRAFIJA NA RASKRŠĆIMA
Opasna šutnja .............................................................................11
Zvona zvone znanosti .................................................................15
Historiografi ja i nacionalni identitet Muslimana/Bošnjaka ....19
Između kritičke historiografi je i ideološkog revizionizma .....33
O konstruiranju identiteta ..........................................................45
Novije tendencije u historiografi ji u Bosni i Hercegovini ......57
II DIO
POLITIKANTI U HISTORIOGRAFIJI
– DVA UMIŠLJENA PRIMJERKA
Ko politizira historiografi ju u Bosni i Hercegovini? .................73
Ipak se radi o pokondirenosti ...................................................87
Lekcija o konstruiranju povijesti. Kako Slobodan Šoja
konstruira povijest i kako se sada varamo ...............................97
Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 5
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 55 2277..99..22001122 88::2299::3399
Sadržaj
III DIO
IMA NADE - DVA ČASNA PRIMJERA
Profesor dr. Nedim Šarac (1926. - 2008.) ...............................107
Odlazak dobrog profesora. O prof. dr. Ibrahimu
Karabegoviću ............................................................................115
IV DIO
NEĆEMO PRISTATI NA POLITIZACIJU
HISTORIOGRAFIJE (INTERVJUI)
Od 46 begovskih obitelji 1918. godine oduzeto
dva i po miliona dunuma zemlje ............................................123
Upotreba historijskih mitova. Vrijeme je govora
i o prešutkivanim pitanjima .....................................................137
Kasno je za stvaranje bosanske nacije ...................................141
Od Jasenovca je napravljen mit, jer je ta fabrika smrti
korištena u političke svrhe .......................................................147
Mladom Bosnom se manipuliralo ..........................................155
Čović i Dodik kao Tuđman i Milošević ...................................159
Mi u Institutu nećemo pristati na politizaciju
historiografi je ............................................................................165
Bosna i Hercegovina je starija i od ZAVNOBiH-a
i od Daytona ..............................................................................177
6 Husnija Kamberović
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 66 2277..99..22001122 88::2299::3399
Predgovor
HISTORIOGRAFIJA u Bosni i Hercegovini, kao, uostalom,
i drugdje u svijetu, tokom svog sazrijevanja prolazila je kroz
različite razvojne faze. Ako se ikada bude pisala njena histo-
rija, vjerovatno će se moći puno jasnije, nego što je to moguće
učiniti sada, uočiti te faze i objasniti glavne promjene. Neka-
da davno, kao mladi historičar, često sam se pitao koliko poje-
dinci, osim što svojim znanstvenim djelima doprinose razvoju
te znanosti, svojim javnim angažmanom, koji je usmjeren ka
znatno široj zajednici od zajednice historičara, doprinose ra-
zumijevanu povijesti u javnom diskursu. Historiografska djela
obično imaju manji utjecaj na društvo od napisa u dnevnim ili
sedmičnim novinama, internet portalima i televizijskim inter-
vjuima. Historičari koji su to na vrijeme shvatili često su nastu-
pali u medijima promovirajući određenu sliku povijesti, koja je
mogla biti znanstveno utemeljena, ali je jednako tako mogla
biti u funkciji kreiranja slike povijesti koja odgovara određe-
nom političkom konceptu. Prvi pristup, po mom mišljenju, ima
dovoljno valjanih opravdanja, ali sam uvijek bio protiv onih
koji su historiju upotrebljavali kao podršku određenim politič-
kim projektima. U Bosni i Hercegovini je posljednjih nekoliko
decenija na sceni posebno snažna struja intelektualaca koja
Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 7
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 77 2277..99..22001122 88::2299::3399
Predgovor
javnom i agresivnom promocijom historije u političke svrhe
nanosi najveću štetu historijskoj nauci. Oni historiju podređuju
aktualnoj politici i time djeluju kao politikanti u nauci, a nauč-
ni autoritet koriste u političkim krugovima. Toga sam se uvijek
klonio, premda su neki (Mujkić) bez imalo stida izmišljali i širili
drukčije priče.
Svaki društveni lom nosio je sa sobom i promjenu perspek-
tive pogleda na prošlost. Pri tome, valja istaknuti da promje-
na perspektive gledanja na prošlost nije ništa loše. Naprotiv!
No, loše je stavljanje historije u funkciju suvremenih političkih
ideja. A toga je, posebno u posljednjih nekoliko decenija, bilo
jako puno. Premda Bosna i Hercegovina nije u tome nikakav
izuzetak u odnosu na zemlje u susjedstvu, ovdje se ograniča-
vam samo na Bosnu i Hercegovinu jer najviše osjećam razorno
djelovanje pojedinaca, koji i kroz historiografi ju promoviraju
ideje koje razaraju i samo biće ove zemlje.1 Jasno je da histo-
ričari ne mogu biti odvojeni od političkog okruženja u kojem
žive, ali je primjer Bosne i Hercegovine pokazao koliko je loše
kada historija postane politizirana akademska disciplina i kada
se tako politizirana nameće kao jedini vjerodostojan pogled
na prošlost. Osim toga, u Bosni i Hercegovini je poslije 1995.
primjetno nešto što je i u Jugoslaviji bilo gotovo praksa poslije
Drugog svjetskog rata – ulazak bivših vojnih ofi cira u histori-
ografi ju, koji sebi odmah uzimaju pravo biti stručnjaci za sve.
Srbijanski fi lmski reditelj Jovan Živanović je za te bivše ofi cire,
nazivajući ih “istoričarima-vojnicima”, kazao da su sebi umi-
slili da su istoričari, ali da u pravilu nisu nikada bili dobri ni za
vojsku, pa se poslije rata nameću kao autoritativni historičari.2
1 Primjere zloupotreba historije u Srbiji vidjeti u knjizi Novosti iz prošlosti.
Znanje, neznanje, upotreba i zloupotreba istorije. Priredio Vojin Dimitrijević,
Beograd: Beogradski centar za ljudska prava, 2010.
2 Dr. Goran Miloradović, “Glas ‘likvidirane generacije’: autorizovani intervju
8 Husnija Kamberović
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 88 2277..99..22001122 88::2299::4400
Predgovor
Takvih je u Bosni i Hercegovini poslije rata 1995. jako puno.
Oni se ne zadovoljavaju samo štampanjem svojih sjećanja,
nego žele biti autoritativni historičari, stječu doktorske titule
i uvlače se u univerzitetsku akademsku zajednicu, te koristeći
politički utjecaj i vrlo često konstruiranu ratnu karizmu, nasto-
je usmjeravati pravce historiografskih istraživanja.
Uvjeren sam da svi mi svojim djelima, ali i javnim istu-
pima, sudjelujemo ne samo u razumijevanju naše povijesti u
širim društvenim krugovima nego i doprinosimo razvoju naše
nauke. Pri tome, taj doprinos može davati poticaje afi rmaciji
nauke, ali i sputavati njen razvoj usmjeravajući je ka bavlje-
nju marginalnim temama ili jednostavno politizacijom, što
smatram najvećom opstrukcijom za kvalitativan razvoj nau-
ke. Polazeći od Freudovog upozorenja da se svi moramo pitati
koliki je naš vlastiti udio u neredu na koji se žalimo, odlučio
sam objaviti ovu knjigu kako bi se moglo vidjeti kolika je moja
dosadašnja odgovornost (ili doprinos) stanju historiografi je
u Bosni i Hercegovini, pri čemu sam, naravno, uvjeren da su,
ipak, samo naše znanstvene knjige ključni pokazatelji našeg
doprinosa nauci.
U ovoj knjizi, uz dio radova koje sam prezentirao na nekim
skupovima i koje dosad nisam objavio, odabrao sam nekoliko
ranije objavljenih tekstova u kojima sam se doticao pitanja od-
nosa historiografi je i politike u Bosni i Hercegovini, uz napo-
menu da ništa nisam mijenjao u odnosu na izvornik, a nužna
objašnjenja sam dodavao u uglaste zagrade. Tu su i moja reagi-
ranja na razorno politikantsko djelovanje, pod velom historio-
grafi je, Dubravka Lovrenovića i Slobodana Šoje. O politikanti-
ma u historiografskim krugovima u Republici Srpskoj - pisat ću
nekom drugom prilikom.
sa fi lmskim rediteljem Jovanom Jocom Živanovićem”, Godišnjak za društve-
nu istoriju, br. 2, Beograd : Udruženje za društvenu istoriju, 2010, 107
Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 9
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 99 2277..99..22001122 88::2299::4400
Predgovor
Ovdje sam uvrstio i dva teksta koja sam kao In memoriam
pisao o dva značajna bosanskohercegovačka historičara – Ne-
dimu Šarcu i Ibrahimu Karabegoviću. U drugom dijelu knjige
objavljujem i nekoliko intervjua koje sam davao raznim listovi-
ma, uvjeren da i oni mogu pokazati u kakvoj se situaciji nalazi
naša historiografi ja i kako je težak njen hod kroz političke pre-
preke s kojima se suočavamo.
10 Husnija Kamberović
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 1100 2277..99..22001122 88::2299::4400
I DIO
HISTORIOGRAFIJA
NA RASKRŠĆIMA
Opasna šutnja
JEDAN od najvećih izazova pred kojim se danas nalazi naša
historiografi ja jeste znanstveno valoriziranje povijesti Jugosla-
vije nakon Drugog svjetskog rata. To nije samo izazov trenutka
u kojem se ovo “doba jednoumlja”, kako se to danas često obi-
čava reći, od suvremenih političara karakterizira najcrnjim bo-
jama, a bivši nosioci i kreatori društvenog i političkog života, te
njihovi historičari pred ovom navalom se povukli u mišju rupu
zaboravljajući da nitko neće proučiti povijest pokoljenja što se
neumorno trudi samo sebe uništiti, već prevashodno krupan
znanstveni izazov koga se i historičari veoma plaše. Ovo poka-
zuje i publikacija što su je nedavno, pod naslovom Istina o Bosni
i Hercegovini – Činjenice iz istorije BiH, objavile “Altermedija” i
Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, u ko-
Historiografi ja u Bosni i Hercegovini u službi politike 11
HHiissttoorriiooggrraaffiijjaa uu BBiiHH uu sslluužžbbii ppoolliittiikkee FFIINNAALL..iinndddd 1111 2277..99..22001122 88::2299::4400
